UDK 624.072.3:624.041/042 Primljeno 4. 2. 2008.

GRAEVINAR 60 (2008) 5, 395-402 395

Statika i dinamika analiza
prostorne lananice
Vanja Trava, Ivica Koar
Kljune rijei
prostorna lananica,
ovjeeni kabel,
visei most,
ovjeeni most,
matematiki model,
lanani konani element
V. Trava, I. Koar Izvorni znanstveni rad
Statika i dinamika analiza prostorne lananice
Prikazana je statika i dinamika analiza ravninskih i prostornih viseih kabela. U praksi postoje
konstrukcijski elementi mehaniko ponaanje kojih se moe opisati idealiziranim matematikim
modelom ovjeenoga elastinog kabela. Primjer za to su vlano optereeni kabeli viseih i ovjeenih
mostova. Razumijevanje njihova ponaanja bitno je za analizu stabilnosti ovjeenih konstrukcija. U
radu je primijenjen sustav nelinearnih jednadbi za odreivanje inicijalnog oblika kabela.
Key words
spatial catenary,
suspended cable,
suspension bridge,
cable stay bridge,
mathematical model,
catenary-type finite
element
V. Trava, I. Koar Original scientific paper
Static and dynamic analysis of a spatial catenary
The static and dynamic analysis of spatial and in-plane suspended cables is presented. The mechanical
behaviour of some structural elements can be described in practical terms by an idealized mathematical
model of a suspended elastic cable element. This procedure can be applied on suspension bridges and
cable stay bridges for cables subjected to tensile stress. The knowledge of behaviour of such cables is
significant for analyzing stability of suspended structures. The nonlinear equation system is used to
determine the initial shape of the cable.
Mots cls
catnaire spatiale,
cble suspendu,
pont suspendu,
pont hauban,
modle mathmatique,
lment fini de type
catnaire
V. Trava, I. Koar Ouvrage scientifique original
L'analyse statique et dynamique de la catnaire spatiale
L'analyse statique et dynamique des cbles suspendus, tant plans que spatiaux, est prsente. Le
comportement mcanique de quelques lments structurels peut tre dcrit en de termes pratiques par le
modle mathmatique idalis du cble lastique suspendu. Ce procd peut tre appliqu sur les ponts
suspendus et les ponts haubans pour cbles soumis la charge de traction. L'information sur le
comportement de ces cbles est importante pour l'analyse de stabilit des constructions suspendues. Le
systme des quations non-linaires est utilis pour dterminer la forme initiale du cble.

