Vous êtes sur la page 1sur 37
Déziém liv Esdras la Nou ka mété Déziém Liv Esdras la nan minm katégori ak liv Révélasion an paské sé you séri vizion ak tout ésplikasion yo you jouif té ékri nan lang ébré-a osinon nan fang araméyik la. Nou pa konn angnin sou jouif sa-a. Toutjan, yo té rive mété liv la nan lang grék la. Léfini, annapré you krétyin mété dé pasion an diplis sou liv la: you prémié kozé nan konmansman an, ak Jot mésaj éspésial nan finisman an. Min, nou pa ko janm jouinn you kopi liv la jan li té soti nan min moun ki té prémié ékri-lla, ni you kopi tradiksion grék la. Sél sa ki rivé jouinn nou sé you tradiksion an latin. Dapré liv la, sé you nonm yo rélé Salatiél (osinon: Esdras) ki té fé divas vizion sou méchansté lézm, soufrans, pésékision, finisman laté, jijman ak lot late tou nef la, Min sa ki nan liv la: 1- Prémié kozé-a 1.1—2.48 2. Prémié vizion an 3.1—5.14 3- Déziém vizion an 5.20—6.34 4- Touaziém vizion an 6.35—9.25 5- Katriyém vizion an 9.26—10.59 6- Sinkiém vizion an I1.1—12.50 7- Siziém vizion an 12.51—13.56 8- Sétiém vizion an 13.57—14.48 9- Lot mésaj Bondié 15.1—16.78 mal. Alé di pitit yo tout méchansté yo fe ki pa fé-m plézi, pou yo ka rakonté pitit pitit yo sa. 6Paské, yo péché pi mal pasé papa yo. Yominm yo bliyé-m nét alé. Y-al fe ofrann bet pou yo touyé pou bondié lot nasion. 7Sé pa mouin ki té minnin yo soti nan péyi Léjip, koté yo té nan ésklavaj la? Atousa, yo fé jouk yo fé-m fé kdlé, yo pa kouté avétisman mouin té ba yo. ®Esdras, nan lapinn ou, raché chévé nan tét ou. Kité tout kalité gro malé tonbé sou yo, paské yo pa souiv laloua mouin ba yo. Sé you bann Bondié ap voyé pép Ezrayél la jété 1 Min déziém liv profét Esdras té ékri-a. Esdras sa-a té pitit Séraya, Séraya té pitit Azarias, Azarias té pitit Ukija, Ikija té pitit Chaloum, Chaloum té pitit Zaddk, Zaddk té pitit Akitoub. 2Akitoub té pitit Akiya, Akiya té pitit Finéas, Finéas té pitit Eli, Eli té pitit ‘Amarias, Amarias té pitit Aziya, Aziya té pitit Marimot, Marimot té pitit Ana, Ana té pitit Ouzi, Ouzi té pitit Borit, Borit té pitit Abichoua, Abichoua té pitit Finéas, Finéas té pitit Eléaza. 3Eléaza té pitit Araron, nan branch fanmi Lévi-a. Yo té fe Esdras prizonié, yo té dépoté-I nan péyi Médi sou ringn Atag- zéses, roua péyi Pés la. Lé sa-a, 4Granmét la palé ak Esdras, li di-l konsa: 5 —Alé jouinn moun pép Izrayél mouin an. Fé yo konnin tou sa yo fé ki 253 moun tét di yo yé. 9Konbé tan pou-m sipdté moun sa yo pou jan mouin fé byin pou yo san gad déyé? 1°Sé pou yo mouin détoui you pakét roua. Mouin touyé fararon an ansanm ak tout moun pa-l yo ak tout lamé li-a. 4“ Mouin krazé tout nasion ki té baré rout yo. Sou bd soley kouché mouin gayé moun ki tap viv nan dé provins Tir ak Sidon yo, mouin touyé tout lénmi yo. 2 ESDRAS 1 12 Sé poutét sa, palé ak yo. Di yo min mésaj Granmét la voyé ba yo: BSé mouin ki té fe nou pasé nan mitan lan- mé-a, sé mouin ki té louvri you bél rout byin laj san danjé pou nou koté ki pat gin rout anvan sa. Sé mouin ki té ban nou Moyiz pou chéf ak Araron pou prét. 14Mouin ba yo limié nan you poto difé. Mouin fe gro mévéy nan mitan yo. Atousa, nou bliyé-m. Sé mouinminm Granmét la ki di sa. 15 Min sa Granmét ki gin tout pouvoua-a di ankd: Mouin té ban nou zotolan yo tankou you sign. Mouin té ban nou tant pou nou rété, pou protéjé nou. 16Pasé nou fé fét pou bél gangn mouin té ban nou pou nou té ka krazé lénmi nou yo, nou rété ap bougonnin dépi 1é sa-a rivé jouk jodi-a. 17Sé bliyé nou gin tan bliyé tout byin mouin té fe pou nou yo? Lé nou té grangou, lé nou té souaf dlo nan vouayaj nou tap fe nan dézé-a, éské nou pat rélé nan pié mouin, 38]@ nou tap di: Poukisa ou té minnin nou nan dézé sa-a pou touyé nou? Pito nou té rété ap sévi moun péyi Léjip yo pasé pou nou vi-n mouri nan dézé sa-a. 19Sa té fé ke-m mal anpil lé mouin tandé jan nou tap plingnin. Mouin ban nou lama-n pou nou manjé. Sé konsa nou manjé manjé zanj Bondié yo. 20Lé nou té souaf dlo, mouin fann you roch, épi dlo koulé soti an kantité. Mouin ban nou lonbray piéboua plin fey pou chalé pa fini ak nou. 21Mouin séparé you bon vinn t8 bay chak branch fanmi nou yo pa yo. Mouin mété moun péyi Kanaran yo, moun Férézi yo, moun Filisti yo déyo pou yo fé plas pou nou. Kisa pou-m ta f@ plis pasé sa pou nou? Sé Granmét la ki mandé sa. 22 Min sa Granmét pouvoua-a di ankd: —Lé nou té nan dézé-a, bo larivié dlo anmé-a, nou tap mouri souaf dlo, nou tap palé-m mal. 23Sé pa difé mouin té voyé sou nou pou tout mové pardl jouman sa yo nou tap di sou mouin an. Mouin voyé you bout boua nan dlo-a pou fé-1 vi-n dous. 74Sa pou-m fé avé ou, Jakob? Ouminm Jida, ou pa soti pou kouté-m minm? Map viré do-m al jouinn ldt nasion yo. Map ba yo non-m ki gin tout 254 pou yo poté, léfini yominm yap kinbé komandman-m yo. 75Nou viré do kité-m, map viré do kité now tou! Lé nou ta rinmin mouin gin pitié pou nou an, mouin pap minm okipé nou. 26Lé nou ta konprann pou rélé nan pié-m, mouin pap tandé nou, paské min nou sal, yo plin san. Pié nou léjé konsa pou nou kouri al touyé moun. 27Sé pa mouin nou viré do bay, sé prop tét nou nou viré do bay. Sé Granmét la ki di sa. 28 Min sa Granmét ki gin tout pouvoua-a di anko: —Mouin pat rélé déyé nou tankou you papa kap rélé déyé pitit gason li, tankou you manman kap rélé déyé pitit fi li, tankou you bon kap rélé déyé timoun ki sou kont li yo? 2®Mouin pat fé sa-m kapab pou nou té ka pép ki rélé-m pa-m lan, pou-m té ka Bondié nou, pou-n té ka pitit mouin, pou-m té ka papa nou? 3°Mouin sanbié nou tankou manman poul sanblé pitit li yo anba zl li, Min, koulyé-a kisa pou-m fé avé nou? Map voyé nou jété byin louin dévan jé-m. 31Lé nap fé ofrann ban mouin, map viré tet mouin ban nou. Map pran tout gro jou fét nou yo, fét lali-n nouvel nou yo, ak fét sikonsizion nou yo, map voyé yo jété. 3*Mouin voyé profet yo, sévité-m yo, ban nou, nou pran yo, nou touyé yo, nou dékoupé kadav yo f@ ti moso. Poutét krim sa yo, map mandé nou régléman. Sé Granmét la ki di sa. 33Min sa Granmét ki gin out pouvoua-a di anké: —Kay nou yo ap rété san pésonn ladan yo. Map voyé nou jété tankou pay van ap poté alé. 34Pitit nou yo pap fé pitit, paské yo méprizé komandman-m yo, yo fé sa ki mal dévan jé mouin. 35Map lagé kay nou yo nan min moun kap vi-n tale konsa, moun kap mété konfians yo nan mouin atout yo pap konnin mouin, moun kap fé sa mouin té mandé yo fé atout mouin pat ba yo ankinn sign. %Atout yo pat janm oué profét yo, yap toujou kinbé nan léspri yo tou sa profét yo té di nan tan lontan. Sé yominm map rékonét pou moun pa-m. >7Mouin fé seman sé moun sa yo kap vini an kap résévoua fave-m yo. Pitit yo pral soté ponpé sitélman yap 255 kontan. Atout yo pat oué-m ak jé yo, léspri yo ap louvri, yap koue tou sa-m té di yo. 38 Koulyé-a, papa Esdras, voyé jé ou gadé ak ké kontan moun sa yo kap vini soti sou bo soléy lévé-a. 3¥Min chéf map ba yo pou maché alatét yo: sé Abraram, Izarak, Jakob, Ozé, Amos, Miché, Joél, Abdias, Jonas, #@Naroum, Abakouk, Sofoni, Ajé, Zakari ak Malachi, nonm yo rélé Mésajé Granmét la tou. 2 1 Min sa Granmét la di anké: —Mouin ouété pep sa-a nan ésklavaj koté li té yé-a. Mouin voyé pro- fet yo, sévité-m yo, pou ba yo kémandman-m yo. Min, yo pa kouté sa profét yo tap di yo. Yo pa okipé prinsip mouin ba yo. ?Lavil Jérizalém, manman ki té f€ yo-a, di yo konsa: Al f¢ rout nou, pitit mouin yo! Sé you pav vev yo lagé pou kont li mouin yé koulyé-a. 3Mouin té élvé nou ak ké kontan, min sé nan gro lapinn ak ké séré mouin pédi nou paské nou péché dévan Granmét la, Bondié nou an. Nou fé sa ki mal dévan jé li. 4Kisa mouin ka fé pou nou koulyé-a? Sé you pov vev yo lagé pou kont li mouin yé. Al fé rout nou, pitit mouin yo! Mandé Bondié pou li gin pitié pou nou. 5 Ouminm, papa Esdras, map rélé ou pou sévi-m témouin, pou ou fe dépozision kont timoun sa yo tankou manman yo fe-l la, pou di jan yo déré- fizé kinbé kontra mouin té pasé ak yo-a. 6Fé yo ront ak déklarasion ou yo. Sé pou manman yo tonbé an dégraba, léefini pou yo pa janm ka fé pitit. 7Sé pou yo gayé yo nan mitan moun lét nasion yo. Sé pou non yo disparét sou late, paské yo pat réspékté kontra mouin té pasé ak yora. 8 Madichon pou ou, péyi Lasiri, réséléz kap kaché méchan yo lakay ou! Chonjé byin, ouminm nasion moun méchan yo, chonjé sa mouin té fe Javil Sodém ak Gomé: 9péyi yo-a rété antéré anba boul godron, anba pil sann difé! Sé konsa mouin réglé ak moun ki dézobéyi mouin. Sé mouinminm, Granmét ki gin tout pouvoua-a, ki di sa. 10 Min mésaj Granmét la bay Esdras anko: 2 ESDRAS 1, 2 —Fé lot pep mouin an konnin map ba yo gouvénman péyi ki anba komand- man lavil Jérizalém lan, gouvénman you Ie mouin té fé lidé bay moun pép Izrayél yo. Map ouété bél limié prézans mouin nan mitan yo. Map bay ldt pep mouin an Tanp ki la pou tout tan an, tanp mouin té paré pou pep Izrayel la. 1Piéboua lavi-a pral plin 1 koté yo rété-a ak you bon sant. Yo pap janm bézouin travay, yo pap janm bouké. 13Mandé, na résévoua. Lapriyé pou yo ouété sou dé toua jou now gin pou tann lan. Gouvénman an paré pou nou kou- lyé-a. Sé pou nou véyatif. Pran siél la ak laté-a sévi témouin. Mouin aboli tout méchansté, mouin kréyé bon bagay. Sé mouinminm, Granmét ki vivan an, ki di sa. 15 Jérizalém manman, bo pitit ou yo. Fé lévasion yo ak ké kontan tankou toutrél kap élvé pitit li yo. Moutré yo chémin koté pou yo maché san bité. Sé mouinminm, Granmét ki chouazi nou an, ki di sa. 1©Map fé mo yo lévé soti vivan nan tonm koté yo té mété yo, paské mouin rékonét sé pép mouin yo yé, sé non mouin yo poté. 170u pa bézouin pé, ouminm ki manman anpil pitit. Sé mouinminm ki chouazi ou. Sé Granmét la ki di sa. 18 Map voyé sévité-m yo, Ezayi ak Jérémi, pou yo vi-n édé ou. Jan yo ban-m konséy la, mouin mété nou apa pou nou ka pép pa mouin an. Mouin paré douz piéboua ki chajé ak divés kalité donn, !douz fontinn koté lét ak siromiél ap koulé an kantité, ak sét gro mon kouvri ak flé rz ak fle lili. Map fé pitit ou yo kontan nét alé sou mén yo. 20Défann kz vév yo, pran pozision pou timoun san papa yo. Lonjé min bay pov yo, protéjé timoun san papa yo. Bay moun ki toutouni yo rad pou yo mété sou yo, 21Pran souin moun ki krazé yo, moun ki féb yo. Pa pasé moun ki infim nan rizib. Protéjé moun ki kokobé yo. Edé moun avég yo pou yo ka rivé fe vizion bél klété limié mouin an. Fé granmoun kou timoun jouinn proték- sion anndan miray ranpa ou vo. 23Ninpot koté ou jouinn kadav you moun mouri, antéré-l, épi maké koté ou 2 ESDRAS 2 antéré-] la. L@ ma fé mo yo lévé vivan, ma ban nou prémié plas. 24 Rét dousman, pép mouin an. Lé pou-n pran répo-a pral rivé. 5Tankou you bon bén, bay timoun ou yo manjé. Fé yo maché fém sou dé pié yo. 6Pa kité youn nan moun mouin ba ou pou sévis ou yo padi. Lé lé-a va rivé, sé ouminm map rann réskonsab tou sa ki rivé yo. 27Pa bat kd ou. Lé jou malé ak gro lafliksion an va rivé, 18t moun yo pral kriyé, yo pral nan lapinn. Min nouminm, nap kontan, nap gin tou sa na bézouin an kantité. #8Moun ldt nasion yo pral anvié sd nou, min yo pap ka fé nou angnin. Sé Granmét la ki di sa. 29 Map protéjé nou ak fds kouraj mouin. Map délivré pitit nou yo pou yo pa alé nan lanfe. 