Skupovi

1.) A

2.) b U : b

B i B
A

komplementarnost

3.) k P x

2k

4.) A B

x U:x

A x

5.) A B

x U :x

A i x

B
B

6.) A / B

x U:x

A i x

7.) A B

x U:x

A ili x

8) A / B

B
B

B
A B

9.) Komutativnost

A B
10.) Asocijativnost

B A
B A

( A B) C

A (B C)

( A B) C

A (B C)

A A

11.) Idempotentnost

A A
12.) Distributi vnost

13.) Involutivnost

A B C

A B

A BC

A B AC

14.) de Morganovi zakoni

AC

A
C

A B
A B

A C B
A C B

Princip matematike indukcije

Pretpostavimo da imamo neku tvrdnju u ijoj se formulaciji pojavljuju prirodni brojevi. Neka
je to tvrdnja T(n). Neka ta tvrdnja vrijedi za prirodni broj 1, tj. T(1) je istinita. Ako iz
pretpostavke da je tvrdnja valjana za proizvoljan broj k N (tj. Pretpostavimo da T(k)
vrijedi), slijedi da je ona valjana i za njegovog neposrednog slijedbenika k+1, tada vrijedi i za
svaki prirodni broj n N .
Princip matematike indukcije sastoji se iz 3 koraka:
1. Baza indukcije (n=1) -Tvrdnja vrijedi za broj 1. T(1) je istinita.
2. Pretpostavka indukcije (n=k) -Tvrdnja vrijedi za prirodan br n=k. T(k) je istinita.

3. Korak indukcije (n=k+1)

- Koristei pretpostavku indukcije, pokaemo da tvrdnja

vrijedi i za prirodni broj n=k+1, tj. T(k) je istinita
T(k+1) istinita.

Osnove trigonometrijskog
rauna

sin 2 x cos 2 x 1
sin x
cos x
cos x
ctgx
sin x
tgx ctgx 1

2 sin 2
2 cos 2

tgx

x
2

x
2

x 1 cos x
2 1 cos x
sin 3 x sin x(2 cos 2 x cos 2 x)

cos x

cos 3 x

cos 90

ctgx

tg 3 x

ctg 90

cos( x)

tgx

cos x

sin( x)

sin x

tg ( x)

tgx

ctg ( x)

ctgx

cos( x

y)

cos x cos y sin x sin y

sin( x

y)

sin x cos y cos x sin y

tg ( x

y)

tgx tgy
1 tgxtgy
ctgxctgy 1
ctgy ctgx

ctg ( x

y)

sin 2 x

2 sin x cos x

cos 2 x

cos 2 x sin 2 x

tg 2 x

2tgx
1 tg 2 x

ctg 2 x 1
2ctgx
x
x
sin x 2 sin cos
2
2
x
x
cos x cos 2
sin 2
2
2
x
ctg 2 x

1 cos x

tg 2

sin 90

1 cos x

(cos 2 x 2 sin 2 x)
tgx(3 tg 2 x)
3tg 2 x

tgx(ctg 2 x 3)
ctg 3 x
3ctg 2 x 1
x y
x y
sin x sin y sin
cos
2
2
x y
x y
sin x sin y cos
sin
2
2
x y
x y
cos x cos y 2 cos
cos
2
2
x y
x y
cos x cos y
2 sin
sin
2
2
1
sin x sin y
cos( x y ) cos( x y )
2
1
sin x sin y
cos( x y ) cos( x y )
2
1
sin x cos y
sin( x y ) sin( x y )
2
x
1 tg 2
2
ctgx
x
2tg
2
x
2tg
2
sin x
x
1 tg 2
2
x
1 tg 2
2
cos x
2 x
1 tg
2

Neodreeni oblici
,

0
,
0

1 ,

00 ,

Raunanje s nula i beskonano

1.)

2.)

3.)
4.)
5.)
6.)
7.)
8.)

a
a
0
a
0
0

0
,

a0
, a0

Matrice
a11 ...a12 ...a13 ...a14 ...a1n

A=

a 21 ...a 22 ...a 23 ...a 24 ...a 2 n

a m1 ....a m 2 ...a m 3 ...a m 4 ..a mn

- Ako je m=n, onda je matrica kvadratna i to reda n.

- Jedinina matrica [ I ] ima po dijagonali jedinice, sve ostalo nule.

I=

- Matrice se mogu zbrajati samo ako su istog reda.