,
,
,
,

,

. , . Op


. ,
.
.
.
.
Schlsselworte
rumliche Kettenlinie,
Schrgseilkabel,
Hngebrcke,
Schrgseilbrcke,
mathematisches Modell,
endliches Kettenelement
V. Trava, I. Koar Wissenschaftlicher Originalbeitrag
Statische und dynamische Analyse der rumlichen Kettenlinie
Dargestellt ist eine statische und dynamische Analyse ebener und rumlicher Hngekabel. In der Praxis
bestehen Konstruktionselemente deren mechanisches Verhalten mit einem idealisierten mathematischen
Modell des elastischen Hngekabels beschrieben werden kann. Ein Beispiel dafr sind zugbelastete
Kabel von Hnge- und Schrgseilbrcken. Das Verstehen deren Verhaltens ist wesentlich fr die
Stabilittsanalyse von Schrgseilkonstruktionen. Im Artikel wurde ein System unlinearer Gleichungen
fr die Bestimmungder initialen Kabelform angewendet.
Autori: Vanja Trava, dipl. ing. gra.; prof. dr. sc. Ivica Koar, dipl. ing. gra., Zavod za raunalno
modeliranje, Graevinski fakultet Sveuilita u Rijeci, V. C. Emina 5, Rijeka
Analiza prostorne lananice V. Trava, I. Koar
396 GRAEVINAR 60 (2008) 5, 395-402
1 Uvod
Potreba za proraunskim modelom prostorne lananice
dolazi do izraaja prilikom prorauna ovjeenih kons-
trukcija viseih mostova. Za takav tip konstrukcija pot-
rebno je predvidjeti statiko i dinamiko ponaanje ka-
bela za razliite sluajeve optereenja.
Zajedniko djelovanje vrste konstrukcije i ueta vano
je poradi meudjelovanja konstrukcije i kabela. Kabel,
koji je nelinearna tvorevina, ako povezuje dvije toke
unutar konstrukcije (npr. gredu i pilon) ponaanje cije-
log sklopa ini nelinearnim. U tim uvjetima dinamiko
ponaanje konstrukcije postaje nelinearno (primjerice
vlastita frekvencija postaje ovisna o amplitudi oscilaci-
ja) i za odreene poetne uvjete mogue su i kaotine
oscilacije [7]. Zbog velike sloenosti navedenih pojava
ograniit emo se na analizu lananice kao samostalne
konstrukcije.
Pri proraunu ovjeenih mostova posebno je vana mo-
dalna analiza kabela. Naime, ako se vlastita frekvencija
kabela podudara s vlastitom frekvencijom kolnike kon-
strukcije mosta, moe doi do pojave rezonancije. Vje-
rojatnost pojave rezonancije ovisi o mnotvu parametara,
u prvom redu o odnosu (gustoe) deformacijske energije
rasponske konstrukcije i deformacijske energije kabela,
o priguenju, o mjestu privrenja kabela i dr., te se
ovdje nee razmatrati.
Ovjeeni kabeli pripadaju konstrukcijskim elementima u
kojima je jedna prostorna dimenzija (duina kabela)
znatno vea od preostalih dviju (irina i visina popre-
nog presjeka). Iz tog razloga, unutar inenjerske nomen-
klature opravdano ih je svrstati u grupu fleksibilnih kon-
strukcijskih elemenata.
Zbog izuzetno male fleksijske krutosti, pretpostavljamo
da kabeli ne mogu preuzeti momente savijanja. Osim
male fleksijske krutosti, kabeli se odlikuju i svojstvom
male poprene krutosti koja im ne omoguava preuzi-
manje poprenih sila. Dakle, ovjeeni kabeli preuzimaju
samo uzdune sile, i to pozitivnog predznaka (vlane
sile). Uobiajeno je kabele prikazati modelom lananice
optereene vlastitom teinom. Uvoenjem modela lan-
anice mogue je razviti unificiranu teorijsku podlogu
za statiku i dinamiku analizu kabela razliitih fizikal-
nih i geometrijskih karakteristika. Stoga emo u nastav-
ku rada prikazati proraunski model ravninske i prostor-
ne lananice.
2 Statika analiza lananice u ravnini
Kod veine konstrukcijskih elemenata ravnotena je kon-
figuracija uglavnom unaprijed poznata (a time i poetna
geometrijska forma). U sluaju lananica ta pretpostav-
ka nije zadovoljena. U strunoj se literaturi problem
odreivanja poetnog poloaja slobodno ovjeenih lan-
anica naziva problemom poetne ravnotee (initial
equilibrium problem).
Ako nema vanjskih optereenja, lananica je optereena
samo vlastitom teinom. Razlike u visinama njezinih le-
ajeva definiraju nesimetrian oblik ravnotenog stanja
koji je unaprijed nepoznat (slika 1.). Pri uspostavljanju
ravnotee, elastina se lananica rastee pod djelovanjem
vlanih sila (sila T) smjer kojih je u svakoj toki defini-
ran tangentom.
Slika 1. Diferencijalni element lananice
Diferencijalnu jednadbu ravnotee elastinih lananica
izveli su Jacob i Johann Bernoulli [1]. Iznalaenje jed-
nadbe poinje promatranjem ravnotenog stanja dife-
rencijalnog elementa lananice ds [2]. Ukupna horizon-
talna (1) i vertikalna sila (2) moe se dovesti u vezu s
vlanom silom T u svakoj toki lananice [1].
Za lananicu optereenu samo vlastitom teinom hori-
zontalna komponenta vlane sile poprima konstantnu
vrijednost (1), a vertikalna komponenta sile (2) ovisi o
nagibu tangente (slika 1.).
. ; const H H
ds
dx
T = = (1)
u tg H V V s q
ds
dz
T = A = ;
0
(2)
Budui da je prema pretpostavci lananica podlona
Hookeovu zakonu elastinih deformacija, mogue je
vlanu tangencijalnu silu u svakoj toki lananice dovesti u
vezu s pomakom te iste toke (3). Veza je uspostavljena
s lanom osne krutosti AE koji je ujedno i najvaniji po-
datak mehanikih karakteristika elastinih lananica.
|
|
.
|