20F& ké ou kontan, 0 manman, ansanm ak pitit gason ou yo, paské map délivré nou. Sé Granmét la ki di sa. 3XChonjé pitit ou yo kap domi nan tonm yo. Map fé yo lévé soti anba té-a, map fé yo oué jan m-gin pitié pou yo, paské mouin gin bon ké. S¢ Granmét ki gin tout pouvoua-a ki di sa. 32Pran souin pitit ou yo ak tout ké ou jouk ma vini. F@ yo konnin jan m-gin bon ke, paské favé mouin yo tankou sous dlo ki pa janm chéch, yap koulé san rété. Esdras sou mon Sinayi 33Mouinminm, Esdras, antan mouin té sou mén Sinayi-a’, mouin résévoua lod nan min Granmét la pou m-al bd koté pép Izrayél la. Min, Ie mouin rivé, yo pasé-m nan rizib, yo déréfizé kouté lod Granmét la. ¥Sé konsa mouin palé ak moun lot nasion yo, mouin di yo Konsa: Nouminm, moun ldt nasion yo kap kouté épi ki konprann, tann gadd nou an kap vini. Lap ban nou you répo ki pap janm fini, paské sila ki gin pou vini lé tout bagay va kaba-a pa louin rivé. 35Paré kd nou pou nou résévoua bénédiksion gouvenman Bondié ki roua-a, paské limié ki la pou tout tan an pral kléré sou nou san rété. 36Kouri kité fénoua ki sou laté-a. Asépté ké kontan ak bal limié kléré yo paré pou 12.33: Sinayi-a: osinon: Ordb la. 256 nou an. Map kanpé dévan tout moun pou di sa moun kap délivré-m lan fé pou mouin. 37Sé liminm Granmet la chouazi. Résévoua-l ak dé bra, f& ké nou kontan. Di Bondié mési, liminm ki rélé nou pou antré nan péyi koté li roua nan siél la. 38Lévé kanpé non! Gadé kantité moun ki résévoua mak létanp Granmét la épi ki nan manjé résépsion Granmét la. 3°¥o kité fenoua ki sou faté-a, yo résévoua bél rad kléré nan min Granmét la. 490 mon Siyon, résévoua kantité moun ki pou ou yo. Fémin lis moun pa ou yo ki gin rad blan sou yo, épi ki té kinbé Laloua Granmét la san mank. 41Kantité timoun ou tap tann dépi lon- tan an, ou gingnin-] koulyé-a. Lapriyé pou gouvenman Granmét la rivé, pou pép ou-a, pép li chouazi dépi nan kon- mansman an, ka viv apa pou li nét alé. Esdras sou mon Siyon 42 Mouinminm, Esdras, mouin oue you gro gro foul moun sou mon Siyon an, you foul moun mouin pat ka konté. Yo tap chanté, yo tap fé louanj Granmét la. 44Mouin oué you jinngason bél rdté kanpé nan mitan foul moun yo, li té pi ro pasé yo tout. Li tap mété you kourén sou tét chak moun. Li té kanpé pi ro pasé yo tout. Mouin rété bouch louvri lé moun ove sa. 44Sé konsa mouin mandé zanj lan: —Mét, kimoun sa yo? 45 Zanj lan réponn mouin, li di i-m konsa: —Moun sa yo sé moun ki ouété rad ki gin pou mouri-a sou yo pou yo mété rad ki pap janm mouti-a. Yo pat pé déklaré konfians yo nan Bondié dévan tout moun. Koulyé-a, yap mété kouron sou tét yo, yap ba yo branch oliv pou di jan yo gingnin batay la. 46 Apré sa, mouin di zanj lan konsa: —Ki jinnonm sa-a kap mété kourén sou tét yo épi kap ba yo branch oliv yo? 47 Zanj lan réponn, li di-m konsa: —Sé pitit Bondié-a. Tout moun sa yo pa té pé déklaré konfians yo mété nan li antan yo té sou laté-a. 257 Epi movin tanmin fé louanj pou tout moun sa yo ki té kanpé fém pou non Granmét la. 48Apré sa, zanj lan di-m konsa: —Alé di pep mouin an tou sa ou té oud, tout bal gro mévéy Granmét la, Bondié ou la, te fe. Prémié Vizion an Esdras ap lapriyé nan pié Bondié 1 Trantan apré yo té fi-n krazé lavil Jérizalém lan, mouinminm Salatiél (yo rélé Esdras la tou), mouin té lavil Babilon. Mouin té kouché sou kabann mouin, mouin té boulvésé anpil. You bann lidé tap pasé nan tét mouin. 2Antan m-tap kalkilé sou dézolasion ki té gayé sou mon Siyon an? ak sou richés moun ki té rété lavil Babilon yo, 3léspri-m té boulvesé anpil, mouin tan- min di Bondié ki anro nét nan siél la tou sa mouin té pé oué rivé-a, Mouin di-1 konsa: 4—O Granmét ki gin baton komandman an nan min ou, sé ouminm, oui sé ouminm asé ki té palé nan kon- mansman lé ou tap bay laté fom li. Ou pasé lod épi pousié laté Sbay Adan you ké ki pat anko gin Javi. Sé avék min ou ou ba li fom, léfini ou souflé souf lavi-a nan li. Sé konsa li konmansé viv dévan ou. ®Ou minnin-] nan bél jadin Edinn lan, jadin ouminm ou té planté ak fos kouraj ou anvan minm laté té fet. 7Ou ba li you sé] komandman pou li obéyi, min li dézobéyi lod ou. Laminm ou désidé sé pou li mouri ni li ni tout ras moun kap soti nan li, Sé nan Adan sa-a anpil nanchon, anpil branch fanmi, anpil pép ak anpil fanmi soti. Yo sitélman anpil nou pa ka konté yo. ®Chak nasion tap viv jan pa yo, yo tap fé sa ki mal dévan jé ou, yo déréfizé obéyi komandman ou yo. Min, ou pa fé angnin pou rété yo. 9Min apré you tan, ou voyé gro inondasion an sou tout moun ki rété sou laté-a, ou disparét yo. 19 Yo tout sibi minm sd-a. Minm jan 23.2: sou dézolasion kita gayé sou mén Siyon an: osinon: sou jan lavil Jérizalém té fini an, ‘nou jouinn nan kek ansyin tradiksion. Min t&ks latin an bay: kanpé fem. 43.20: mové santiman sé ‘osinon: méchansté. 2 ESDRAS 2, 3 Janmé té you chatiman pou Adan, inon- dasion sa-a té you chatiman pou moun sa yo tou. Tansélman, ou té égzanté youn ladan yo, sé té Noé ansanm ak tout moun lakay li ak tout moun ki tap maché douat nan fanmi li. 12 Moun ki tap viv sou laté-a tanmin péplé ankd. V-in gin anpil fanmi, branch fanmi ak nanchon an kantité. Min, yominm tou yo tonbé nan fé sa ki mal, yo té pi méchan pasé sa ki té anvan yo. 8L2 ou oué jan yo tap viv nan méchansté yo, ou chouazi youn ladan yo pou ouminm. Li té rélé Abraram. Ou té rinmin-l. Sé konsa ou pran-l pou kont li, nan mitan lannouit, ou fé-] oué an kachét jan tout bagay sou laté pral kaba. 15Qu pasé you kontra pou tout tan ave-l, ou promét li ou pap janm lagé pitit li yo. 16Ou ba li Izarak, you pitit gason, apré sa ou bay Izarak dé pitit: Jakob ak Ezaou. Ou chouazi Jakob, ou voyé Ezaou jété. Fanmi Jakob ta tounin you gro pep. 17 Apré sa, ou délivré fanmi Jakob la anba min moun Léjip yo, ou minnin yo sou mon Sinayi-a. 18Antan yo té la, ou panché siél la, ou fé té-a tranblé,? ou viré tout laté. Ou fe dio anba té-a souké, ou mété tout moun tét anba. !Bél limié prézans ou pasé nan kat pdtay: pdtay difé, pdtay tranblémannta, potay van ak potay frédi, pou ou té ka rivé bay fanmi Jakdb yo, pep Izrayél la, laloua ak kémandman ou yo. #Tansélman, ou pat ouété mové santiman¢ ki té nan ké yo-a. Min, ou té kité laloua-a travay nan lavi yo. 21Prémié moun lan, Adan, té chajé ak méchansté nan ké li, li fé sa ki mal, épi li pédi pié. Sé minm bagay la tou pou tout moun ki soti nan li. 22Sé konsa infimité sa-a pran rasi-n nét nan ras moun. Atout laloua Bondié-a té nan ke pep la, rasi-n méchansté-a té la tou. Sé konsa moun pa fé anko sa ki byin, yo toujou rété ap fé sa ki mal. 23 Anpil lanné vini pasé, épi Ié le-a rivé ou fé parét you nonm kap sévi ou. Li té rélé David. 24Ou té ba li ldd bati 43.18: tranblé 2 ESDRAS 3, 4 you lavil ki va poté nou ou. Sé a pou yo boulé lansan, sé la pou yo fé tout kalité ofrann pou ou. 2SPandan anpil lanné yo té fe sa konsa. Min, nan apré, moun ki rété lavil la viré do yo ba ou. ?6Nan tou sa yo tap f®, yo té f@ tankou Adan ak tout moun ki soti nan li yo, paské yominm tou yo té gin minm méchansté-a nan ké yo. 27Sé konsa, ou lagé lavil la nan min moun ki pa vié oué ou yo. 28 Lé sa-a, mouin di nan ké-m: —Moun lavil Babilon yo gin lé viv pi byin pasé nou, kifé Bondié kité yo gin pié sou mon Siyon an konsa? 29Min, le mouin rivé lavil Babilon, kantité méchansté moun oué moun yo ap fé la, m-pa ka konté. Pandan trantan ki sot pasé yo, sé pa dé moun mouin oué ak jé mouin kap fé sa ki mal. Mouin santi-m dékourajé, m-pa konprann angnin. 3©You bd, mouin oué ou tap toléré moun kap fé sa ki mal yo, ou pat pini yo. You lot bd, ou tap détoui prop pep ou-a, antan ou tap protéjé moun ki pa vlé oué ou yo. 310u pa bay pésonn you ti lidé pou yo ta rivé konprann sa ouap fé-a,5 alé oue pou yo ta chanjé angnin nan sa ouap fé-a. Moun Babilon yo pa pi bon pasé moun mon Siyon yo. 32Eské gin ot nasion ki konnin ou apa pép Izra- yél la? Ki ldt branch fanmi ki té janm mété konfians yo nan kontra ou yo tan- kou branch fanmi Jakob la? 33Min, fanmi Jakob yo pa janm résévoua ankinn rékonpans. Sé pou grémési yo té travay tout travay sa yo. Mouin vouayajé anpil nan péyi moun lét nasion yo, mouin oué jan zafé yo ap maché byin atout lidé yo pa sou komandman ou bay yo minm. 34Koulyé-a, Granmét, si ou pézé méchansté pa nou nan minm balans ak méchansté lot moun sa yo ki rété sou laté, oua oué kilés ki pi lou pasé lot. 35Pa gin you lé lot moun ki rété sou late yo té janm sispann fé sa ki mal dévan jé ou. Pa gin nasion ki janm obéyi koOmandman ou yo tankou pép Izrayél Ja. 36Qu ka jouinn youn youn nan mitan 258 moun lot nasion yo ki fé-I, min ou pap jouinn tout you nasion ki f&-1 tankou pep Izrayél la. Léspri moun pa ka konprann plan travay Bondié-a 4: Zanj Bondié té voyé koté-m lan té rélé Ouriyél, Li réponn mouin, li di-m konsa: —Ou pa ka minm ésplike sa kap pasé sou late, Kouman ou ta vié konprann plan travay Bondié ki anro nét nan sidl la? 3 Mouin réponn: —Oui, mét mouin. Ou gin rézon. Epi lé sa-a, li di-m konsa: —Yo voyé-m vien mété dévan ou toua problém sou sa kap pasé sou late, toua kéksion sou fom paroli. 