FIZIKA VJEBE MEH

1
 Poloaj, brzina i akceleracija

Vektor poloaja
y ( x(t ), y(t ))

r (t )

y (t ) r (t )
r (t ) r (t t ) r (t )
O x
Vektor brzine x(t )

r dr
v lim
t 0 t dt

Vektor akceleracije

v dv
a lim
t 0 t dt
2
 Gibanje po pravcu (u istom smjeru)

x(t1 ) x(t 2 )
O x s x x(t 2 ) x(t1 )
x

Srednja brzina Trenutna brzina

s s2 s1 s ds
v v lim
t t 2 t1 t 0 t dt

Srednja akceleracija Trenutna akceleracija

v v2 v1 v dv
a a lim
t t 2 t1 t 0 t dt
3
Jednoliko, jednoliko ubrzano i jednoliko
usporeno gibanje po pravcu

a( t ) konst a>0 jednoliko ubrzano

v( t ) v 0 at a<0 jednoliko usporeno
a=0 jednoliko
at 2
s( t ) v 0 t
2

4
 Gibanje po zakrivljenim putanjama
Gibanje opisujemo veliinama:

vektor poloaja r (t ) r (t ) xi yj zk

dr
vektor brzine v v (t ) v x i v y j v z k
dt

dv
vektor akceleracije a a (t ) a x i a y j a z k
dt

dx dy dz
vx vy vz
dt dt dt
dv x dv y dv z
ax ay az
dt dt dt
5
gibanje u 3D prostoru s konstantnom akceleracijom

a x (t ) konst a y ( t ) konst a z ( t ) konst

v x (t ) v0 x a x t v y (t ) v0 y a y t v z (t ) v0 z a z t
axt 2
ayt 2 az t 2
x( t ) v 0 x t y( t ) v 0 y t z( t ) v 0 z t
2 2 2

6
 Vertikalni hitac

tijelo je baeno vertikalno prema gore poetnom brzinom v 0
y a y ( t ) konst
v y (t ) v0 y a y t
ayt 2
y( t ) v 0 y t
2

a y (t ) g
v0
O
v y ( t ) v 0 y gt
gt 2
g
y( t ) v 0 y t
2
y - poloaj tijela 7
 Kosi hitac

tijelo je baeno poetnom brzinom v0 pod nekim
kutem prema horizontali

r (t ) vektor poloaja

v0 poetna brzina tijela
trenutna brzina tijela
v (t )

y (x,y)
v
v0 vy

r vx
y

v0 y
x

O x
g
v0 x
8
 gibanje s konstantnom akceleracijom u xy ravnini
a x ( t ) konst a y ( t ) konst
v x (t ) v0 x a x t v y (t ) v0 y a y t
axt 2 ayt 2
x( t ) v 0 x t y( t ) v 0 y t
2 2

a x (t ) 0 a y (t ) g
v x (t ) v0 x v y ( t ) v 0 y gt
x( t ) v 0 x t gt 2
y( t ) v 0 y t
2

v0 yg 2
y x 2 x jednadba parabole
v0 x 2v0 x
9
 Gibanje po krunici

Kut (t )
Kutna brzina s
d
lim
t 0 t dt r

Kutna akceleracija
d
lim
t 0 t dt
Iznos brzine (obodna brzina)
ds s r
v r
dt v r
Tangencijalna akceleracija
dv a t r
at r
dt 10
 Jednoliko, jednoliko ubrzano i jednoliko
usporeno gibanje po krunici

(t ) konst
(t ) 0 t 0 za jednoliko ubrzano
t 2 0 jednoliko usporeno
(t ) 0 t 0 jednoliko
2
s r
v
v r
at r at
a
2
v
acp 2 r acp
r
a at2 acp2 11
 Newtonovi aksiomi
I. Ako na tijelo ne djeluje sila, tijelo ostaje u stanju mirovanja ili
jednolikog gibanja po pravcu.

II. Ako na tijelo djeluje sila ona mu daje akceleraciju, prema

formuli;

F ma
Ako na tijelo djeluje vie sila, akceleraciju tijela odreuje
ukupna (rezultantna) sila:

Fuk Fi ma
i

III. Ako jedno tijelo djeluje silom na drugo tijelo, onda i to drugo
tijelo djeluje na prvo silom jednakog iznosa i na istom pravcu,
ali u suprotnom smjeru.

F12 F21 12
 teina - sila kojom Zemlja privlai tijelo prema sebi
G mg

reakcija podloge - sila kojom podloga djeluje na tijelo koje

se na njoj nalazi, okomita je na podlogu

N
sila trenja - sila kojom podloga djeluje na tijelo koje se po
njoj giba, u suprotnom je smjeru od smjera gibanja tijela
T N

13
19. Tijelo mase 4 kg vuemo po horizontalnoj podlozi
silom od 10 N pod kutem od 30 u odnosu na
podlogu. Koeficijent trenja je 0,2. Kolika je
akceleracija tijela?