- Transportiranje matrice:
a11 a 21 a m1
a12 a 22 a m 2

a11 ...a12 ...a13 ...a14 ...a1n

A=

a 21 ...a 22 ...a 23 ...a 24 ...a 2 n

a13 a 23 a m3
a14 a 24 a m 4

a m1 ....a m 2 ...a m 3 ...a m 4 ..a mn

a1n a 2 n a mn

Determinanta matrice:
1.) A det A

a11

m n

ostatak
matrice

a12

m n

2.) Sarrusovo pravilo:

a11 ...a12 ...a13

a11 ...a12

a 21 ...a 22 ...a 23

a 21 ...a 22

a m1 ....a m 2 ...a m 3 a m1 ....a m 2

3.) Ako matrica ima dva jednaka retka ili dva jednaka stupca determinanta joj je nula.

4.) Trokutasta matrica:

a11...a12 ...a13
0....a 22 ...a 23

- det. = produktu elemenata po dijagonali

0 ....0.....a m3

5.) Ako postoji redak sa samim nulama tada je det. = 0

6.) Ako elemente nekog rekta ili stupca pomnoimo s nekim brojem, determinanta matrice ne
mijenja svoju vrijednost.

7.) Inverzija matrice preko adjunkte ( A * )

1
A*
det A
Adjunkta je transportirana matrica algebarskih kompononata

A11 A12 A1n

A*

A21 A22 A2 n
Am1 Am 2 Amn

Algebarski komponent A mn = (-1) m n a~mn ( Determinanta submatrice koja preostaje kad se iz

matrice izbaci m-ti redak i n-ti stupac.

Mnoenje matrica:Da bi se matrice uope mogle mnoiti, potrebno je da broj stupaca prve
matrice bude jednak broju redakaka
a11 ...a12
a 21 ...a 22
a m1 ....a m 2

b11...b12 ...b13
b21...b22 ...b23

a11b11

a12 b21 a11b12

a12 b22 a11b13

a12 b23

a 21b11

a 22 b21 a 21b12

a 22 b22 a 21b13

a 22 b23

Limesi

1
n
2.) lim n

1.) lim

3.) Limes aritmetickog niza

lim a1
n

n 1d
1

,
lim a, q n

4.) Limes geomeriskog niza

1, q 1

0, 1 q 1

q
5.) lim x n

yn

lim x n
n

lim y n
n

9.) lim ( x n )

yn

lim x n

10.) lim

xn

1
an
2

an

lim y n

lim x n
n

Aritmetir i niz
an

lim x n

xn
yn

c lim x n

8.) lim

DVG

lim x n lim y n

7.) lim c x n

lim y n

6.) lim x n y n

DVG

an

an

Geometrijski niz

a1

Sn

n
2a1
2

an

an 1
an

an

an

n 1 d
n 1 d

an
Sn

an

q
a1 q n
a1

qn 1
q 1

Ispitivanje toka funkcije

1. Ispitivanje podruja definicije-domena:

KVG

Polinom :

f x

ax n

bx n

...

Racional . funkcija : f x

Px
Qx

Iracional . funkcija : f x

2k

x/a x

x/P x

Px

Eksponencijal. funkcija : f x

ax

0, a 1

Logaritamska funkcija : f x

log x g x ......a

f x

Px

2k 1

Trigonomet rijska funkcija : D sin x, cos x

D tgx

x/ x

D (ctgx)

x/ x

0
0

0, a 1

R
R

R 2k

2. Nul toke, sjecita sa osi y...... f(x) = 0

3. Parnost......f(-x) =
4. Stacionarne toke
deriviramo, izjednaimo brojnik s nulom, uvrstimo u f(0) = y....-minimum i
maksimum
2. derivacija, izjednaimo brojnik s nulom....ako je rjeenj manje od nule-maksimum,
ako je vee-minimum, ako je jednako jo jednom deriviramo.
ako je rjeenje neparno toka infleksije
ako je parno onda je za x<0 maksimum, x>0 - minimum
5. Asimptote:
Vertikalna asimptota:
lim f ( x)
x

Horizontalna: ako je k=0, l=0 -kosa

f x
k lim
,
l lim f x
x
x
x

kx

Funkcije

Kvadratna

jednadzba
ax 2

opca kvadratna j.

bx c

Rjesenja opce kvadratne j

0
b

x1.2
x2

No min irana kvadratna j.

px q

Rjesenja no min irane kvadratne j.