4Si ou ka éspliké-m youn ladan yo, ma réponn kéksion ouap mandé sou plan travay Bondié ki anro nan siél la, ma moutré ou koté méchansté ki nan ke moun lan soti. 5 Mouin di-I konsa: —Palé non, mét mouin. Lé sa-a, li di-m konsa: —Bon, vini non. Pézé you liv difé pou mouin. Méziré you barik van® pou mouin. Osinon, fé you jou ki fi-n pasé tounin ankd. 6 Le sa-a, mouin réponn li, mouin di-l konsa: —Kijan ou ka mandé-m pou-m f@ bagay konsa? Pa gin moun sou laté kj ka fe youn nan bagay ou mandé-m fe la-a. 7 Li di mouin konsa: —Si mouin té mandé ou konbé kay koté pou moun rété ki gin anba nan fon lanmé-a, osinon konbé sous dlo kap bay dlo anba nan fon an, osinon konbé sous dlo kap bay dlo anro plafon siél la, osoua anko koté rout ki minnin soti nan péyi koté md yo yé-a pou rivé nan Paradi,? ®1é sa-a ou ta réponn mouin: Ou pa janm désann nan fon dlo anba te-a, ni koté md yo yé-a, ni ou pa janm mouté anro nan siéi Ja pou ou ta kon sa, °Min, m-annik mandé ou kéksion 53,31: pou yo ta rivé konprann sa ouap fé-a: Sé-se nou jouinn nan you ansyin tradiksion. Min teks latin an pa Kis, 64,5: barik van: Sé sa nou jouinn nan kek ansyin tradiksion. Min teks latin an bay: kout van. 74,7 soti nan péyi koté md yo yé-a pou rivé nan Paradi: Sé sa now jouinn nan kek ansyin tradiksion. Min teks latin an bay: soti nan Paradi 259 sou difé, sou van, sou jou ki fink pasé-a, bagay ou oué chak jou. Atousa, ou pa ka ban-m répons. 10 Li palé toujou, li di-m konsa: Si ou pa ka minm konprann bagay ou lévé jouinn dépi ou fét, "kijan pou ti Késpri ou la ka rivé konprann plan travay Bondié ki anro nan siél la? You nonm ki déja gaté nan sosiété moun péveti sou laté yo pa ka konnin plan travay Bondié ki pa ka gaté-a.8 12 Lé m-tandé sa, mouin tonbé fas até, épi mouin di: —Pito nou pat janm fét pasé pou nou viv nan tout méchansté sa-a ak nan tout soufrans sa-a, léfini pou nou pa ka konprann poukisa bagay sa yo rivé konsa. 13 Zanj Ouriyél réponn mouin, li di konsa: ‘You lé m-al nan you gro rakboua, mouin tandé pi¢boua yo ki tap mouté you konplo. 1Yo tap di: Annou oue! ‘Ann-al f@ lage ak lanmé. Nap pousé-] alé, konsa na gin plis plas koté pou nou pousé pou nou layité ké nou. 1SMin, lanm lanmé yo tap mouté you konplo tou bd pa yo. Yo tap di: Annou oue! Ann-al krazé rakboua ki nan plinn Jan, konsa na gin plis plas pou nou bat kd nou. '6Min, tout konplo piéboua yo tap fé-a sé té pou grémési. Difé vini, li boulé yo nét. !7Konsa tou, tout konplo lanm lanmé yo tap fé-a, sé té pou grémési. Sab bd lanmé yo kanpé, yo rété yo sous k yo. !®Bon, si yo ta mandé ou pou ou ant rakboua-a ak lanm lanmé yo, kilés ou tap bay rézon? Kilés ou tap bay to? 19 Mouin réponn, mouin di-I konsa: —Tou dé gin td, paské sa yo té vié fé-a pa posib. Piéboua fet pou té, lanm lanme f&t pou nan lanme. 20 Lé sa-a, li di-m konsa: —Ou byin palé, ou bay bon répons lan. Poukisa ou pa ka oué répons pou ou bay kéksion kap travay nan tét ou yo? 21Paské, minm jan yo bay té pou pié- boua ak lanmé pou lanm lanmé yo, konsa tou moun kap viv sou laté ka kon- prann sa kap pasé sou laté. Sé moun kap 84,11 Tout vés8 onz lan pa klé nan teks latin an 2 ESDRAS 4 viv anro nan siél la ki ka konprann sa kap pasé nan siél la. Lé tout bagay pral kaba 22 Lé sa-a, mouin di li: —Tanpri, mét, mangné di-m poukisa yo ban-m léspri pou-m ka konprann. 23Sa pat nan lidé-m minm pou-m té mandé kéksion sou sa kap pasé nan sié) la, min sé bagay kap pasé chak jou dévan jé nou ki intérésé-m. Poukisa Bondié kité moun lét nasion yo ap pasé pép Izrayél la nan bétiz konsa? Poukisa li lagé nasion li rinmin an anba min moun Jot nasion yo ki pa nan sévi Bon- dié? Poukisa laloua ou té bay zansét nou yo pasé pou angnin, épi Kontra ou té pasé ak yo-a pa vo angnin anko? 24Poukisa pou nou pasé sou té-a tankou choualboua kap volé pasé? Lavi nou pi kout pasé you souf. Nou pa miérité pou Bondié gin pitié pou nou. 25Nouminm ki poté non-l, kisa li ka fé pou nou? Min kéksion mouin ta rinmin mandé. 26 Ouriyél réponn mouin: -—Si ou pa gin tan mouri oua oué. Si ou viv lontan anké, ou pap manké sézi, paské tan nap viv la pa louin fini. 27Sitelman gin linjistis ak lapinn sou laté koulyé-a, pa gin plas pou tout bénédik- sion Bondié promét moun ki maché douat yo pou tan kap vini apré-a. 28Min pou kéksion ou mandé-m lan, min sa mouin ka di ou: Grinn méchansté-a fi-n simin déja, min lé-a poko rivé pou yo fé rékot la. 2°Sé pou yo fé rékot méchans- té-a, lefini pou yo ouété té koté yo té planté-| la anvan pou té koté yo pianté bon grinn yo parét. 3°Nan konmansman you sél grinn méchansté té planté nan ké ‘Adan. Dépi le sa-a rivé jédi-a, gadé kan- tité méchansté li donnin! Ou pa bézouin mandé kantité méchansté li pral donnin anvan pou yo bat rékét la jou jijman an! 310u gin doua kalkilé ouminm pou oué gro kantité méchansté you sél ti mové grinn lan donnin. 320u pa bézouin mandeé ki gro rékot ya fé lé sé bon grinn yo an kantité yo va planté san gad déyé. 33 Lé sa-a, mouin mandé-I: 2 ESDRAS 4, 5 —Konbé tan pou nou tann ankd anvan sa rivé? Poukisa lavi nou kont konsa? Poukisa li plin mizé konsa? 34 Ouriyél réponn mouin, li di konsa: —Piga ou pi présé pasé Bondié ki anro nét nan siél la. Ouap présé paské ou oué tét pa ou asé. Min, Bondié liminm ap fé tét li travay pou tout moun.’ 35Nanm moun ki té maché douat yo ap mandé minm kéksion avé ou antan yo koté Bondié séré yo-a. Yap mandé: Konbé tan pou-n rété isit la ap tann konsa? Kilé jou jijman an va rivé pou nou ka jouinn rékonpans nou? 36Youn nan chéf zanj yo, Jérémial, réponn yo, li di yo konsa: Jouk jou kan- tité moun ki soufri tankou nou yo va kont. Paské Granmét la pézé laté nan balans li, 371i méziré tan ki rété-a. Li pap chanjé angnin jouk tou sa ki gin pou fét la rivé fet. 38 Lé sa-a, mouin réponn, mouin di li konsa: —O Granmét ki gin baton komand- man an nan min ou, nou tout sou laté sé you bann méchan kap fé sa ki mal nou yé. 3°Atd, poutét nouminm, poutet méchansté moun ki sou laté yo, moun mouri ki té maché douat yo gin pou yo tann anvan pou yo résévoua rékonpans yo? 40 Li réponn mouin, li di konsa: —Alé mandé you fanm ansint si li ka kinbé pitit la anndan vant li le nef moua-a rivé? 41 Mouin di li: —Non, mét. Li pa kapab. Lé sa-a, li di-m konsa: —Nan péyi koté md yo yé-a, dépo koté Bondié séré nanm moun mouri yo tankou vant you fanm. Minm jan you fanm ansint ki gin tranché ap tann konsa lé la délivré, sé konsa dépo sa yo ap tann konsa [é ya gin pou rinmét nanm yo té séré anndan yo dépi nan konmans- man an. “3L@ sa-a, oua jouinn répons ouap chaché pou tout kéksion ouap mandeé tét ou Ia-a. 44 Mouin réponn li, mouin di konsa: 94.34 Tout vés? trannkat lan pa kid nan teks latin an. tradiksion. Min teks latin an pa kle. 260 —Tanpri, si ou vié fe-m fave sa-a, si sa posib pou ou fé- tou, si ou oué mouin mérité-l, f@ mouin konprann sa: #SEské ou ka di-m si sa ki gin pou rivé dinmin pi long pasé sa ki pasé déja? 4Mouin kon- nin sa ki pasé déja, min mouin pa kon- nin sa ki rété pou rivé-a. 47 Li di-m konsa: —Vi-n kanpé sou bd douat mouin Ou pral oué you vizion. Ma éspliké ou sa li vié di. 48 Sé konsa mouin kanpé. Mouin voyé jé-m gadé, mouin oué you gro bou- kan difé pasé dévan-m. Lé flanm difé yo fi-n pasé alé, mouin oué lafimin an té la toujou. #Apré sa, you gro nouaj noua pasé dévan jé-m. Li bay you sél gro lapli ak van tanpet. Lé lapli tanpet la fi-n pasé, té gin you ti lapli fin toujou ki tap tonbé. SL sa-a, li di-m konsa: —Fe tét ou travay sou bagay sa yo. Minm jan gro lapli-a té pi plis pasé ti lapli fin Ki té tonbé apré-a, minm jan difé-a té pi gro pasé lafimin li kité déyé-1 la, konsa tou tan ki pasé-a pi long pasé tan kap vini an. mouin lapriyé nan pié-l, —Tanpri, ou koué map viv jouk pou-m oué jou sa yo? Kimoun kap vivan Ie sa-a va rive? 52 Li réponn mouin, li di kons Si ouap mandé-m ki rinmak ki pou f nou konnin jou sa yo pral rivé, mouin ka ba ou you moso répons. Min qm-pa la pou-m di ou konbé tan ouap viv ankd. Toutjan, mouin pa konnin. Rinmak ki pou £& konnin tout bagay pral kaba 1 Tansélman, ann palé sou rinmak 5 sa yo: Lé-a pral rive koté tout moun sou laté pral nan gro ke soté./° Chémin lavérité-a pral bouché. Pap gin moun ak konfians nan Bondié ankd nan péyi-a. 2Méchansté pral gayé nan péyi-a, jouk sa pral pi mal pasé sa nap oué koulyé-a, pi mal pasé sa ou té janm tandé té rivé nan tan lontan. Péyi ou oue kap gouve- nin laté koulyé-a pral dépafini. Li pral 198.1 gro ké soté: Sé sa nou jouinn nan kek ansyin 261 rété san you moun ladan-l, tankou you déze koté moun pa pasé. 4Apré sa,// si Bondié ki anro nan siél la kité ou viv Jontan asé, ou pral oué moun toupatou pral mélé, yo pap konprann angnin nan sa kap pasé-a, Soley la pral rété konsa ap kléré nan mitan lannouit, lali-n lan minm prai kléré nan mitan lajounin. sPiéboua yo pral bay san, rdch yo pral palé, nasion sou laté yo pral mélé, yo pap konn sa pou yo fé. Mouvman déplasman zétoual yo pap minm. 6You roua pésonn sou laté pap vié oue pral pran kémandman an nan min-l. Tout zouézo yo pral volé alé ansanm. 7Lanmé mouri-a pral rann pouason sou tout rivaj li. Nan mitan lannouit tout moun pral tandé voua you moun anpil moun pat konnin. ®Laté pral fann louvri anpil koté,? lap bay gro flanm difé. Bet nan boua pral kité koté yo rété. Fanm pral akouché fé pitit infim atout yo gin rég yo. 9Sous dlo dous pral bay dlo salé. Toupatou zanmi pral goumin youn ak lot. Lé sa-a, pap gin moun léspri ankd. Sa ki gin Konprann yo pral rété nan kachét yo. #Anpil moun pral chaché yo, min yo pap jouinn yo. Lé sa-a, tou- patou sou laté sé va rink vis ak méchansté. /? 11You péyi va mandé you lot péyi: Eské jistis pasé lakay ou? Eské gin moun kap fé sa ki douat kap vi-n lakay ou? Min, sé va minm répons lan: Non! 1Lé@ sa-a, moun va gin anpil éspoua. Min, sé va pou grémési. Moun yo pral travay di, min angnin pap maché pou yo. 13 Sé sa asé nan rinmak yo mouin gin doua fé ou konnin. Min, si ou tan- min lapriyé anko, si ou pa sispann kriyé, épi si ou rété sét jou san manjé, lé sa-a oua tandé lat pi gro kozé toujou. 