Académique Documents
Professionnel Documents
Culture Documents
Autor: Prof. emer. dr. sc. Ivan Tomiþiü, dipl. ing. graÿ.. Vramþeva 21, Zagreb
Proizvodi od polimera armiranog ugljiþnim vlaknima ili zadobili velika ošteüenja. Za preostale stupove, koji
ponašaju se elasto-linearno do sloma, imaju niži modul su izdržali potres, preporuþeno je da se ojaþaju i ospo-
elastiþnosti, kao i graniþnu deformaciju od þeliþnih pro- sobe za prihvat sliþnih sila potresa, bez rušenja i velikih
izvoda za graÿevinarstvo, ali zato veüu vlaþnu þvrstoüu ošteüenja, u predviÿenom vijeku uporabe.
(tablica 1.). Istaknuti nedostatak traka od PAUV-a jest
U poþetku su se stupovi ojaþavali dodavanjem armira-
pomanjkanje duktilnosti, prihvatljiv pad þvrstoüe pri
nobetonskog ili þeliþnog plašta, a kasnije, zbog nastalih
savijanju oko malog promjera trna, i pod dugotrajnim
ošteüenja korozijom, poþele su se primjenjivati tehnolo-
naprezanjem, bliskom vlaþnoj þvrstoüi (0,9 fp), popušta-
gije koje rabe nemetalne proizvode od PAV-a. Najþešüe
nje (puzanje) bez poveüanja naprezanja. Dobra svojstva
se to odnosilo na stupove kružnog presjeka gdje je ovi-
ovog proizvoda su neosjetljivost na koroziju, superiorno
janje najdjelotvornije i najlakše. Tek su kasnije poþela
ponašanje pod dinamiþkim optereüenjem te mala težina
istraživanja ojaþanja stupova, kvadratnih i pravokutnih
koja omoguüuje brzo postavljanje uz minimum rada.
presjeka, trakama od polimera armiranog vlaknima.
Osnovna svojstva traka od PAV-a primijenjenih pri nedav-
nom istraživanju >7@, armiranih ugljiþnim i staklenim Nedavna vrlo opsežna istraživanja ojaþavanja armirano-
vlaknima, su u tablici 1. Trake od PAUV-a bile su širo- betonskih stupova, kvadratnog presjeka, trakama od
ke 610 mm, a debele 1,0 mm, dok su trake od polimera PAUV-a, naþinili su R.D. Iacobucci, S.A. Sheikh i O.
armiranog staklenim vlaknima (PASV) bile široke 914 Bayrak >7@. Cilj njihovih istraživanja bio je ustanoviti
mm, a debele 1,25 mm. Vlakna traka postavljena su u djelotvornost ovijanja stupova, nedovoljno duktilnih i ne-
smjeru ovijanja. Epoksidna smola (matrica) dobivala se duktilnih, ali i ošteüenih, nemetalnim trakama ili plahtama.
je miješanjem dviju komponenata, A i B. Istraživaþi su ispitali 8 uzoraka, izmjera 305 × 305 ×
1473 mm, zaobljenih uglova (r = 16 mm), spojenih s
Tablica 1. Svojstva traka od polimera armiranog vlaknima blokom (simulacija temelja) veliþine 508 × 762 × 813
Traka Debljina Vlaþna Graniþna Modul mm. Uzorci su bili ispitani cikliþkim naprezanjem na
[mm] þvrstoüa deformacija elastiþnosti savijanje, uz stalnu uzdužnu tlaþnu silu. Glavna uzdužna
[N/mm2] [N/mm2] i popreþna armatura bila je proraþunana i konstruirana u
PAUV 1,00 962 0,0126 76350 skladu s propisima do 1971. godine. Glavni parametri
PASV 1,25 563 0,021 21346 studije bili su: broj traka od PAUV-a u kritiþnom pod-
ruþju (plastiþni zglob), utvrÿenost prethodnog ošteüenja
Trake se ovijaju oko stupa koji se prethodno obradi tako stupa i razina uzdužne sile. Uzorci stupova bili su armi-
da uglovi budu zaobljeni, a vanjske plohe sanirane i pjes- rani sa 8 šipki, jednoliko rasporeÿenih po obodu, i spo-
karene. Prije postavljanja traka, površina betona natopi nama (obodne i unutrašnje) koje pridržavaju svaku uz-
se epoksidnom smolom, kako bi se poboljšala prionlji- dužnu šipku od lokalnog izvijanja. Omjer ploštine jezgre i
vost (lijepljenje). Trake se proizvode tako da se vlakna punog presjeka uzorka bio je A0/Ag = 0,77.