14
 Rad sile

Rad sile na putu od toke A do toke B:

B

W F
s ( A, B ) F cos ds
A

- kut izmeu sile i brzine hvatita sile

ds - diferencijal puta hvatita sile

Rad sile kada je sila konstantna du puta (po iznosu i smjeru)

i tijelo se giba po pravcu:

Ws Fs cos
F

15
 Energija
kinetika energija
mv 2
Ek
2
zakon promjene kinetike energije

W
i
s
Fi
Ek Ek Ek 2 1

potencijalna energija

E p E p ( B) E p ( A) W Fkonz
s ( A, B )

potencijalna energija tijela u polju gravitacijske sile

B

E p W G
s ( A, B ) G cos ds mgh
A
16
 Sudari

koliina gibanja p mv
u izoliranom sustavu (na koji ne djeluju vanjske sile):
zakon ouvanja koliine gibanja


m1v1 m2 v2 m1v1 m2 v 2
zakon ouvanja energije
m1v12 m2 v22 m1v1 2 m2 v2 2
Q
2 2 2 2
Q - toplinska vrijednost sudara

elastini sudari Q0
neelastini sudari Q0 17
 Centralni elastini sudari Q=0

gibanje je cijelo vrijeme na istom pravcu

m1 v1 m2 v 2 m1 v1 m2 v 2
v1 v2 v2 v1
x

relativna brzina x

vr v2 v1
x
v r v r

18
 Rotacija krutog tijela

Vektor poloaja centra mase

ii
m r

cm
Rcm i
Rcm mi
m i
i

ri
A
Brzina centra mase

dRcm
vcm
dt

Akceleracija centra mase Fuk Fi macm
i
dv
acm cm
dt

19
Moment sile
F
MA r F F
r
A

r od ishodita (toke A) do hvatita sile
F

Iznos vektora momenta: M M A rF sin

F
A

kut izmeu vektora r i F

20
Rotacija oko nepomine osi z


M
i
Fi
z
Iz
z

F
M z komponenta vektora momenta sile u smjeru osi rotacije
kutna akceleracija tijela
Iz moment tromosti tijela oko osi rotacije
z
Moment tromosti ili inercije tijela
I z mi i2
i

i udaljenost mase mi od osi rotacije

i
Kinetika energija
mi
1
Ek I z 2
2 21
Rotacija oko osi kroz centar mase
os rotacije ne mora biti nepomina, ali se ne smije zakretati

Fuk Fi macm
i

M
i
Fi
cm
I cm

I cm moment tromosti tijela oko osi kroz centar mase

komponenta vektora momenta sile u sustavu centra mase u
F
M cm
smjeru osi rotacije
kutna akceleracija tijela
Kinetika energija
1 2 1
Ek mvcm I cm 2
2 2

22
 Steinerov pouak paralelnim osima

I A I cm d 2 m d

A cm

z' z

I cm moment tromosti oko osi z kroz centar mase

I A moment tromosti oko osi z kroz toku A
d udaljenost paralelnih osi
m masa tijela

23
 Opi zakon gravitacije
Newtonov opi zakon gravitacije
m1m2
Fg GN
r2
GN 6,67 10 11 Nm 2 kg 2

Potencijalna energija mase m u gravitacijskom polju Zemlje

1 1
E p G N M Z m
RZ r

tiijelo na povrini Zemlje

GN M z gRZ2 Rz 6400 km

24
 Specijalna teorija relativnosti

Einsteinovi postulati specijalne teorije relativnosti:

1. Brzina svjetlosti u vakuumu ima isti iznos u svim

inercijalnim opaakim sustavima.
c 3 108 m/s
2. Fizikalni zakoni imaju isti oblik u svim inercijalnim
opaakim sustavima.

istovremenost dogaaja dogaaji istovremeni u jednom

opaakom sustavu nisu istovremeni u drugom opaakom
sustavu
25
Kontrakcija (skraenje) duljine u smjeru gibanja

v2
l l0 1 2
c
l 0 duljina tapa u sustavu u kojem on miruje (vlastita duljina)
l duljina tapa u sustavu u kojem se tap giba brzinom v

Dilatacija (produljenje) vremena

t 0 vremenski interval izmeu dva dogaaja u

t 0 sustavu u kojem se oba dogaaja dogaaju
t
v2 na istom mjestu (vlastito vrijeme)
1 2
c t vremenski interval izmeu dva dogaaja u
sustavu u kojem dogaaji putuju brzinom v