14Mouin pantan nan domi an. Mouin tap tranblé nan tout kd mouin. Mouin té boulvésé anpil, mouin té prét pou pédi konésans. Min, zanj ki té vin palé ak mouin an pran min mouin, li ban-m fos, li mété-m kanpé sou dé pié-m. 118.4 Apré koté: Sé sa nou jouinn nan you ansyin tradil 135,10 vis ak méchansté: osinon: libetinaj ak linjistis. osinon: Apré touaziém tan an . Min tks latin an pa kle. ion. Min (2ks latin an bay: Trou san fon an pral parét 2 ESDRAS 5 16Nan dinmin nan lannouit, I, youn nan chef pép la, vi-n jouinn mouin, li mandé-m: —Koté ou té yé konsa? Poukisa figi ou kagou konsa? !7Sé bliyé ou bliyé sé sou kont ou yo mété pép Izrayél kap viv nan péyi koté yo dépoté yo-a? !8Souké kd ou, non! Manjé kichoy. Pa lagé nou tankou you gado ki lagé bann mouton-! yo pou bét sovaj fé yo sa yo pi pito ak yo 19 Mouin réponn li: —Kité-m pou kont mouin! Pandan sét jou kap vini yo, pa déranjé-m. Apré sa ou mét vini. Lé li tandé sa, li kité-m, I-alé. Déziém vizion an 20Sé konsa, jan zanj Ouriyél té ban-m léd la, mouin rété san manjé pan- dan sét jou, mouin tap kriyé, mouin tap plinn. 21Apré sét jou yo, mouin té vi-n boulvésé anpil ankd. 2#Min, mouin té ka fé tet mouin travay toujou. Epi mouin tanmin palé ak Granmét la ankd. ?3Mouin di li kons; —O Granmét ki gin baton komand- man an nan min ou, nan tout rakboua sou laté, nan tout kalité piéboua ki ladan yo, ou chouazi you grinn pié rézin pou rélé ou pa ou. Nan tout péyi ki sou laté, sé sél ti moso té sa-a ou chouazi pou ou, Nan tout flé ki sou laté, sé sél fle lili sa-a ou chouazi pou ou. ?SNan tout dio ki nan fon lanmé yo, sé ti larivié sa-a ‘ou plin dlo pou ou. Nan tout lavil moun bati yo, sé Jérizalém, lavil Siyon an, ou mété apa pou ou. ?6Nan tout zouézo ou kréyé yo, sé sél ti toutrél sa-a ou chouazi pou ou. Nan tout bat gadinaj ou fe yo, sé sél ti mouton sa-a ou chouazi pou ou 27Nan tout kantité pép ki sou laté-a, sé pép sa-a ou chouazi pou li rélé ou pa ou. Sé pép sa-a, pép ou rinmin anpil lan, ou té bay laloua tout moun réspékté-a. 28 Koulyé-a, Granmét, poukisa sé pep sa-a minm ou lagé nan min tout kantité nasion sa yo? Poukisa ou fé ti 128.8 Lace pral fann louvri anpil 2 ESDRAS 5 rasi-n sa-a ront pi plis pasé tout lat yo? /4 Poukisa ou gayé sél pép ou-a nan mitan tout kantité nasion sa yo? 29Ou kité moun ki voyé promés ou yo jété foulé anba pié yo moun ki té koué nan kontra ‘ou yo. 30Sj sé rayi ou rayi pep ou-a, sé ouminm ki pou pini yo ak prop min ou. 31 Lé mouin fi-n di sa, zanj Bondié té voyé koté-m nan lannouit prémié foua-a, sé liminm anko li voyé bd koté-m, 3?Li di-m konsa: —Kouté sa map di ou: Mouin pral moutré ou anpil bagay ankd. 33 Mouin di —Palé non, mét mouin! Epi li di-m konsa: —Ou boulvesé anpil pou pép Izrayél ja, pa vré? Gin Jé ou rinmin pép Izrayél la pi plis pasé Bondié ki fé-l la? 34 Mouin di li: —O non, mét. Mouin té palé konsa paské mouin té nan gro lapinn. Chak le ké-m ap fann antan map chaché kon- prann plan travay Bondié ki anro net nan siél la, antan map chaché sondé you ti kal nan jijman li rann yo. /5 35 Zanj lan réponn: —Ou pa ka konprann. Lé sa-a, mouin di-l: —Poukisa m-pa ka konprann lan, mét? Nan kondision..sa-a, poukisa mouin té fét? Poukisa mouin pat mouri mouri-m anvan minm mouin té fét? Konsa, mouin pa ta oué tout doulé lapinn moun fanmi Jakob yo, ak tout traka ras moun pép Izrayél yo ap bay ko. yo konsa. 36 Li réponn mouin, li di konsa: —Si ou ka di-m kantité moun ki panko fét yo, si ou ka ranmasé tout grinn lapli ki gayé yo pou mouin, si ou ka fe fle ki fi-n finnin yo fléri bél anko, 37si ou ka louvri dépo koté yo fémin van yo pou van yo ka soti souflé pou mouin, si ou ka moutré-m potré you bri voua moun, Ié sa-a ma réponn kéksion ouap mandé-m sou soufrans moun pép Izrayél yo. 262 38 Mouin di li: —O Granmét, ouminm ki gin baton komandman an nan min ou, pa gin moun ki ka fé tout bagay sa yo pasé Bondié ki pa mouté kay li nan mitan moun lan, 39Mouinminm pou tét pa-m, sé moun sot mouin yé. Kijan pou-m ta réponn ou sou sa ouap mandé-m lan? 40 Lé sa-a, li di-m konsa: —Minm jan ou pa ka fé youn nan sa-m mandé ou f@ la-a, konsa tou ou pa ka konprann sa map fé-a, ak pou ki rézon mouin rinmin pep mouin an jan mouin té promét fé-l la. 41 Mouin di —O Granmét, ou intérésé nan/6 moun kap vivan toujou Ié tout bagay va kaba. Min, kisa kap rivé moun ki té la anvan nou yo? Kisa kap rivé nou nouminm kap viv koulyé-a? Kisa kap rivé moun kap vi-n apré nou yo? 42 Li di mouin: —Map konparé jijman Bondié-a ak you ronn: minm jan ronn lan pa gin you koté koté l-konmansé ak you koté koté I-fini, konsa tou, moun ki la anvan yo pa pi dévan pasé lot yo, moun ki vi-n apré yo pa pi déyé pasé lat yo. 43 Lé sa-a, mouin réponn, mouin di li konsa: —Ou pat ka kréyé tout moun you grinn kou, ni sa ki té la anvan yo, ni sa ki la koulyé-a, ni sa ki pral Ja apré yo, pou tout moun ta viv ansanm anminm- tan. Konsa, ou ta ka fe jijman outla pi bone. 44 Zanj lan réponn mouin, ji di-m konsa: —Sa Bondié kréyé-a pa ka al pi vit pasé Bondié ki kréyé-1 la. Léfini, laté pa gin plas asé pou-l ta kinbé you sél kou-a tout moun si tout moun té kréyé anminmtan. 45 Mouin di li: —Min, mét, ouminm ki bay lavi-a, ou fink sot di-m you lé ou gin pou fé tout moun ou té kréyé yo lévé vivan anminmtan. Si 18 sa-a laté va gin plas 48,28 Poukisa ow fé ti rasi-n sa-a ront pi plis pasé tout ldt yo? S¢ sa nou jouinn nan kek ansyin tradiksion. ‘Min teks latin an bay: Poukisa ov paré ti rasi-n sa-a pi plis pasé tout lot yo? 55.34 jijiman li rann yo: osinon: sa lap fé-a, ansyin tradiksion. Min réks latin an pa kle, 165.4] ou intérésé nan: osinon: promés ou té fé yo sé pou. Sé sa nou jouinn nan kek 263 pou kinbé yo tout you sél kou-a, lita fet pou li ta ka gin plas pou kinbé yo tout koulyé-a tou. 46 Lé sa-a, li di-m konsa: —Sé tankou si ou ta mandé you fanm ki fé dis pitit poukisa li pat fe yo you sél kou nan you sé! poté pasé pou-1 té f@ yo youn apré lot. 47 Mouin réponn li: —Non, mét mouin. You fanm pa ka fé sa konsa. Sé pou-l pran tan li pou ji fe pitit yo youn apré ldt, chak nan tan pa yo. 48 Lé sa-a, li di-m konsa: —Sé minm jan an tou pou late. Mouin fé-] travay tankou vant fanm, pou li pran tan li pou li fé pitit yo simin nan vant li youn apré lot, chak nan tan pa yo. You tifi pa ka f& pitit, ni you fanm ki fi-n granmoun. Sé minm bagay la pou laté mouin kréyé- 50 Mouin mandé-l konsa: —Antan ou vi-n sou kozé sa-a, map mandé ou you ldt kéksion nan minm sans lan: Laté sa-a ki tankou you man- man pou nou an, li jinn toujou osinon li fi-n granmoun? 51 Li réponn mouin, li di-m konsa: —Palé ak you fanm ki f@ anpil pitit. S2Mandé-l poukisa timoun ki fét an denié yo pa soti minm jan ak timoun ki té fet anvan yo, poukisa yo pi piti. §La réponn ou pitit li té fe le li té jinn toujou ak tout fds li sou li-a, yo pa soti minm jan ak pitit li fe 1@ li té konmansé gran- moun, lé vant lan konmansé bay rat- man. 54Sj ou gadé byin oua oué ouminm kap viv koulyé-a ou pi piti pasé moun ki tap viv anvan ou yo. 8Konsa tou, moun ki pral viv apré ou yo pral pi piti toujou pasé ou, paské kréyasion Bondié-a kon- mansé granmoun, lap pédi fds li té gin- gnin Je 1-té pi jit Bondié pral f tout bagay kaba 56 Lé sa-a, mouin di li: 176.4 machy Abraram ak Izarak. ysinon: ti ban koté-! lonjé 2 ESDRAS 5, 6 —Tanpri souplé, Granmét, si ou vlé fe-m fave sa-a, ou ka moutré-m moun ouap voyé pou jijé tou sa ou kréyé-a? 6 1 Li di-m konsa: —Nan konmansman mouin té kalkilé sou bagay sa yo, anvan minm mouin té fé Jaté, anvan yo té mété potay lat® yo kanpé, anvan van yo té kon- mansé souflé, anvan loraj konmansé grondé, anvan zéeklé tanmin kléré, anvan minm mouin té mété fondasion jadin paradi-a, 3anvan bél kantité flé yo parét, anvan fds kap f@ zétoual yo maché-a té tabli, anvan yo té sanblé milionvin zanj Bondié yo, 4anvan yo té anpilé lé-a rivé byin ro, anvan yo té rivé bay divés posion ki nan siél la non yo, anvan Bon- dié té chouazi mon Siyon an pou sévi-l machpié,/7 Sanvan yo té fe plan travay kap fét koulyé-a, anvan yo té voyé jété vié lidé ki nan tét moun kap fé sa ki mal koulyé-a yo, anvan Bondié té mété létanp li sou moun ki tap maché dapré Jaloua épi ki té ranmasé séré you trézd konfians ki kinbé la fem, Sanvan tou sa, mouin té fé lidé mouin. Sé mouinminm, épi sé mouinminm pou kont mouin kap kréyé tout bagay. Sé pa pésonn lot. Konsa tou, sé mouinminm pou kont mouin kap fé yo rivé kaba. Sé pa pésonn lot. 7 Lé sa-a, mouin palé, mouin di li konsa: —Konbé tan ki gin pou pasé anvan you tan vin apré you tan. Apré you tan sé you lot. Kilé prémié tan an va fini pou tan apré-a ka konmansé? 8 Li réponn mouin: —Tan ki gin pou pasé-a pap pi long pasé tan ki té ant Abraram ak Abra- ram./8 Sé li ki té zansét ni Jakob ni Ezaou. Jakob té kinbé talon pié Ezaou, marasa paréy li, l¢ yo tap fét. 7Ezaou ka pasé pou finisman you tan, Jakob ka pasé pou konmansman tan kap vi-n apré-a. !9Si ko you moun konmansé nan pouint min li pou li fini nan talon pié-l,/° pa chaché you fant nan mitan yo. 1,196.8 Abraram ak Abraram: Gin maniskri ki bay: 796,30 Si kd you moun konmans¢ nan pouint min Ii pou, li fini nan talon pié-I: osinon ‘Simin Jakob sé you konmansman ak talon pié Ezaou sé you finisman: dapré sa nou jouinn nan 61 ansyin tradiksion. Min téks latin an pa kle. 2 ESDRAS 6 Rinmak ki pral fé konnin tout bagay pral kaba 11 Lé sa-a, mouin réponn, mouin di li konsa: —O Granmét, ouminm ki gin baton komandman an nan min ou, tanpri si ou vié fé-m favé sa-a, lannouit ayé-a, ou té konmansé ap moutré mouin kek rin- mak kap fé konnin tout bagay pral kaba. Tanpri, moutré-m rés yo non. 13 Li réponn mouin, li di-m konsa: —Kanpé non. Ou pral tandé you gro voua moun kap palé byin fo. “Lé lap palé, koté ou kanpé-a pral souké byin f0. 15Ouminm ou pa bézouin pe. Li pral palé sou lé tout bagay pral kaba sou laté. Lé sa-a, fondasion até pral konprann 16sé sou yo lap palé. Yo pral tranblé, yo pral souké byin fd, paské yo konnin yo pral chanjé lé tout bagay sa yo pral kaba. 17Lé m-tandé sa, mouin voup mouin lévé kanpé, mouin paré zoréy mouin tandé. You gro voua pran palé. Ou ta di bri you gro dio larivié kap kouri désann. 18Voua-a tap di konsa: —Lé-a ap proché koté mouin pral vien jijé tout moun kap viv sou late, 19koté mouin pral pini méchansté moun kap fé linjistis yo, koté laront Jérizalem lan pral rivé nan bout Ji, koté tan ki prét pou finian pral rivé nan bout li, yo pral s Min rinmak mouin pral bay Ie sa-a. Yo pral louvri liv yo nan siél la pou tout moun ka oué anminmtan. 