napnu na plastiþnoj podlozi te saturiraju epoksidnom
Eksperimentiralo se s dvije grupe uzoraka. U prvoj su
smolom uz pomoü þetaka. Tako prireÿene trake ovijaju
grupi bili kontrolni uzorci proraþunani po ameriþkim
se oko stupa blago napete, uz nastojanje da prianjaju uz
propisima koji su vrijedili do 1971. pa u skladu s novim
plohe stupa i bez zaostalih mjehuriüa zraka. Slojeve tra-
ACI-propisima nemaju dovoljno popreþne armature za
ka valja preklapati više od 150 mm. Ojaþani stup trakom
osiguranje potrebne duktilnosti. U drugoj grupi stupova
od PAUV-a treba njegovati (održavati optimalnu tempe-
bili su isto takvi stupovi, ojaþani omotaþem od PAUV-a u
raturu) barem 6 dana za postizanje pune þvrstoüe.
podruþju plastiþnog zgloba, a izvan njega PASV trakama.
3 Eksperimentalna istraživanja Za utvrÿivanje ponašanja uzoraka izabrani su sljedeüi
pokazatelji: faktor duktilnosti izražen omjerom pomaka
Projektiranje i graÿenje armiranobetonskih konstrukcija
i omjerom zakrivljenosti, kumulativni omjer duktilnosti
zgrada i mostova u Sjevernoj Americi do 1971. godine
kao pokazatelj deformabilnosti, nastala ošteüenja i koli-
provodilo se prema, u ono vrijeme, aktualnim propisima,
þina disipacije energije u cijelom elementu i, posebno, u
odnosno pravilima struke. Prema tim propisima, stupovi
podruþju plastiþnog zgloba.
okvirnih konstrukcija i mostova, naprezanih seizmiþkom
kombinacijom djelovanja na ekscentriþni tlak, uglavnom Uzorci s nedovoljno popreþne armature, prema zahtjevi-
nisu imali dovoljno popreþne armature koja bi osigura- ma ACI 318-2002 (1. grupa), cikliþki naprezani momenti-
vala dostatnu duktilnost, adekvatnu predviÿenoj disipa- ma savijanja i konstantnom tlaþnom silom, pokazali su
ciji seizmiþke energije. Kako je veü reþeno, mnogi stu- nisku razinu deformabilnosti. Vrlo je brzo došlo do po-
povi dimenzionirani u skladu s tim propisima, izloženi jave pukotina i otpadanja zaštitnog sloja te ošteüenja
snažnim potresima 60-ih godina u Americi, srušili su se zbog izvijanja uzdužnih šipki. Sve to dovelo je do opüe-
poznatog ošteüenja, svojstvenog krhkom slomu, nedovolj- literaturi. U ovome radu primjenjivat üe se izrazi prema
no duktilnih stupova. europskim prednormama ENV 1998 >1,2@, ameriþkom
Ovijeni uzorci, jednako naprezani, ponašali su se, manje propisu ACI 318-99 >3, 4@, novozelandskoj normi NZS
ili više, duktilno, ovisno o broju slojeva traka od PAUV-a 3101 iz 1995. godine >5@, te onima koji su rezultat naj-
(1 do 3 sloja). U poþetku ispitivanja, odnosno kod prvih novijih istraživanja >6@ za proraþun potrebne þeliþne ar-
ciklusa optereüenja, þulo se pucketanje matrice oþvrsnu- mature za ovijanje. Izrazima prema europskim i novoze-
le obloge od PAUV-a. Uz porast popreþnog širenja pod landskim normama te onim istraživaþa uzima se u obzir
uzdužnom silom i cikliþkim popreþnim pomacima, uz razina uzdužne sile, što je kvaliteta u odnosu na ameriþ-
pucketanje, pojavile su se brazde u kompozitu obloge te ke propise, koje tu veliþinu ne ukljuþuju. U iduüem üe
odvajanje omotaþa od betonskog dijela stupa. Kod veüih se postupku proraþuna potrebna ploština traka od PAUV-a
popreþnih pomaka došlo je do popuštanja ojaþanja, izvi- odrediti iz pretpostavke zajedniþkog sudjelovanja u ovi-
janja uzdužnih šipki te pucanja vlakana ugraÿenih u tra- janju, postojeüe þeliþne popreþne armature i dodatnih
ku omotaþa. Rušenje stupa pratio je glasan zvuk, osobi- traka od PAUV-a, u odnosu njihovih krutosti odnosno
to kod uzoraka naprezanih velikom uzdužnom silom. umnožaka ploštine i modula elastiþnosti svake komponente
Neki su uzorci slomljeni zbog savijanja i posmika kida- >8@. Pri uporabi izraza za ovijanje, ploština traka bit üe
njem šipki. zamijenjena adekvatnom ploštinom þelika.