\
|
= 1
0
ds
ds
AE T (3)
1
2 2
= |
.
|

\
|
+ |
.
|

\
|
ds
dz
ds
dx
(4)
V. Trava, I. Koar Analiza prostorne lananice
GRAEVINAR 60 (2008) 5, 395-402 397
Zbog djelovanja vlanih sila, diferencijalni se element
lananice rastee. Tokom deformiranja masa lananice
mora biti ouvana [1], pa se za diferencijalni segment ds
moe napisati sljedei geometrijski uvjet (4).
Nakon kvadriranja jednadba (1) i (2) mogue ih je uvr-
stiti u jednadbu (4) ime se dobiva izraz koji odreuje
intenzitet vlane sile (5) ovisno o njezinoj horizontalnoj
i vertikalnoj komponenti [1].
( ) | |
2
1
2
0
2
) ( V s q H s T + = (5)
0 0 0 0
;
ds
ds
ds
dz
ds
dz
ds
ds
ds
dx
ds
dx
= = (6)
Uzimajui u obzir sljedee diferencijalne odnose (6)
i koristei se jednadbama (1), (2) i (4), u kojima se ti
odnosi spominju, mogue je dobiti rjeenje problema
poetne konfiguracije elastine lananice (geometrijski
oblik) u obliku parametarske funkcije (7,8). Funkcijski
je parametar s generalizirana Lagrangeova koordinata [2].

|
|
|
|
.
|

\
|

+ |
.
|

\
|
+

+
|
|
.
|

\
|

=
2
0
2
0
0
1 1
2
) (
H
L
s
V
H
V
W
L H
L
s
W
V
A E
s W
s z
(7)
|
|
|
|
|
.
|

\
|
|
|
|
|
.
|

\
|

|
.
|

\
|

=
H
L
s
W V
sh
H
V
ch
W
L H
A E
s H
s x
0 0
) ( (8)
A - plotina poprenog presjeka
E - modul elastinosti
L
o
-
poetna duljina lananice
W - teina lananice
s - Lagrangeova koordinata
H - horizontalna komponenta vlane sile
V - vertikalna komponenta vlane sile
Novost u radu jest odreivanje poetnoga ravnoteog
oblika lananice (formulacija ne konvergira iz proizvolj-
noga geometrijskog poloaja kabela). Prikladnom mate-
matikom transformacijom [2] moe se problem formu-
lirati tako da su horizontalna i vertikalna komponenta
maksimalne tangencijalne sile nepoznanice nelinearnog
sustava jednadbi (9,10).
s
L
h
W V
sh
H
V
sh
W
H
A E
L H
V H F
|
|
.
|

\
|
|
.
|

\
|
|
.
|

\
|
+ =
0
) , ( (9)
s
H
H
W V
H
V
A
W
L H
W
V
A E
W
V H G

|
.
|

\
|
+ |
.
|

\
|
+

+
|
.
|

\
|

=
2 2
0
0
1
2
1
) , (
(10)
H
S
- visinska razlika leajeva lananice
L
s
- raspon leajeva lananice
Sustav jednadbi (9,10) rjeava se numerikim putem
koristei se Newtonovim iterativnim postupkom [6].
Slika 2. prikazuje poetni oblik lananice za nekoliko
razliitih polaznih vrijednosti njezine poetne duljine
L
0
. Ostali parametri definirani su sljedeim veliinama:
E = 8,25E + 5 kN/m
2
, A = 0,071 m
2
, = 450 kg/m,
h = 20,0 m, l = 20 m, L
0
= 25 m.
Slika 2. Ravnotene konfiguracije lananice za razliitu poetnu
duljinu
Za beskonanu osnu krutost (EA = ) problem se redu-
cira na jednu nelinearnu jednadbu. Slika 3. prikazuje
ravnoteni oblik lananice za razliite osne krutosti.