71Timoun ki gin innan asé pral palé. Fanm ansint yo, rivé sou toua kat moua grosés, yo pral akouché, épi timoun ki fet anvan tem yo pral viv, yo pral grandi, yap byin vini.2 22Jadin yo té planté yo pral rété konsa san angnin ladan yo. Kolonbié ki té plinn. grinn yo pral vi-n vid. 23L@ sa-a, yo pral kOnin tronpét la. Tout moun pral pélé ya tandé sa. ?4Lé sa-a tou, moun ki té zaami pral goumin youn ak lét, tankou si yo té Jénmi. Laté ansanm ak tout moun ki sou laté pral pé anpil. Dio larivié ap sispann 206,21 yap byin vini: osinon: yo pral soté ponpé, kak ansyin tradiksion, Min teks latin an pa kie. tradiksion. Min tks latin an pa kle. ‘ki vié di: gro lajounin. 264 koulé. Pandan touazédtan dlo-a ap kanpé, li pap koulé désann. 25 Moun ki va la toujou apré tout bagay mouin sot di la-a va fi-n rivé, sé moun sa yo ki va chapé, ya oud jan map poté délivrans lan, ak jan mouin pral fini ak lat mouin té kréyé-a. 26Ya oue tout moun ki té mouté nan siél la san yo pat mouri. Kd tout moun sou laté pral chanjé, Iéspri yo pap minm ankd, 27paské map disparét tout méchansté, pap gin moun kap tronpé moun ankd 28Tout moun pral mété konfians yo nan Bondié. Pap gin moun koronpi anké. Lavérité minm ki té gin lontan |i pat donnin pral parét aklé anké. 29 Antan voua-a tap palé konsa avé-m, te-a pran souké anba pié-m,?/ 30Apré sa} zanj lan di-m konsa: —Min bagay mouin té vi-n fe ow konnin asoué-a.?? 31Koulyé-a, si ov lapriyé ankd, si ou rété sét jou san manjé, map tounin vi-n di ou pi gro bagay toujou.?3 32Paské Bondié ki anro nan siél la ap tandé lapriyé ou, li oué jan ou maché douat nan tou sa ouap fé, jan ou kinbé kd ou nan kondision pou fe sévis li dépi lé ou té jinngason. 3°Sé pou- tet sa li voyé-m bd koté ou ak tout révélasion sa yo ak mésaj sa-a. Mété konfians ou nan Bondié. Ou pa bézouin pe. 4Pa présé kité you bann vié lidé san sans travay nan tét ou sou sa kap pasé koulyé-a. Konsa, ou pap présé f¢ minm bagay la lé tout bagay vakaba. , Touaziém vision an Poukisa pép Bondié-a ap soufri konsa 35 Apré sa, mouin pran kriyé ankd, mouin rété sét jou san manjé, jan mouin té f@-l anvan an. Sé konsa mouin té fi-n fé toua sinminn yo té mandé-m pou-m té rété san manjé-a. 26Sou ouitiem jou-a nan lannouit, mouin té boulvésé anpil anko, épi mouin tonbé palé ak Bondié ki anro nét nan siél la. 37 You bann lidé tap bouyi nan tet mouin, mouin té nan you gro lapinn. 38Mouin di konsa: 21 6.29 te-a pran souké anba pié-m: Sé sa nou jouinn nan 226,30 asoué-a: Sé sa nou jouinn nan you ansyin 236,31 Nan teks latin an nou jouinn you bout fraz nan finisman vese-a 265 —O Granmét, nan konmansman kréyasion an ou palé pardl la. Prémié jou-a ou té di: Sé pou siél la ak Jaté-a fet. Epi parol ou fe travay li jan ou té mandé-{ la, 39Lé sa-a, léspri-a té la ap plannin. Toupatou té fénoua, pat gin you ti bri. Ou pat tandé you voua moun. 49L@ sa-a, ou bay Idd pou you réyon limié soti nan chanm koté ou f¢ dépo limié-a, pow tout travay ou yo ka parét akle. 41 Dézitm jou-a, ou kréyé zanj?* sid] la épi ou ba li lod pou li séparé dlo yo, pou you pdsion nan dlo-a mouté anro plafon vout siél la, you posion rété anba. 42 Touaziém jou-a, ou bay dio ki té kouvri tout late-a 1dd pou yo sanblé you stl koté, konsa la kouvri you sétitm asé nan tout laté. Ou chéché rés laté-a, ou mété you pdsion ladan-I apa pou yo kilt- ivé-l, pou yo planté-] pou sévis ou. 43Pardl ou soti, épi laminm li fé travay la. Lapoula, tout kalité foui parét an gro kantité. Yo chak ak gou pa yo. Té gin flé tou ak bel ti koulé ak bon ti sant. Tou sa té fét touaziém jou-a. 45 Katriyém jou-a, ou pasé lod épi ou fe soléy la kléré, lali-n lan bay limié, épi tout zétoual yo pran plas yo. 460u mandé yo pou yo sévi moun ou té prét pou fe-a, 47 Sinkiém jou-a, ou pasé Idd bay posion laté ki té kouvri ak dlo-a pou yo kalé tout kalité bét vivan, zouézo ak pouason. Epi sa fet vré. 48Sé konsa ou bay Idd épi dlo, you bagay ki pozé, ki san lavi, kalé bét vivan pou tout moun gin okazion pou yo di mévéy ou fé yo. “Apré sa, ou chouazi dé nan bét vivan yo, ou rélé youn Bérémot, ou rélé lot la Léviatan. Su séparé yo youn ak lot, ou mété yo chak you koté apa paské koté lanmé-a té yé-a té tro piti pou tou dé ansanm. 510u bay Bérémot you moso nan pdsion lat ou té chéché touaziem jou-a pou-l rété. Sé you péyi koté ki gin anpil mén. 52Ou bay Léviatan lanmé-a pou-l rété. Sé konsa ou kinbé yo vivan pou pép ou chouazi-a ka manjé yo le ouminm oua chouazi-a. 2 ESDRAS 6, 7 53 Siziém jou-a ou bay laté lod pou Ii fe tout kalité bet, bét nan boua, bét pou sévis moun, ak bét kap maché sou vant yo, tout grosé. *4Min, pi inpdtan pasé tout bagay sa yo, ou kréyé Adan. Ou ba Ii pouvoua pou li donminin sou tousa ou fé. Sé nan Adan nou tout, pep ou chouazi-a, nou soti. $50 Granmét, mouin rakonté ou tout bagay sa yo paské ou té di sé pou nou ou té kréyé tou sa ki la koulyé-a, nouminm pép ou chouazi-a. $6Pou lot pép Yo, yo soti nan Adan tou, min ou di yo pa vo angnin, yo pa pi bon pasé kra- ché, yo té mét anpil, yo pa plis pasé you gout dlo kap tonbé soti nan you bokit. S7Epi, koulyé-a, Granmét, nasion sa yo ki pa vo angnin an, sé yominm kap don- minin sou nou, sé yominm kap fini ak nou. 5§Min, atout sé pép ou nou yé, atout ou rélé nou prémié pitit ou, sél pitit gason ou lan, moun kap kanpé pou ou-a, moun ou rinmin anpil la, ou lagé nou anba min moun lt nasion yo. 59Si sé pou nou ou té f@ tou sa ki la sou laté, poukisa sé pa pou nou yo yé? Konbé tan pou nou tann anké? 7 1Lé mouin fi-n palé, minm zanj Bondié té voyé bo koté-m lannouit anvan yo parét anko. ?Li di-m konsa: —Lévé kanpé non, Esdras. Paré zoréy ou konté mésaj mouin vi-n di ou la. 3 Mouin réponn: —Palé non, mét mouin. Epili di- —Nan tet ou, fé potré you gro lanmé byin fon ki blayi you koté byin laj rivé byin louin, 4min pou rivé ladan-] fok ou pasé nan you fant mdn tou jis ki pa pi gro pasé fant you larivié. SSi you moun ta vlé alé nan Janme sa-a, kit pou oué-1 asé osinon pou kontrolé-l, li pap ka rivé koté gro dio-a yé-a si li pa pasé nan ti fant mon lan. ®Bon. Ann pran you lot égzanp. Fé potré you gro lavil bati nan you plinn ak tout kalité bon bagay ladan-I. 7Koté pou ou pasé pou antré nan Javil la tou jis nan you gro pant, you gro difé sou bd douat ak you gro dio byin fon sou bd goch. &Gin you sél ti 246,41 zanj: Nan (2ks latin an, mo yo sbviea vié di: Wéspri. 2 ESDRAS 7 chémin nan mitan difé-a ak dlo-a, tou jis, kont pou you sél moun pasé. 9Si yo ta rivé bay you moun lavil sa-a pou byin éritaj li, li pa ta kapab al pran byin sa-a san lj pa pasé nan ti chémin plin danjé sa-a, pa vré? 10 Mouin réponn li: —Oui. Sé sél jan li ka fé sa, met. Lé sa-a, li di-m konsa: —Inbin, sé konsa sa yé pou pep Izra- yél la. 1Sé pou yo mouin té fé late. Epi, le Adan té dézobéyi lod mouin té bay yo, tou sa mouin té kréyé tonbé anba jijman mouin. !?Koté pou moun pasé antré sou jaté-a vi-n jis. Fok moun soufri, fok yo travay di pou yo pasé la. Pat gin anpil koté pou moun pasé antré, min tout koté sa yo té mové, plin danjé ak lapinn. 23Min, koté pou moun pasé antré nan pi gran laté-a té laj anpil san ankinn danjé ladan-I. Li minnin nan lavi ki pap konn lanmo-a. Tout moun kap viv fét pou pasé nan ti chémin jis lavi sa-a ki san sans, anvan pou yo résévoua bénédik- sion yo séré pou yo-a. SKonsa, Esdras monché, poukisa pou ou kité lidé ou gin pou ou mouri-a boulvés¢ léspri ou? Pou- kisa pou ou tét anba paské ou konnin, oué pa oué, you lé fok ou mouri? 16Poukisa ou pa fé tet ou travay pito sou sa ki gin pou rivé dinmin pasé pou ou rété ap kalkilé sou sa kap pasé koulyé-a? 17 Mouin réponn, mouin di li konsa: —O Granmét ki gin baton komand- man an nan min ou, nan laloua ou la ou té di moun ki maché douat yo va résé- voua tout bénédiksion sa yo, min méchan yo gin pou péri. !*Konsa, moun ki maché douat yo ka sipdté tout laflik- sion ti chémin jis sa-a paské yap tann lavi yap jouinn nan gro koté laj la din- min. Méchan yo tou pral soufri tout lafliksion ti chémin jis sa-a, min yo pap janm oué lavi nan gro Koté laj la. 19 Zanj lan réponn mouin: —Ou pa ka pi bon jij pasé Bondié. Ou pa ka gin pi bon konprann pasé Bon- dié ki anro nét nan siél la. 2®Pito gin anpil nan moun kap viv koulyé-a ki pedi 266 pasé pou yo kité yo méprizé laloua Bon- dig mété dévan yo-a. 1Bondié té palé aklé pou tout moun ki vi-n sou late sa-a, li té bay komandman li yo, li té di yo sa pou yo f& pou yo té ka gin lavi, pou yo té ka égzanté pinision. *Tansélman, méchan yo pat vié kouté-l, yo fé you bann tidé pa yo ki pa vo angnin. Yo fé plan pa yo pou yo tronpé moun, pou fé moun méchansté. Yo di Bondié ki anro nat nan siél la pa égzisté. Yo déréfize rékonét chémin lavi li mété dévan yo-a. 24Y0 voyé laloua li-a jété, yo réfizé asépté promés li f@ yo: yo pa kinbé komandman-l yo, yo pa fésa li té mandé yo fé-a. 8Esdras monch@, sé rézon sa-a ki f@ lavi-a vid pou moun ki vid, li plin pou moun ki plin. Kozman sou péyi koté moun Bondié chouazi-a pral gouvénin ak sou jou jijman an 26 Gadé! Lé-a pral rivé koté tout rin- mak mouin té f@ ou konnin davans yo pral rivé vré. Lavil moun pa sa oué-a pral parét,5 péyi ki kaché koulyé-a pral parét aklé. 7Tout moun ki va chapé anba malé mouin té f@ ou konnin davans yo va ou’ mévéy mouin pral fé yo. 2sPitit gason mouin an, moun mouin chouazi pou voyé-a, Mési-a,26 pral parét ansanm ak moun kap maché avé- yo. Li pral f moun ki rété yo joui katsan (400) lanné bonjan lavi ak ké kontan. 2°Apré katsan lanné sa yo, pitit mouin an, Mési-a, pral mouri ansanm ak tout moun ki vivan yo. 3Laté pral tounin nan kondision li té yé l@ Bondié té fink fé-l la, san you ti bri sou li, Pandan sét jou, pap gin you moun vivan sou li. 31 Apré sét jou sa yo, tan koripsion nap viv koulyé-a pral fini, épi tan ki gin pou vi-n apré-a va lévé parét. 2Laté pral rin- met kadav mo ki tap domi nan vant li-a. Pousié laté pral rinmét kadav mo ki té rété ladan-I san di you mo yo. Nanm moun ki té mouri yo pral soti nan dépo koté yo té séré yo-a. 3>Bondié ki anro nét nan siél la pral parét sou gro fotey 257.26 Lavil moun pa saoué-a pral parét: S¢ sa nou jouinn nan kék ansyin tradiksion. Min (éks latin an minm bay: lamarié-a pral paret. 767.28 Mési-a: Sé'sa now jouinn nan kék ansyin tradiksion. Min teks latin aan bay: Jeri 267 jijman an. L@ sa-a, yo pap gin pitié pou _pésonn ankd, yo pap pran pasians ak pésomn ankd. 34Sé jijé yo pral jijé tout moun. Lavérité pral kanpé fém, kon- fians nan Bondié pral fléri. 