Ponašanje stupova, cikliþki naprezanih, prikazano je di- 4.2 Izrazi prema propisima za proraþun popreþne
jagramom moment savijanja-zakrivljenost (M-I). Ojaþa-
armature
ni stupovi u usporedbi s nedovoljno ovijenim pokazali
su znatno veüe usporedne parametre, kao što je stupanj a) Prijedlog prema europskim propisima ENV 1998,
duktilnosti, disipacija energije, broj cikliþkih optereüe- dio 1. i 2.
nja te nosivost na popreþne sile i momente savijanja, to
više što je bio veüi broj traka. Za zgrade
Kako poveüanje momenta nosivosti u podruþju plastiþ-
bc
nog zgloba može izazvati slom izvan zgloba, predlaže D Zwd t 30 P1 / r Q d H sy , d 0,035 (1)
se element dimenzionirati u tim podruþjima na savijanje b0
i popreþne sile prema kapacitetu nosivosti u podruþju
gdje je:
plastiþnog zgloba.
Eksperimenti su takoÿer potvrdili poznatu þinjenicu da volumen spona za ovijanje f yd
Z wd
visoka razina uzdužne tlaþne sile nepovoljno djeluje na volumen betonske jezgre f cd
poželjna seizmiþka svojstva, te ju valja unijeti u izraz za
proraþun popreþne armature, ukljuþujuüi i trake za oja- P1/r - zahtijevana duktilnost presjeka
þanje. Qd - NEd/(Acfcd) - bezdimenzijska proraþunska
Ova istraživanja pokazala su da se i ošteüeni stupovi uzdužna sila
mogu ojaþati slojevima traka od PAUV-a, ali ih je pret- fcd = fck/Jc - proraþunska þvrstoüa betona
hodno potrebno sanirati. Meÿutim, veüi broj traka bit üe
potreban za dostizanje adekvatne duktilnosti i drugih, u fck - karakteristiþna tlaþna þvrstoüa betoma
graÿenju seizmiþki otpornih konstrukcija, poželjnih svoj- Jc = 1,5 - koeficijent sigurnosti za beton
stava u odnosu na neošteüene, popreþnom armaturom
deficitarne stupove. Usporedba ponašanja stupova nedo- fyd = fyk/Js - proraþunska granica popuštanja þelika za
voljno armiranih popreþnom armaturom, pa naknadno ovijanje
ojaþanih trakama od PAUV-a i onih dostatno popreþno fyk - karakteristiþna granica popuštanja þelika
armiranih u skladu s ACI-2002, pokazuje superiorno po- Js = 1,15 - koeficijent sigurnosti za þelik
našanje prve skupine stupova prema drugoj.
Hsy,d - proraþunska deformacija þelika koja odgovara
4 Proraþun ojaþanja PAUV trakama raþunskoj granici popuštanja
Ac = bchc - ukupna ploština betonskog presjeka
4.1 Opüenito
A0 = b0h0 - ukupna ploština betonske jezgre presjeka
Metode proraþuna potrebne ploštine traka od PAUV-a
(osna izmjera spona)
za ovijanje pravokutnih armiranobetonskih stupova, s
nedovoljno popreþne armature, nema u pristupaþnoj D - opüa uþinkovitost ovijanja (D = Dn Ds).
f ck - za zgrade (7)
Ash 0,09s hc Slika 2. Primjeri armiranja stupova za ovijanje i propletanje
f yh (oznake prema >1@)
LITERATURA
>1@ prEN 1998, Design of Structures for Earthquake Resistance, >6] Li, B.; Park, R.: Confining Reiforcements for High-Strength
Part 1: General Rules, Seismic Actions Rules for Buildings, Concrete Columns, ACI Structural Journal, Vol. 101, No. 3,
CEN, Brussels, January 2003. May-June 2004, 314-324.
>2@ ENV 1998, Design Provision for Earthquake Resistance of >7@ Iacobucci, R.D.; Sheikh, S.A.; Bayrak, O.: Retrofit of Square
Structures: Bridges, Part 2, CEN, Brussels, December 1994. Concrete Columns with Carbon Fiber-Reinforced Polymer for
Seismic Resistance, ACI Structural Journal, Vol. 100, No. 6,
>3@ ACI 318-99, Building Code Requirements for Structural November-December 2003, 785-794.
Concrete, American Concrete Institute, Farmington Hills, Mich. >8@ Tomiþiü, I.: Ojaþanje armiranobetonskih greda nemetalnim
1999. lamelama, Graÿevinar 53(2001)10, 641-649.
>4@ Division I-A, Seismic Design Guidelines for Highway Bridges, >9@ Tomiþiü, I.: Primjena betona visokih svojstava za okvirne
Final Report, AASHTO, October, 1981. konstrukcije, Graÿevinar, 54(2002)10, 585-591.
>5@ Code of Practice for the Design of Concrete Structures (NZS >10@ FIB, Task Group 9.3 FRP, Externally bonded FRP
3101, Part 1) Standards Association of New-Zealand, reinforcement for RC structures, Technical report, Bulletin 14,
Wellington, 1995. July 2001
.