=
+ =
n
i
i
i L L
1
0
5
Analiza prostorne lananice V. Trava, I. Koar
398 GRAEVINAR 60 (2008) 5, 395-402
Slika 3. Ravnotene konfiguracije lananice za razliitu osnu
krutost
3 Statika analiza lananice u prostoru
Radi potrebe za opisivanjem razliitih vrsta optereenja,
nuan je diskretni model kontinuirane lananice. Diskretna
analiza podrazumijeva proraun veliine pomaka u pret-
hodno definiranim tokama. Kako bi se taj postupak
proveo, odabrana je numerika metoda konanih eleme-
nata (lananih elemenata) kojom se lananica diskretizira
na sustav s konanim brojem stupnjeva slobode (slika 3.).
Diskretizacija se provodi za geometrijski oblik dobiven
u prijanjem poglavlju (referentna ravnotena konfigu-
racija lei u ravnini xz) a rabe se specijalni konani ele-
menti [1] konstruirani za analizu lananica (lanani ko-
nani elementi).
Slika 4. Diskretizacija lananice metodom konanih elemenata
(lanani konani elementi)
Lanani konani element ima dva vora te ima sa est
stupnjeva slobode [1]. Na taj je nain svakom voru omo-
guen prostorni pomak (u) s odgovarajuim u
x
, u
y
i u
z
komponentama. Za takav konani element, vektor vanj-
skog optereenja (11) i vektor vornih pomaka (12) po-
primaju sljedei oblik.
{ }
T
z y x z y x
F F F F F F
2 2 2 1 1 1
= F (11)
{ }
T
z y x z y x
u u u u u u
2 2 2 1 1 1
= u (12)
Lananice su konstrukcijski elementi okarakterizirani
velikom fleksibilnou koja namee nezaobilaznu upo-
rabu geometrijski nelinearnih lanova pri uspostavljanju
veze izmeu pomaka i deformacija. Na taj nain kona-
nu matricu krutosti (tangentna matrica) definiramo zbro-
jem materijalne K
m
i geometrijske K
g
matrice krutosti (13).
g m T T
K K K F u K + = = (13)
Formulaciju tangente matrice krutosti elastinog lana-
noga elementa izveo je OBrien [4], [5]. Kako je vlanu
silu mogue izraunati poznavajui njezinu horizontalnu
komponentu (H = const.) te kut izmeu tangente u toki
za koju raunamo silu i osi x (3), tangentna matrica kru-
tosti izraena je u funkciji horizontalne sile H i kutova

1
i
2
. Proraun tangentne krutosti poinje izraunava-
njem koeficijenata (14), (15) i (16) lananoga ko-
nanog elementa [1].

=
A E
L
H
L q
x
2
0
u (14)

|
.
|

\
|
|
.
|

\
|
|
.
|

\
|
=
2
sin
2
cos
2
sin 4
1 2 2 1 2 1
u u u u
u
u u
(15)
H E
L L q
q
x 0
2
0
0
+
=

o (16)
Obratimo pozornost da su kutovi
1
i
2
jednaki kutu
ako se izmeu vorova lananog elementa pretpostavi
linearni segment lananice [3]. Dakle, mogue je i pove-
ati tonost prorauna tako da se izmeu vorova elementa
lanani element prikae krivuljom drugoga reda. U tom
se sluaju kutovi tangente mijenjaju po duljini elementa
(
1
je kut na prvom,
2
na drugom voru). Lokalna mat-
rica krutosti je simetrina [1]. Uobiajeno ju je prikazati
matrinom formom (17).