2°Yap kon- mansé f@ moun péyé sa yo fe, yap bay chak moun rékonpans yo. Tou sa moun té fe ki byin pral parét aklé. Konsa tou, tou sa moun té f ki mal pa pral rété kaché.27 36 Trou toumant lan pral parét, lap gin anfas li koté moun jouinn répo-a. Difé lanfé-a pral parét you bd ak jadin paradi bonjan plézi-a anfas li you lat bo. 37 Lé sa-a, Bondié ki anro nét nan sidl la va palé ak nasion ki va lévé soti vivan nan lanmé yo, la di yo konsa: —Gadé! Sé mouinminm now té nié-a, sé mouinminm nou té déréfizé sévi-a, Sé komandman mouin yo nou té voyé jété. 3*Voyé jé nou sou bd douat, voyé jé nou sou bd goch: you bd sé ke kontan ak ké pozé, you lot bd sé difé ak toumant. Min sa la di yo jou jijman an: 39 —Jou jijman sa-a pap gin soley, pap gin lali-n, pap gin zétoual, #°pap gin noua, pap gin loraj, pap gin zeklé, pap gin van, pap gin dlo, pap gin lé, pap gin fenoua, pap gin asoue, pap gin matin, 4ipap gin sézon chalé, pap gin sézon printan, pap gin sézon frédi. Pap gin chalé, pap gin gro frédi, pap gin ti frédi, Pap gin lagrél, pap gin lapli, pap gin larouzé. 4%Pap gin midi, pap gin minouit, pap gin douvan jou, pap gin lajounin, pap gin klété, pap gin limi’. Sél limié kap kléré sé va gro bel limié prézans Bondié ki anro nét nan siél la ki va pinmeét tout moun oue tout bagay dévan yo. “Jijman an va pran sé j 44Min aranjman mouin té fé pou jou man an. Tansélman, sé ouminm asé mouin fé konnin bagay sa yo. Sé you ti pongnin asé kap chapé 45 Lé sa-a, mouin di: 2 ESDRAS 7 —Mét mouin, map répété sa-m té di anvan an. Ala bon sa bon pou moun kap viv koulyé-a épi kap obéyi Idd ou bay yo! “Min, sa kap rivé moun map lapriyé pou yo-a? Pa gin youn nan sa kap viv koulyé-a ki pa fé péché, pa gin youn ki pa janm déréspékté kontra ou la. 47S6 atokilé mouin konprann lavi ki gin pou vini apré sa-a ap poté ke kontan pou you ti pongnin asé. Pow anpil moun, sé toumant sa va poté pou yo. 48Mové santiman nan ke nou an ap grandi. Séliminm ki f@ nou chankré kité chémin Bondié yo. Sé li ki lakoz nou fi-n pévéti nét. Konsa, nap maché sou ché- min lanmd, li louvri rout pou nou fini nét. Li minnin nou louin chémin lavi-a. Sé pa dé toua moun asé li détoui, sé bata tout moun ou kréyé yo lap détoui. 49 Zanj lan réponn mouin, li di konsa: —Kouté sa map di ou, ma moutré ov lot bagay, ma korijé lidé ou gin nan tét ou. 59Sé you ti pongnin moun asé kap chapé, sé poutét sa Bondié ki anro nan sit] la pat kréyé you sél laté-a min dé até. 51Jan ou di-i la, sé you ti pongnin moun asé ki maché douat, min gin you pakét ki méchan. Min, kouté byin: Si ou gin dé toua pie ki kouté ché, éské ou pral fe yo vi-n pi plis si ou méré moso plon ak moso boul t ansanm ak yo?? 53 Mouin di li: —Non. Pésonn pap fé sa. 54 Zanj lan palé ankd, li di: —Annou pran you ldt égzanp. Laté-a minm va ba ou répons la dépi ou mandé-l sa san arogans. $SMandé-l kisa Ii fé plis nan tout bagay sa yo: 1d, ajan, Kouiv, fé, plon ak té ajil. $¢Sou laté gin plis ajan pasé gin 1d. Gin plis kouiv pasé gin ajan. Gin plis f& pasé gin kouiv. Gin plis pion pasé gin fé. Gin plis t2 ajil pasé gin plon. 57Konsa, ouminm pou tét pa ou, kalkilé byin, oue kilés nan tout bagay sa yo moun pi anvi gingnin, kiles yo bay pi plis vale, kilés nou jouinn pi 171.35 Pran dépi ves® trannsis (36) rivé nan vese sansink (105), s¢ you moso nan liv la nou pa jouinn nen vesion anglé roua Jak la. Min, gin anpil ansyin tradiksion ki bay li. 287.52 eské ov pral fe yo vi-n pi plis si ‘ou mété moso plon ak moso boul te ansanm ak you? Sé-sa nou joulnn nan you ansyin tradiksion. Min wks latin an pa kis, 2 ESDRAS 7 fasil fasil, kilés ladan yo ki ra pou jouinn. 58 Mouin réponn: —Mét mouin, chéf mouin. Bagay nou jouinn fasil fasil yo pi bon maché. Sé bagay ki ra pou jouinn yo moun bay plis vale. 59 Lé sa-a, li di-m konsa: —Inbin, dapré sa ou dila-a, moun ki gin sa kira pou jouinn lan gin plis rézon pou li kontan pasé moun ki gin sa ki fasil fasil pou jouinn lan. °Sé minm jan an tou pou jijman?? mouin té promét la Sé ti pongnin moun kap sové yo kap fé ké-m kontan, paské sé yominm kap fé Jouanj pou gro bal pouvoua mouin, kap Jakdz tout moun ap konnin non mouin. 61Mouin pap pran lapinn pou gro kan- tité moun kap pédi yo, paské yo pa vo plis pasé you vapé. Yap disparét tankou difé ak lafimin. Yap pran difé, yap fé gro flanm épi yap mouri. 62 L@ sa-a, mouin palé ak late, mouin di-] konsa: —Gadeé sa ou fe! Le ou fé dénié rés kréyasion an, ki vlé di moun, ou fe léspri yo tout pou yo ka konprann. ®Li ta pi bon si Bondié pat janm fe pousié late, Lé sa-a, nouminm moun, nou pa ta janm gin pouvoua pou nou konprann angnin. Min, jan sa yé koulyé-a, léspri nou déviopé anndan nou, li toumanté nou anpil paské li f@ nou konnin nou la pou nou mouri. 6Ala you lapinn pou moun! Ala you ké kontan pou bét yo ki pa konprann angnin! 66Yo pi bon lontan pasé nou. Yo pa gin jijman kap tann yo. Yo pa nan konnin ki toumant osinon ki délivrans kap tann yo apré yo mouri. 67Kisa sa ap fé pou nou pou nou konnin yap ban nou lavi apré lanmo si lavi sa-a pral you lavi plin toumant? Tout moun ki fét sou laté pran nan pélin péché. Yo plin méchansté nan ké yo, konsians yo chajé ak sa yo fé ki mal. 6° Mouin koue li ta pi bon pou nou si pat gin jijman kap tann nou apré nou mouri. 10 Zanj lan réponn mouin: 268 —Dépi lé Bondié ki anro net la tap kréyé tout bagay ansanm ak Adan ak ras, fanmi-l yo, prémié bagay li té fé sé paré tout bagay pou jijman an. 7!Parél nan bouch ou yo minm ap ba ou répons ouap chaché-a. Ou di léspri moun, pou- voua yo gingnin pou konprann lan, ap grandi ansanm ak moun. 7Sé bon kozé ou bay la-a oui. Moun kap viv sou laté sa-a, sé avék tout konésans yo yo fe péché. Yo résévoua komandman Bondié yo, min yo pa maché dapré yo, yo asépté laloua Bondié-a, min yo pa réspékté-l. Sé poutét sa sé toumant kap tann yo pi dévan konsa. 73Ki éskiz yo ka bay Ie jij man an? Kisa yo pral réponn dénié jou sa-a? Bondié ki anro nan siél la té pran anpil pasians ak moun sou laté sa-a pan- dan lontan. Min, sé pat pou yo li té fe sa. Sé pou tan kap vi-n apré-a li té £41, Nanm moun apré yo mouri 75 Lé sa-a, mouin di konsa: —Mét mouin, si ou vié fe-m fave saa, tanpri, éspliké-m byin sa ki rivé le nou mouri, lé nou chak rinmét nanm nou. Eské nap rété ap pozé jouk le-a rivé pou ou konmansé fé lot kréyasion ou lan, osinon éské toumant lan ap kon- mansé lapoula? 76 Li di-m konsa: ~—Map réponn ou sou sa tou. Min, pa mété tét ou nan minm sak ak moun ki méprizé laloua mouin an. 77Paské, avék byin ou fé yo, ou gin you trézo ki séré bd kot Bondié ki anro nan siél la, trézo yo pap kité ou oué jouk dénié jou yo va tivé. Bon, Ann palé koulyé-a sou kozé lanmo-a. Lé Bondié ki anro nan siél la bay dénié santans li pou fé konnin you moun pral mouri, nanm lan soti kité kd-a pou-l tounin al jouinn moun ki té bay li-a. Epi, laminm li pran fé louanj gro pouvoua Bondié ki anro nan siél ja. 79Anvan tout bagay, ban-m éspliké ou sa ki pral rivé moun ki pat vlé ove ché- min Bondié ki anro nan siél la, moun ki té rayi moun ki té gin krintif pou Bondié yo. 8Nanm moun sa yo pap jouinn koté pou yo pozé. Yo pral maché pronminnin 297.60 jijman: Sé.sa nou jouinn nan lot ansyin tradiksion. Min teks latin an bay: kréyasion 269 toupatou san rété nan toumant, nan lafliksion ak nan gro lapinn. Toumant yo pral pasé nan sét machéskalié: S1Pou youn, yo méprizé laloua Bondié ki anro nét nan siél la. 82Pou dé, yo pédi tout chans pou yo ta régrét tout bon sa yo fé ki mal, léfini pou yo ta jouinn lavi. Pou toua, yo ka oué rékonpans yo séré pou moun ki té mété konfians yo nan kontra Bondié ki anro nét nan siél la té pasé ak yo-a. ®4Pou kat, yap kalkilé sou toumant kap tann yo nan dénié tan yo. *SPou sink, yo oué bann zanj kap gadé koté lot nanm yo rété-a san you ti bri pa fet pou déranjé yo. §6Pou sis, yo oué pa gin lontan ankd anvan pou toumant pa yo konmansé.#/ 87Pou sét, sa-a pral pi red pasé tout lot yo: yo pral oué bal pou- voua Bondié ki anro nan siél la, yo pral ront pou yo malad, yap régrét anpil, yo pral tranblé sitélman yap pe lé ya chonjé Jan yo té péché kont Bondié antan yo tap viv sou late-a, ak jan yo pral parét dévan li pou li jijé yo nan dénié jou-a. 88 Koulyé-a, pou moun ki maché douat nan chémin Bondié ki anro nan sié] la té bay la, min sa kap rivé yo [8 lé-a va rivé pou yo kité kd yo ki gin pow mouri-a. §*Antan yo tap viv sou laté-a, yo té sévi Bondié ki anro nét nan sié! Ja. Atout yo té jouinn anpil problem ak danjé, yo té kinbé tout ti détay Laloua-a jan moun ki bay Laloua-a té mandé yo f8-l la. 9°Min rékonpans yap résévoua: 51Pou konmansé, yo pral kontan you sé! kontan 1é ya oué gro bel pouvoua Bon- dié ki pral résévoua yo tankou moun pa-l, épi yo pral antré nan répo yo nan sét dégré ké kontan. 92Prémié dégré ké kontan yo-a, sé déské yo té goumin di, yo té gingnin batay la sou mové tandans méchansté ki té nan ké yo dépi yo fat, tandans méchansté ki pat rive fé yo pédi chémin lavi-a pou chémin lanmo-a. 93Dézitm dégré ké kontan yo-a, sé pou yo oué nanm méchan yo ap maché pron- minnin san rété ak kalité chatiman yo paré mété la ap tann yo-a. *Touaziém 207.80 Toumant yo pral pasé nan stt machéskalié: osinon: Git 327.96 Osinon: Sinki i gingnin ant fav yo tap minnin sou laté-a, lavi yo chape kite dye 217.86 Vese sa-a pa kid nan teks latin an. yorninm, 2 ESDRAS 7 dégré ké kontan yo-a, sé va bal rapd Bondié ki té f@ yo-a va bay sou yo déské, pandan tout lavi yo, yo té kinbé Laloua li té mété sou kont yo-a. °SKatriyem dégré ké kontan yo-a, sé lé ya konprann répo yo pral joui koté yo pral mété yo ansanm lan, avék zanj pou véyé yo, san you ti bri pou déranjé yo, ak I@ ya kon- prann bél pouvoua kap tann yo nan dénié jou-a. *Sinkiém dégré ké kontan yo-a, sé va déské yo chapé soti nan lavi sou laté sa-a ki fi-n pévéti, yo pral résé- voua lavi kap vi-n apré lanmd-a. Kou- lyé-a, yo ka oué yo délivré anba lavi séré séré-a, lavi plin problém yo tap minnin sou laté-a, yo pral résévoua you lavi laj yo pral joui san rété.32 97Siziém dégré ke kontan yo-a, sé lé ya fé yo konnin jan yo pral kléré tankou limié zétoual ki pap janm bésé, ki pap janm mouri, jan figi yo pral kléré tankou soléy la. °8Sétiem dégré ké kontan yo-a, sa ki pi gro nan tout ké kontan yo-a, sé !