26
Relativna brzina Kinetika energija
v1 v2 Ek
m0 c 2
m0 c 2
vr v2
v1v2 1 2
1 2 c
c
Koliina gibanja Energija mirovanja


p
m0 v
mv E0 m0 c 2
v2
1 2
c Ukupna energija
E E0 E k
Ovisnost mase o brzini
m0 c 2
m0 E mc 2
m( v ) v2
v2 1 2
1 2 c
c

27
 Toplina i temperatura

kada su dva tijela u kontaktu toplina (energija) prelazi s hladnijeg na

toplije tijelo dok im se ne izjednai temperatura, tj. dok se ne
uspostavi termika ravnotea.
0-ti zakon termodinamike - ako je tijelo A u termikoj ravnotei s
tijelom C i tijelo B je u termikoj ravnotei s C, onda su tijela A i B U
termikoj ravnotei
Idealni plin temperatura ~ prosjenoj kinetikoj energiji gibanja
molekula
Mjerenje temperature : tekuina u uskoj cjevici
tlak plina u zatvorenoj posud
elektrini otpor

T (K) t ( C) 273,15
28
 Termiko rastezanje tijela
Linearno rastezanje tijela
l l0 (1 T )

l - duljina tijela na temperaturi T

l0 - duljina tijela na temperaturi T0
T - promjena temperature
- koeficijent linearnog rastezanja
Volumno rastezanje tijela
V V0 (1 T )
V - volumen tijela na temperaturi T
V0 - volumen tijela na temperaturi T
T - promjena temperature
0
3
- koeficijent volumnog rastezanja
29
 Koliina topline, fazni prijelazi

Koliina topline koju trebamo dovesti (ili odvesti) tijelu mase m

da mu povisimo (smanjimo) temperaturu za T

Q mcT
c - specifini toplinski kapacitet tijela
Izolirani sustav - ukupna izmjena topline izmeu tijela je nula

Q1 Q2 ... QN 0
latentna toplina transformacije (latentna toplina taljenja ili
latentna toplina isparavanja)
Q m Lt
30
Lt - latentna toplina transformacije
 Prijenos topline
Toplina se prenosi iz podruja vie u podruje nie
temperature na sljedee naine:
voenje (kondukcija) kruta tijela
prijenos molekularnim gibanjem (sudarima), samo
sredstvo miruje
strujanje (konvekcija) tekuine, plinovi
strujanjem fluida s jednog na drugo mjesto
zraenje (radijacija)
atomi i molekule pobueni termikim gibanjem emitiraju
elektromagnetske valove

31
 Voenje topline
Fourierov zakon voenja topline
T

T1 T
Q
T1 T2
Q St
T2 S x
x
x
koeficijent toplinske vodljivosti materijala

toplinski tok
Q T T
S
t x R
gustoa toplinskog toka toplinski otpor

T x
q R
S x S 32
 Strujanje (konvekcija)

Newtonov zakon hlaenja

q hc (Tp T f )

T p temperatura vrste plohe uz koju struju fluid

T f temperatura u unutranjosti fluida
hc koeficijent konvekcije

T
q S hc TS
R
toplinski otpor kod konvekcije

1
R
hc S 33
 Zraenje crnog tijela

Stefan Boltzmannov zakon zraenja energija koju izrai tijelo povrine

S u jedinici vremena u poluprostor iznad tijela

T 4 S
5,67 10 8 Wm2 K 4 Stefan - Boltzmannova konstanta

Wienov zakon zraenja

mT konst

m - valna duljina koju crno tijelo zrai s najveim intenzitetom na

temperaturi T
34
 Prijenos topline zraenjam

Toplinski tok izmeu dviju paralelnih ploha ije su dimenzije puno vee
od njihova razmaka

(T14 T24 ) S
12
1 1
1
1 2

5,67 10 8 Wm2 K 4 Stefan - Boltzmannova konstanta

S - povrina ploha
1 i 2 - faktori emisije ploha
T1 i T2 - temperature ploha

35
 Idealni plin
- sile meu molekulama su zanemarive
- volumen molekula je puno manji od posude u kojoj se plin nalazi
- molekule ne djeluju jedna na drugu osim u sudarima
Jednadba stanja plina

pV nRT pV NkT

R 8,314 J/molK k 1,38 10 23 J/K

koliina tvari (broj molova) Avogadrov broj
N
n N A 6,02 10 23 mol1
NA
prosjena kinetika energija atoma unutarnja energija plina

3 3
Ek kT U NEk NkT
2 2 36
 Termodinamika
Rad plina
V2

W pdV
V1

I. zakon termodinamike
toplina koja ulazi u sistem poveanje unutarnje energije
Q U W plin vri rad

- izohorni proces V= konst W 0

- izobarni proces p = konst W p (V2 V1 )
V2
- izotermni proces T = konst W nRT ln
V1
nR
- adijabatski proces Q=0 W (T1 T2 )
1 37