Diskri min anta

x1

Tjeme funkcije

p
2

x1 , x 2

razliciti

brojevi

x1 , x 2

jednaki

brojevi

x1 , x 2

kompleksni

x1 x 2

c
a

brojevi

4ac b 2
4a

b
,
2a

0
p
2

b
a

x2

4ac

x1.2

4ac

Vi e tove formule

b2
2a

Kada se novac oroi:

Dekurzvni obraun

Anticipativni obraun

Dek. kamatna stopa p

C 1 C0

r = 1+

p
100

C0 p
100

C 1 C0

100
100 q

p
m

Relativni kamatnjak Pr
Komforni kamatnjak

100
100 q

Ant.kam. stopa

p'

Konana vrijednost svote

p
100 1
100
Cn

C0 r n

1
m

q'

100 q
100 1
100

1
n

Ukupne kamate:

Konana vrijednost svote

I = C0 r n 1

C n C0 n
(razlika konane i poetne vrijednosti svote)

Kon. Vrijednost vie periodikih svota

R uplata
1. Prenumerando
rn 1
Sn R r
r 1
2. Postnumerando
rn 1
'
Sn R
r 1

qn 1
R q
q 1

Sn

Sn

'

qn 1
R
q 1

Kad hou znat koliko treba sad uplatiti da bi nakon odreenog vremena imala odreenu
svotu novaca:
An

rn 1
R n
r r 1

An

'

rn 1
R n1
r r 1

Zajam kada se novac da

C iznos zajma
a - anuitet
Ik kamate k-tog razdoblja
Rk otplatna kvota k-tog razdoblja
Ck ostatak duga k-tog razdoblja
n - broj razdoblja otplate
p - dek. kamatna stopa
a = br. otplatnih kvota * r
Jednaki anuiteti:

rn 1
rn r 1

Varijabilni anuiteti:

a C

rn r 1
rn 1

C
n

Ik

Ck 1 p
100

Rk

Ik

Ck

Ck

Ik

R1 r k

Rk

Rk

Ck 1 p
100
ak

C
n

Ck

C 1

n k 1

p
1
100

k
n

Konverzija zajma
Ck

rn
r

n a

n k

1
r 1

Rn

Ik

Cn 1
Rn r

Krnji anuitet:
Broj temina otplate:

n
a'

Ck

log a log a C r 1
log r
C rn

rn
r

a r

rn 1
r 1

1
r 1

a'

n k

1
r

n k

Vjena renta - Glavnica koju treba uloiti na tednju uz dek. kam. stopu p da bi osigurali
bezbroj postnumerandorenti veline a.
a
rn 1
C0
An R n
r 1
r r 1
Kontinuirano ukamaivanje konana vrijednost nekog iznosa
kontinuiranim ukamaivanjem rauna se po formuli:
Potroaki kredit
C odobreni iznos potroakog kredita

Cn

C 0 ukamaenog

C0 e

n p
100

P uee u gotovini
C0 - c-P stvaran iznos kredita nakon odbitka uea
q anticipativna kamatna stopa
I ukupne kamate
n broj rata otplate
razmak u mjesecima izmeu dospijea 2 rata kredita
m
m = n m - rok otplate p. kredita
R prosjena otplatna kvota
a anuitet

a
R
Is

Cj

C0

C0

- prosjena otplatna kvota

n
I
- prosjene kamate
n

C0
C0

Ij

C0
- ostatak duga u j-tom razdoblju
n
C
j i 0 q m
n
1200

( j i)

Diferencija izmeu I1, I2......

C 0 q m R q m
d
1200n
1200

I0

C 0 q m n 1
2400

- Ukupne kamate, iznos kamata za potroaki kredit na C0 =100

q m n 1
24
novanih jedinica
k

Ako imamo godinju kamatnu stopu:

- traimo li kvartalni kamatnjak m = 4
- traimo li mjeseni kamatnjak m = 12
- traimo li polugodinju kamatnu stopu m = 2
Ako imamo mjeseni kamatnjak
1
- traimo li kvartalni m =
3
1
- taimo li godinji m =
12

Derivacije
1.) Derivacija konstante c ' 0
2.) Derivacija potencije

x n ' nx n

3.) Derivacija c i broja c

4.) D. zbroja

f x

f x' c f' x

g x '

5.) D. umnoka

f x g x '

6.) D. kvocjenta

f x
'
g ( x)

f' x

g ' ( x)

f ' x g ( x)

f x g ' ( x)

f ' x g ( x)

f x g ' ( x)

g ( x)

7.) D. trigonometriskih funkcija :

a ) sin x ' cos x
b) (cos x)'
c.) (tgx)'

sin x
1
cos 2 x
1
sin 2 x

d .) (ctgx)'

8.) Derivacija kompozicije funkcija

f ( gx) '

1
, (ln x)'
x ln a

9.) D. log . funkcije (log a x)'

f ' ( g ) g ' ( x)
1
x

10.) D. eksp. funkcije (a x )' a x ln a

11.) L' Hospitalov o pravilo : lim
x

ln o

ln 1 0

f ( x)
g ( x)

lim
x

f ' ( x)
g ( x)