é yo pral kouri al oué Bondié fasafas, avek konfians, avek lasirans nan fon ké yo, san ké soté, san larontéz. Yo té sévi-l pandan tout lavi yo, koulyé-a yo pral résévoua nan min li rékonpans li pral ba yo nan bél gro pouvoua li. 9° Tout ké kontan mouin sot palé ou la yo, sé bagay ki paré mété la pou nanm moun ki maché douat yo. Toumant mouin té palé ou anvan yo, sé soufrans ki paré mété la pou moun ki déréfizé f@ volonté li. 100 Lé sa-a, mouin mandé-I: —Bon. Lé nanm moun ki maché douat yo va séparé ak kd yo, éské yap ba yo chans pou yo oué tou sa ou sot di-m la-a? 101 Li réponn mouin: —Yo pral ba yo sét jou libeté. Pan- dan sét jou sa yo, yo ka oué tousa mouin sot di ou la-a. Apré sa, yo pral jouinn Jot nanm yo lakay yo. Jijman an pap ka kasé, sé you pongnin moun asé kap sové 102 Lé sa-a, mouin di-l konsa: rézon kifé sa pral pasé konsa pou yo. dégré ke kontan an sé le ya oue diférans ak [avi yo pral resévowa apré-a 2 ESDRAS 7 —Met, si ou vié fé-m favé sa-a, tan- pri di-m kichoy anké. Jou jijman an, éské moun ki maché douat yo va ka mandé Bondié ki anro nan siél la padon pou méchan yo? %3Eské you papa ka lapriyé pou pitit gason-] yo? Osinon, éské you pitit gason ka lapriyé pou papa-i ak manman-l? Eské fré ka lapriyé pou fre? Eské fanmi ka lapriyé pou moun ki fanmi pré yo? Eské zanmi ka lapriyé pou moun yo rinmin anpil yo? 104 Li réponn mouin, li di konsa: —Oui, sé va you plézi pou-m fé sa pou ou, pou-m ba ou répons sou sa ouap mandé-a. Jou jijman an, tou sa ki va désidé lé sa-a pap ka kasé. Yap mété you SO sou vérité-a pou tout moun ka oué, you so yo kap ka kasé. Nan tan nap viv koulyé-a, you papa pa ka voyé you pitit gason nan plas li pou li ka malad pou li,?9 osinon pou li ka domi, pou li ka manjé, pou li ka jouinn gérizon pou li. Minm jan an tou, you mét kay pa ka voyé you ésklav, ni you moun ki pi bon zanmi-I nan plas li. SKonsa tou, jou jijman sa-a, pésonn pap ka mandé padon pou you lt. Chak moun pral résévoua chatiman pou méchansté yo fé, osinon rékonpans pou sa yo fé ki douat. 106(36)34Lé sa-a, mouin réponn, mouin di li-] konsa: —Si sé konsa, kijan pou-m éspliké sa nou li nan liv la? Gin Abraram ki té lapriyé pou moun lavil Sodém yo. Gin Moyiz ki té lapriyé pou zansét nou yo lé yo tap fé sa ki mal nan dézé-a, 10737) Apré sa, gin Jozié ki té lapriyé pou pép Izrayél la sou tan Akan. 865Gin Samiél ki té lapriyé sou tan Sayil.35 Gin David ki té lapriyé pandan gro épidémi maladi-a. Gin Salomon ki té lapriyé pou moun ki té gin pou vi-n fé sévis pou Bondié nan Tanp lan, 109G%Gin Eli ki té lapriyé pou lapli té tonbé nan péyi-a épi pou moun ki té mouri-a té ka lévé vivan. 120440) Gin Ezékias ki té lapriyé pou pep la sou ringn Sénakérib. Gin anpil anpil lot égzanp konsa anko. 114)Sj moun ki 270 maché douat yo té ka lapriyé pou moun ki té déréfizé fé volonté Bondié yo you lt koté t& gin anpil pévesion, koté linjistis té fi-n gayé nan péyi-a, poukisa yo pa ka fé minm bagay la lé jou jijman an? 112(42) Li réponn mouin, fi di konsa: —Lavi nap minnin nan tan koulyé-a sé pa li ki bout tout bagay. Ata bel pou- voua prézans Bondié-a pa rété36 ladan-| tout tan. Sé poutét sa sa ki f yo lapriyé pou sa ki feb yo. 1343)Min, jou jijman an sé liminm ki pral finisman tan ki la koulyé-a ak konmansman tan kap vi-n apré-a, tan kap la pou tout tan an. Lé sa-a, tout pévésion pral bout. 11444)Moun pap fé éksé ankd. Yap déchouké tout moun ki trayi Bondié yo. Jistis Bondié-a pral dévlopé, véritéa pral pran jarét. 1184S)Jou jijman sa-a, pésonn pap ka gin pitié pou moun yap kondannin yo, pésonn pap ka f moun ki gin gangn lan angnin ki mal. 116(46) Le sa-a, mouin mouin di-] konsa: —Sa-m pral di koulyé-a sé minm bagay ak prémié bagay mouin té di ou la, chonjé? Mouin té di: Ou pa ta koué li ta pi bon si té-a pat janm bay Adan minm, osinon si lé li té fi-n f@ Adan an li pat kité-I fe sa ki mal. 1!747Min, sa sa ap rapoté moun kap viv koulyé-a nan mizé épi ki pa gin angnin pasé chatiman kap tann yo apré yo mouri? "8@#Q Adan! Kisa ou fé konsa? Avék péché ou fé-a sé pa ouminm asé ki tonbé, sé nou tout ki vi-n apré ou yo ki tonbé tou. 11949Sa sa ap rapdté nou pou Bondié promét nou lavi ki pap janm mouri-a si nap fé péché ki Kondannin nou pou nou mouri? 2060§a sa ap rapdté nou pou nou gin éspoua rivé nan tan ki la pou tout tan an si, poutét méchansté nou yo, nap viv san ankinn éspoua? 121661)Sa sa ap rapdté nou pou yo paré pou nou kay koté nou ka viv an santé, san danjé nan tan kap vi-n apré sa-a, si sé méchansté réponn, 27.204 ka malad pou li: Sé se nou jouinn nan you ansyin tradiksion. Min tks latin an bay: ki konprann pow i, "347.106(36) Dépi nan vése 106 sa-a, (éks la rékonmansé nan vésion anglé Roua Jak la ak niméro 36 pou li. 57.108(38) sou tan Sayil: Sé 6 tradiksion ki bay mo sa yo. Min teks latin an pa bay yo. 367.412(42) pa rété: ‘Sésa nou jouinn nan kek ansyin tradiksion. Min (&ks latin an bay: ap réte. 27 nap fé nan lavi nou? 122(52)Qui, bél pou- voua prézans Bondié ki anro nét nan siél Ja pral protéjé moun ki té minnin lavi yo douat, moun ki té kinbé ko yo nan kon- dision pou yo toujou fe sévis Bondié. Min, sa sa ap rapoté nou, nouminm ki té fé tout méchansté sa yo nan lavi nou? 1362Sa sa ap rapdté nou Ié yo moutré nou jadin paradi-a, avék donn li yo kila pou tout tan épi ki ka ban nou gérizon ansanm ak tout lot bagay nou bézouin yo, si nou pap janm ka mété pié now ladan-I 12464) poutet tout vié bagay sal dégoutan nou té fé nan lavi nou? 325(55)Sa sa ap rapdté nou pou nou kon- _ nin moun ki kontrolé tét yo pral kléré pi bel pasé zétoual Jé figi pa nou pi noua pasé dékou? 32666) Pandan tout lavi nou sé méchansté nou tap fé, nou pat janm mété nan tét nou kalité soufrans kap tann nou apré lanmd. 127(57) Zanj Jan réponn, li di-m konsa: —Min sans pou nou bay batay tout moun ki fét sou laté gin pou minnin an: 12868)Si li pedi batay la, sé pou-l asépté soufrans ou fink sot palé la-a. Min tou, sili gingnin batay la, sé pou-! résévoua rékonpans mouin tap palé ou yo. 12969)S6 poutat sa Moyiz nan tan lontan 18 ankourajé pep la pou yo chouazi lavi pou yo té ka viv. 33060Tansélman, yo pat vié koué ni li ni profét ki té vi-n apré-l yo, ni mouinminm J mouin té palé ak yo-a. 134(61)Konsa, lapinn nou ta gingnin pou kondannasion moun sa yo pa angnin dévan gro kontantman nou gingnin pou délivrans moun ki té asépté koué yo. 132(62) Lé sa-a, mouin di li konsa: —Mouin konnin yo di Bondié ki anro nan siél la sé you Bondié ki gin ke sansib paské li pran lapinn ata pou moun ki poko fét sou laté yo. 19363)Sé you Bondié ki gin bon ké paské li gin pitié pou moun ki chanjé lavi yo épi ki pran maché dapré laloua li-a. 13469S¢ you Bondié ki gin pasians paské li pran mouin réponn, 2 ESDRAS 7, 8 pasians ak moun li kréyé yo lé yo fé sa ki mal, 15565) Yo di sé you Bondié ki rinmin fe byin paské li pi vit bay pasé I-mandé. 136660) Sé you Bondié ki rinmin padonnin paské li toujou padonnin moun kap fé sa ki mal yo, kit nan tan lontan, kit jodi-a, kit nan tan kap vi-n apré-a. 13767 $j lj pat toujou ap padonnin, pa ta gin ankinn éspoua lavi pou moun kap viv sou té-a. 138(68S¢ you Bondié ki gin ké nan min paské, si nan bon ke li li pat. padonnin moun ki fé sa ki mal yo, pa ta gin you moun nan mitan dimil (10.000) Ki ta gin lavi. 13969 Yo rélé-l jij, paské si li pa padonnin moun li kréyé ak pardl li, si li pa éfasé tout kantité péché yo fe yo, 140(79)sé you ti pongnin asé Ki ta rété nan tout ras moun ki sou laté. 1Zanj lan réponn mouin, li di konsa: —Bondié ki anro nan siél Ja fé laté sa-a pou anpil moun, min s¢ pou dé toua moun asé |i fe tan ki gin pou vini apré-a. 2Esdras monché, mouin pral ba ou you paroli kap £@ ou konprann sa-m vié di ou la-a: Si ou mandé laté, 1a di ou li bay anpil té ajil pou fé anpil kalité véso an potri. Min, sé you ti pousié Id li bay asé. Sé konsa sa yé tou pou tan nap viv koulyé-a sou laté sa-a. 3Bondié kréyé anpil moun, min sé you ti pongnin asé kap délivré. Esdras lapriyé pou pép li-a 4 Lé sa-a, mouin palé ak tét mouin, mouin di konsa: —Esdras monché, fouyé chaché pou ou ka gin léspri, chaché gin bon kon- prann. 5Yo pat mandé-m konsantman mouin lé pou m-té parét sou late.37 Konsa tou, atout mouin pa vié, oué pa oué sé pou-m kité-]. Sé you ti tan tou piti Bondié ban mouin pou-m viv. 6 Epi mouin lapriye Bondié, mouin di konsa: —O Granmét ki anro-a, tanpri, kité moun kap sévi ou san logey la fe ti lapriyé sa-a nan pié ou. Planté grinn sémans nan ké nou, kiltivé léspri nou, fé 278.5 Yo pat mandé-m konsantman mouin lé pou m-té parét sou late: S¢ sa nou jouinn nan you ansyin tradiksion, Min tks latin an bay: M-té parét sou laté po uy mi-té ka obéyi. 2 ESDRAS 8 Yo grandi jouk yo rivé donnin, pou ras moun ki tonbé nan fé péché yo ka jouinn lavi, 7Paské, sé ouminm sél ki Bondié. Sé ouminm ki fé nou tout nan minm fom lan, jan ou di sa nan liv la. $Lé kd moun ap fomé nan vant fanm, ou ba li lavi, ou ba li pié ak min. Ou mété sa ou kréyé-a nan mitan difé ak dlo pou angnin pa rivé-l. Pandan néf moua, fanm ou fé ak min ou Jan ap poté nan vant li ko ouminm ou fomé-a. 9Ni ké ki protéjé ké-a, ni ko ki jouinn protéksion ladan-l lan, angnin pap rivé yo paské sé ouminm kap protéjé yo. Apré vant lan va mété déyd sa ouminm Bondié ou té fomé anndan-! lan, !ou pasé 1dd pou tété ki nan kd moun bay [ét. 1Sé konsa pandan you tan tibébé ou fé-a jouinn kalité manjé sa-a pou-] manjé. Apré sa, sé ouminm anké nan bon ké ou ki ba li sa li bézouin. 120u fé lévasion li pou li ka konnin sa ki douat nan jé ou, ou moutré-I laloua ou la, ou ba li lod ak disiplin dapré bon konprann ou. 13Sé ouminm ki kréyé-1, sé ouminm ki fe-l. Ou gin doua touyé-l, ou gin doua ba li lavi, jan ou vié. 14Min, si sé pou ou rété konsa pou ou détoui sa ou té pran tan ou pou fé ak Idd ki soti nan bouch ou, sa ou té bézouin kréyé-] f@ pou konmansé? 