+
+
=
1 2
0
2 1
2 1 1 2
0
sin sin 0 cos cos
0 0
cos cos 0 sin sin
u u u u
o
u u u u
o
H
q
L
H
A E
q
x
sub
K
(17)
( ) ( ) ( ) | |

=
+ =
n
i
i
EA i EA EA
1
0 0
% 25
V. Trava, I. Koar Analiza prostorne lananice
GRAEVINAR 60 (2008) 5, 395-402 399
U jednadbama (14), (15) i (16) q
0
predstavlja ukupno
vertikalno kontinuirano optereenje na jedan konani
element (18). Takvim optereenjem modelira se utjecaj
vlastite teine lananice. U istim jednadbama L
x
ozna-
uje duljinu projekcije konanog elementa na os x.
elemenata konacnih broj
L
q
0
0
81 . 9 p
= (18)
Napomenimo da je pri generiranju globalne matrice kru-
tosti potrebno lokalnu krutost transformirati uporabom
uobiajene transformacijske matrice definirane poloa-
jem konanog elementa (19).

=
1 0 0 0 0 0
0 cos sin 0 0 0
0 sin cos 0 0 0
0 0 0 1 0 0
0 0 0 0 cos sin
0 0 0 0 sin cos
u u
u u
u u
u u
T (19)
Konana lokalna matrica krutosti generira se uvrtava-
njem submatrine komponente kako je prikazano u jed-
nadbi (20).
T
K K
K K
T K

=
sub sub
sub sub T
T
(20)
Globalna matrica krutosti proraunava se zbrojem svih
lokalnih matrica krutosti napisanih za globalne stupnje-
ve slobode (21).

=
=
elemenata broj
el
glo lok
el
T
1
K K (21)
Rubni su uvjeti definirani na krajnjim vorovima tako
da im se onemoguuje pomak u sva tri ortogonalna smjera.
Adekvatnom formulacijom rubnih uvjeta, diskretizacij-
ski oblik jednadbe ravnotee nudi mogunost opisiva-
nja razliitih tipova oslanjanja lananice.
Nakon ukljuivanja rubnih uvjeta tako da se globalna
matrica krutosti reducira, mogue je rijeiti sustav jed-
nadbi te dobiti vrijednosti pomaka vorova konanih
elemenata (22).
F K u
1
=
T
(22)
Na sljedeem primjeru prikazana je lananica opteree-
na koncentriranom silom (slike 5., 6. i 7.).
Slika 5. Pomaci lananice uzrokovani koncentriranom silom
paralelnom sa osi x koordinatnog sustava
Slika 6. Pomaci lananice uzrokovani koncentriranom silom
paralelnom sa osi y koordinatnog sustava
Slika 7. Pomaci lananice uzrokovani koncentriranom silom
paralelnom sa osi z koordinatnog sustava
Analiza prostorne lananice V. Trava, I. Koar
400 GRAEVINAR 60 (2008) 5, 395-402
Treba obratiti pozornost da je tangentna matrica krutosti
ovisna samo o horizontalnoj komponenti tangencijalne
sile u lananici [1]. Nakon konstruiranja diskretizacijske
jednadbe ravnotee (za konaan broj stupnjeva slobo-
de) mogue je izvriti dinamiku analizu lananice (mo-
dalnu analizu).
4 Dinamika analiza lananice u prostoru
Pri proraunu vlastitih frekvencija osciliranja i pripada-
juih oblika osciliranja, desna strana ravnotene dina-
mike jednadbe poprima vrijednost nul-vektora (23).
0 u K u M = +
T
(23)
Grupirajui amplitude pomaka u vektor d (vektor svojs-
tvenih vrijednosti) te usvajajui harmonijski odziv kons-
trukcije (24), (25)
t e sin d u = (24)
t e e cos
2
d u = (25)
dobiva se generalizirani problem svojstvenih vrijednosti
(26)
0 d K M = + ) (
2
T
e (26)
Dinamiku matricu D proraunavamo mnoei jednad-
bu (26) s invertiranom matricom krutosti (27)
0 d I K M
D
= +

) (
1 2

T
e (27)
Dijeljenjem jednadbe (27) s veliinom
2
, u kojoj
predstavlja frekvenciju osciliranja, dobiva se klasian
oblik problema svojstvenih vrijednosti (28)
2
1
; ) (
e
= = 0 d I D (28)
Za lanani konani element mogue je matricu masa
prikazati kao pozitivno definiranu dijagonalnu matricu
ovisnu o geometrijskim karakteristikama elemenata te
gustoi materijala lananice (29).