15 Atdkilé, Granmét, té-m di ou s: Ou konnin sa ki byin pou tout moun sou laté. Min, sé pou pép ou-a mouin gin lapinn, 1sé pou moun ki rélé ou pa ou yo map plinn. Tout lapinn mouin sé pou pép Izrayél la, tout tét chajé mouin sé pou moun fanmi Jakdb yo. !7Sé poutét sa map lapriyé nan pié ou pou yo ak pou mouinminm, paské mouin oué jan nou tout ki rété sou laté-a jan nou tonbé ba, 3mouin konnin jijman ou pa louin tonbé sou nou. !Tanpri, tandé sa map di ou, kouté lapriyé map f@ nan pié ou! Dépi isit 1a nou jouinn lapriyé Esdras té f@ anvan yo té fé-1 mouté nan siél la. Li lapriyé konsa: 20 —O Granmét kap viv nan tan ki pap janm fini an, sé pou ou siél la yé ansanm ak sa ki anro siél la. 21Fotey 272 koté ou chita-a pi bél pasé tou sa nouta ka mété nan tét nou, bél gro pouvoua ou la dépasé konprann nou. Dévan ou tout lamé zanj yo nan siél la kanpé ap tran- blé. 22Ou pasé you Idd, yo tounin van ak difé pou fé sévis ou. Pardl ou sé lavérité, li pa chanjé. 3Ou bay ld ou yo ak fos, yo fé mévéy pou fé moun pé. Ou annik gadé lanmé-a, épi lanmé-a chéch. Lé ou an kdlé, ou gin doua fé mon yo fonn. Lavérité ou la kanpé pou tout tan.34O Granmét, sé ouminm ki kréyé-m. Sé sévi map sévi ou. Tanpri, kouté lapriyé map fé nan pi€ ou. *5Toutotan map viv, tou- totan m-gin konprann, mouin pa ka rété ak bouch mouin fémin. 26 Pa gadé sou péché pép ou-a fé yo. Gadé pito sou moun ki té sévi ou san dézanparé yo. ?7Pa okipé moun ki viré do ba ou ak tout méchansté yo. Konsi- déré moun ki té soti pou kinbé kontra ou yo atout yo tap soufri pou sa. 28Ouété lidé ou sou moun ki pasé tout lavi yo nan fé ipokrit avé ou! Min, chonjé moun ki té rékoneét dévan tout moun sé ouminm ki Bondié tout bon an, épi ki té gin krin- tif nan ke yo pou ou. 2°Pa détoui pep Qu-a poutét moun ki tap viv tankou bét yo. Min, voyé jé ou sou moun ki tap moutré sa laloua ou la yé ak bél égzanp yo tap bay yo. Pa faché sou moun ou konsidéré ki pi mal pasé bét. Min, mou- tré jan ou rinmin moun ki toujou mét konfians yo nan bal pouvoua ou la. 31 Nouminm ansanm ak zansét nou yo, nou té viv you jan ki fé nou mérité lanmo, sé vré. Min, sé poutét méchan tankou nou yo rélé ou Bondié ki gin bon ké-a. 3*Paské si sé volonté ou pou ou gin pitié pou nou, yap rélé ou Bondié ki gin bon ké-a vré, paské sé moun kap fe sa ki mal nou yé, nou pa fé angnin ki douat dapré volonté ou! 33Paské moun ki maché douat yo épi ki té fe kantité byin ou té mété séré pou yo bd koté ou yo, ya résévoua rékonpans yo dapré tout byin yo té fé yo. 34 Kisa moun yé até pou ou ta faché avé li? Kisa ras moun ki gin pou mouri yo yé minm pou ou aji réd ak yo konsa? 188.23 Lavérité ou la kanpé pou tout tan: Sésa nou jowinn nan you ansyin tradiksion. Min teks latin an bay: Lavérité ou la kanpé pou praa défans ou 273 3SPaské min lavérité-a: Pa gin youn nan tout moun ki fét sou laté ki pa fe péché. Pa gin you moun vivan ki inonsan. 3Konsa, o Granmét, ou pral fe konnin jan ou jijé moun ak bon ké lé oua gin pitié pou moun ki pa gin ankinn byin yo fe pou ou mété séré an dépo pou yo. 37L8 sa-a, Granmét la réponn mouin, li di konsa: —Anpil nan sa ou di la-a vré, Gin bagay kap rivé jan ou di-I la: 8Ou met sétin, mouin.pa pral rété ap kalkilé sou moun ki f@ sa ki mal yo, sou jan yo té kréyé-a, sou jan yo mouri-a, sou jan yo pral jijé yo ak sou jan yo pral fini ak yo-a. 38Min, mouin pral pran plézi mouin nan moun kap fé sa ki douat yo, sou jan yo pral kité laté-a, sou jan yo pral jouinn délivrans, ak sou rékonpans yo pral résévoua nan dénié jou-a. Tout bagay pral pasé jan mouin té di ou la. 1Pran égzanp sou kiltivaté-a. Li simin anpil grinn nan jadin li, li planté anpil piéboua. Min, sé pa tout grinn li simin yo ki pousé I pou yo pousé-a, ni sé pa tout pigboua li planté yo ki pran. Sé konsa sayé ak moun sou late. Sé pa tout moun yo simin sou laté-a ki pral jouinn délivrans. 42 Lé sa-a, mouin réponn, mouin di li konsa: —Tanpri, si ou vié fé-m fave sa-a, kité m-fé you palé ankd. “Grinn kiltivaté-a simin an ka pa janm pousé paské li pat jouinn lapli 1& pou-l té Jouinn li-a, osinon li ka pouri paské li té jouinn trop lapli. “Min pou moun, sé pa minm bagay la? Ou fomé yo ak prop min ou, ou kréyé yo pou yo potré avé ou, sé pou yo ou fé tout bagay. Kijan ou ka konparé yo ak grinn kiltivaté ap simin yo? 45Sa pa posib, Granmét ki anro nan siél la! Fé pa moun ki rélé ou pa ou yo! Gin pitié pou yo! Moutré moun ou kréyé yo jan ou gin bon ke! 46 Li réponn mouin, li di konsa: —Tan koulyé-a sé pou moun ki vivan koulyé-a, Tan apré-a sé va pou moun kap vi-n apré yo. 470u pa ka rin- min sa mouinminm mouin kréyé-a pi plis pasé mouin. Min, pa janm mété tat ou nan minm sak ak moun ki pap maché dapré volonté mouin, jan ou fé-I anpil 2 ESDRAS 8 foua déja. *Mouinminm, Bondié ki anro nan siél la, sa fé-m plézi anpil pou-m oué “jan ou fé kd ou piti, ou pat fe grandizé pou ou ta mété tét ow nan minm plat ak moun kap @ volonté mouin yo. 5°Lé dénié jou yo va rivé, yo pral pini moun ki rété sou laté-a épi ki tap viv nan logéy ak arogans. Yo pral fé yo soufri anpil. 51Min, ouminm Esdras, sé pou ou kalkilé sou bal pouvoua kap tann ou ansanm ak moun tankou ou yo. 52Sé pou nou yo té louvri gran louvri paradi-a, sé pou nou yo té planté pié- boua ki bay lavi-a, sé pou nou yo té paré tan ki gin pou vini an, sé pou nou yo té paré tou sa nou té bézouin, sé pou nou yo té bati lavil ki nan siél la. Sé pou nou yo té séré répo apré tout travay nou té fé yo, jouk nou rivé bon nét, jouk nou rivé gin bon konprann net alé. §3Yo raché rasi-n méchansté-a soti nan nou, yo ouété tout maladi. Yo fini ak lanmo, lanfé kouri alé. Pouriti disparét. 54Pap gin lapinn ankd, bél trézd lavi ki pap mouri-a parét aklé dévan tout moun 55 Konsa, pa mandé ankinn kéksion anko sou gro kantité moun ki pédi yo. S6Paské lé yo té gin libeté pou chouazi-a, yo té méprizé Bondié ki anro nan siél la, yo té pasé Jaloua li-a nan bétiz, yo té déréfizé maché sou chémin li té mété dévan yo. 57Mété sou tou sa yo fe, yo pilonnin anba pié yo moun ki tap maché douat yo, sévité Bondié yo. 8Yo tap di nan ké yo pa gin Bondié, atout yo té konnin yo gin pou yo mouri. 5°Konsa, bal kontantman mouin té palé ou yo, sé sa kap tann ou. Min pou moun sa yo, sé gro souaf ak toumant ki paré ap tann yo. Tansélman, Bondié ki anro nan siéi la pat vié pou pésonn pedi. Li té kréyé tout moun, li té paré lavi pou yo tout. Min, sé moun li kréyé yo ki déréspékté non Bondié ki té kréyé yo-a. Yo té ingra, yo pat gin rékonésans pou moun ki t¢ ofi yo lavi-a. 1Sé poutét sa jou pou-m vi-n ijé yo-a pa louin rivé. @Sé pa tout moun mouin fe konnin tout bagay sa yo. Sé ouminm ansanm ak dé toua lot moun tankou ou mouin fé konnin yo. Rinmak pou fé konnin tout bagay pral fini Le sa-a, mouin réponn, mouin di li konsa: 2 ESDRAS 8, 9 63 —Mét, ou moutré-m gro kantité mévéy ou pral fé lé dénié jou yo va rivé. Min, ou pa di-m kijan mouin ka konnin Je yo pral rivé. 9 1 Li réponn mouin, li di konsa: —Kalkilé bagay sa yo byin nan tét ou! Lé oua oué dé toua nan rinmak mouin té di ou yo parét, 20ua konnin lé-a rivé koté Bondié ki anro nan siél la pral vi-n jijé late li té kréyé-a. 3Lé sa-a, pral gin tranblémannté, moun pral pran lézam nan péyi yo, nasion pral fé konplo youn sou lét, chéf gouvenman yo ap pédi otorité yo, chéf yo pap konn sa pou yo fé. Lé oua oué tout bagay sa yo rivé, 4oua konnin sé sa Bondié ki anro nan siél la té f@ Konnin dépi nan konmans- man 1é li tap kréyé laté. SMinm jan tou sa kap fét sou laté gin konmansman ak finisman yo byin maké, 6sé konsa tou sa yé pou tan Bondié ki anro nan siél la té fiks Anpil mévéy ak anpil mirak té maké konmansman an. Anpil bagay kap f& oué pouvoua li-a pral maké finisman an tou.?9 7Gin moun kap sové anba krazé-brizé sa-a, yap chapé poutét sa yo té fé ki byin, osinon poutét konfians yo nan Bondié. Tout moun sa yo 8pral chapé anba gro male mouin sot palé ou la yo, yo pral joui délivrans map poté nan péyi mouin an, péyi mouin té mété apa pou mouin an, dépi nan konmans- man. ?Lé sa-a, moun ki té sévi mal ak laloua mouin an pral sézi, moun ki té méprizé komandman mouin yo pral anba you sé] toumant san rété. Ata moun ki pandan lavi yo té déréfizé réko- net mouin atout yo té résévoua tout bon bagay mouin té ba yo-a, ata moun sa yo pral pasé tou. ™Tout moun ki té méprizé laloua mouin lé yo té lib pou yo té fé-] la, moun ki pat vlé chanjé lavi yo lé yo té gin chans pou yo té fé-! la, !2tout moun sa yo pral soufri apré lanmd yo, sé konsa yo pral fosé yo rékonét vérité-a. 13Sé poutét sa, Esdras monché, pa fe fouyapdt, pa chaché konnin jan yo pral pini méchan yo. Lékontré, chaché kon- nin ki jan ak kilé moun ki maché douat 274 yo pral jouinn délivrans yo. Sé pou yo laté-a té kréyé, sé pou yo li yé. 14 Lé sa-a, mouin réponn, mouin di li konsa: 15 —Map répété sa mouin té di ow anpil foua déja: Kantité moun ki pédi yo pi gro lontan pasé moun ki sové yo 16Ou ta di you gro lanm lanmé bd you gout dlo. 17 Zanj lan réponn mouin: —Ou pa planté ninpdt grinn nan nin- pot kalité t. Chak kalité te planté ak you kalité grinn. Chak kalité flé gin koulé yo. Chak kalité travay maché ak ladrés atizan ki fé-I la, Chak kalité rékot maché ak jan kiltivaté-a té okipé jadin an. #8Anvan mouin té kréyé laté pou moun té ka viv sou li-a, pésonn pat dis- kité ave-m, paské pat ko gin pigs moun. Le mouin kréyé laté-a, mouin mété manjé an kantité pou-! pa janm manké, léfini mouin tabli you lod ki dépasé bon konprann ak konésans moun. Min, moun mouin té kréyé yo minnin you lavi méchansté, 2®Mouin voyé jé-m gadé laté mouin té fé-a, mouin oué li té gaté. Late mouin an té nan gro danjé poutét mové plan méchansté moun tap fé sou li-a. 21Lé mouin oué sa, pat gin angnin ki té kinbé-m pou-m pat fini ak yo. Min, mouin sové dé toua ladan yo pou mouin, you ti grinn rézin nan tout gro grap la, you grinn piéboua nan gro rakboua-a.#2 22Konsa, kité yo péri, tout kantité moun sa yo ki té fet sou laté-a pou yo té ka péri. Min, kité pep mouin té chouazi-a, grinn rézin mouin an, piéboua mouin an, rété la san ankinn danjé pa rivé-l. Mouin té travay di pou-m té ka fé-l rivé bon nét san ankinn défo ladan-l. 23 Koulyé-a, Esdras monché, ou pral tann sét lot jou anko. Foua sa-a, ou pa bézouin rété san manjé. 24Alé nan you jadin plant ki bay flé anpil, koté moun pa janm bati kay pou yo rété. Pa manjé viann, pa boué divin. Sé fle asé oua manjé, flé oua jouinn nan jadin an. SEpi lapriyé Bondié ki anro nan siél la san rété! Apré sa, ma tounin, ma vi-n palé avé ou anké. 399.56 Dé vest sa yo pa klé nan teks latin an. ¢09,21 nan gro rakboua-a: Sé sa nou jowinn nan kek ansyin tradiksion. Min teks latin an bay: nan branck fanmi yo.

Vous aimerez peut-être aussi