=
1 0 0 0 0 0
0 1 0 0 0 0
0 0 1 0 0 0
0 0 0 1 0 0
0 0 0 0 1 0
0 0 0 0 0 1
2
L A
lok
p
M (29)
Konzistentna matrica masa zamijenila se dijagonalnom
matricom masa tako da se svakom voru predala polovi-
ca ukupne mase elementa (29).
Globalna matrica masa (30) dobiva se zbrojem svih lokal-
nih matrica masa napisanih za globalne stupnjeve slobode.

=
=
elemenata broj
el
glo lok
el
1
M M (30)
Globalnu matricu masa treba reducirati u skladu s rub-
nim uvjetima.
Nakon ukljuivanja rubnih uvjeta u jednadbu (27) mo-
gua je inverzija matrice krutosti te proraun dinamike
matrice D.
Vlastita frekvencija
i
za pojedini oblik osciliranja pro-
rauna se s pomou komponenata d
i
normaliziranoga
vlastitog vektora d problema svojstvenih vrijednosti (31)
i
i
d
1
= e (31)
Oblici osciliranja definirani su koordinatama vorova
dobivenim kao vlastiti vektor dinamike matrice D pro-
raunati za pojedinu vlastitu frekvenciju osciliranja
i
.
Ako lananica (ovjeeni kabel) ima neprimjerene vrijed-
nosti vlastitih frekvencija, u inenjerskoj se praksi rabe
priguivai osciliranja. U odreenom sluaju priguiva-
em se moe smatrati i koncentrirana masa na karakte-
ristinom mjestu lananice; u okviru metode konanih
elemenata, takav je priguiva mogue modelirati pove-
avajui mase konanih elemenata na kojima se oni nalaze.
Uobiajeni postupak kontrole vlastitih frekvencija lan-
anice jest ugradnja viskoznih priguivaa. Za provedbu
takve analize potrebno je jednadbu (23) nadopuniti la-
nom viskoznog priguenja (32)
0 u K u C u M = + +
T
(32)
Uobiajeno je matricu viskoznog priguenja definirati
linearnom kombinacijom matrice krutosti K (21) i mat-
rice masa M(30).
M K C o + = (33)
Parametri i odreuju se eksperimentalno, a mogue
ih je pronai i u literaturi.
Treba napomenuti da u sluaju uvoenja priguenja u
analizu problem svojstvenih vrijednosti nije definiran
(32) i vlastite frekvencije i oblike nije mogue odrediti.
5 Primjeri
Prikazat emo usporedbu rezultata dobivenih 3D modal-
nom analizom lananice. Na slikama od 8. do 13. prika-
zano je nekoliko oblika osciliranja dobivenih 3D anali-
zom prema prikazanom algoritmu.
V. Trava, I. Koar Analiza prostorne lananice
GRAEVINAR 60 (2008) 5, 395-402 401
Slika 8. 3D modalna analiza (1. oblik, isti kao u 2D, f = 0,06 Hz)
Slika 9. 3D modalna analiza (2. oblik, isti kao u 2D, f = 0,12 Hz)
Slika 10. 3D modalna analiza (3. i 4. oblik, ne postoje u 2D,
f = 0,17 Hz)
Vidi se da su neki oblici u potpunosti unutar ravnine
XZ, odnosno odgovaraju dvodimenzijskom nainu
analize. Neki oblici imaju i treu komponentu u
vlastitom obliku oscilacije i oni se dobivaju iskljuivo
trodimenzijskom analizom.
Slika 11. 3D modalna analiza (5. oblik, isti kao u 2D, f = 0,18 Hz)
Slika 12. 3D modalna analiza (6. oblik, isti kao u 2D, f = 0,24 Hz)
Slika 13. 3D modalna analiza (8. i 9. oblik, ne postoje u 2D, f = 0,33 Hz)
Slika 14. prikazuje udio dvodimenzijskih vlastitih
oblika u prvih 16 tonova trodimenzijske analize za
navedeni primjer s geometrijskim i mehanikim
karakteristikama kao u tablici 1.
Analiza prostorne lananice V. Trava, I. Koar
402 GRAEVINAR 60 (2008) 5, 395-402
Tablica 1. Parametri lananice za primjer modalne
analize
Modul elastinosti 8,25 E+5
KN/M
2
povrina poprenog presjeka 0,01 m
2
gustoa 450 kg/m
raspon lananice 50 m
visina lananice 20 m
poetna duljina lananice 50 m
broj konanih elementa 50
Slika 14. Udio rezultata 2D analize (nii zeleni stupci) u rezultatima
3D analize (vii crveni stupci) u prvih 16 oblika
Ne moe se unaprijed rei koji e biti poloaj frekvenci-
ja iz 2D analize jer to ovisi o vie parametara (u prvom
redu o napetosti kabela, to ovisi o geometriji i krutosti).
No, na temelju vie proraunatih primjera moe se rei
da je udio oblika 3D analize uvijek relativno znaajan
za kabelske konstrukcije (oblici koji se pojavljuju samo
u 3D analizi redovito su unutar prvih nekoliko oblika).
Na slici 14. vidimo udio 2D oblika (nii, zeleni stupci) i
3D oblika (vii, crveni stupci) u prvih 16 oblika za tri
razliite napetosti kabela. Prvi je sluaj za kabel prema
tablici 1. (poetna duljina ueta 50 m), drugi sluaj je za
oputeniji kabel (svi podaci isti, samo je poetna duljina
ueta 55 m), a trei sluaj opisuje napetiji kabel (svi
podaci isti, samo je poetna duljina ueta 42 m). Vidimo
da s porastom naprezanja u kabelu vrlo blago raste udio
2D oblika unutar prvih 16 oblika (i obratno).
U tablici 2. prikazane su uzdune sile i prve tri vlastite frek-
vencije, kao i pripadajui oblici za navedena 3 primjera.
Tablica 2. Frekvencije osciliranja za razliite napetosti
kabela
Oblik Primjer
1.
L
0
= 50 m
H = 1206 kN
2.
L
0
= 55 m
H = 922 kN
3.
L
0
= 42 m
H = 2298 kN
1.
0,061 Hz
oblik kao sl.8
0,056 Hz
oblik kao sl.8
0,073 Hz
oblik kao sl.8
2.
0,122 Hz
oblik kao sl.9
0,111 Hz
oblik kao sl.9
0,146 Hz
oblik kao sl.9
3.
0,168 Hz
oblik kao
sl.10
0,142 Hz
oblik kao
sl.10
0,218 Hz
oblik kao
sl.11
6 Zakljuak
Za ispravnu modalnu analizu ovjeenih kabela preporu-
ljivo je raspolagati s 3D numerikim modelom. Unutar
ovoga rada prikazana je kvantitativna analiza kabela te
pogreka koja nastaje zbog odabira 2D analize kabela
(umjesto 3D) uzrokovane neadekvatnim kvalitativnim
pristupom. Novost je u formulaciji kabelskih elemenata
formuliranje nelinearnog sustava jednadbi za odreiva-
nje poetnoga stabilnog oblika kabela.
Prikazani rezultati dobiveni su izradom numerikog mo-
dela u programskom paketu MathCAD 11.
LITERATURA
[1] Tibert, G.: Numerical Analyses of Cable Roof Structures, Royal
Institute of Technology, Stockholm, Sweden, 1999.
[2] Irvine, M.: Cable Structures, MIT Press 1981, Dover Publications
Inc., reprint 1992.
[3] Jayaraman, H. B.; Knudson, W. C.: A curved element for the
nalysis of cable structures, Computers & Structures Vol. 14, No.
3/4 (1981.), pp. 325.333.
[4] OBrien, W. T.: General solution of suspended cable problems.
Journal of the Structural Division, ASCE Vol. 93, No. ST1
(February 1967), pp. 1.26.
[5] OBrien, W. T.; Francis, A. J.: Cable movements under two-
dimensional loads. Journal of the Structural Division, ASCE Vol.
90, No. ST3 (June 1964.), pp. 89.123.
[6] Koar, I: Sistemi nelinearnih jednadbi, s listingom programa,
FRaK, No.7, 1983., str.36.-39.
[7] Kapitaniak T.: Chaos for Engineers, Theory, Applications and
Control. Springer, Berlin 2000.