UDK 624.21+699.84:69.009.

182

Primljeno 8. 4. 2002.

Proraun vijadukta na djelovanje sila potresa prema Eurokodu 8/2

Mehmed auevi, Peter Fajfar, Matej Fischinger, Tatjana Isakovi
Kljune rijei Eurokod 8, most, vijadukt, norme, modeliranje, djelovanje potresa, nelinearno ponaanje M. auevi, P. Fajfar, M. Fischinger, T. Isakovi Struni rad

Proraun vijadukta na djelovanje sila potresa prema Eurokodu 8/2

Proraunan je vijadukt na djelovanje potresa prema Eurokodu (EC) 8/2. Odabran je primjer vijadukta koji ukljuuje veinu mogunosti koje se mogu dogoditi u praksi: vitki, umjereno kruti i kruti stupovi, stupovi temeljeni na pilotima, vitki stupovi plitko temeljeni, strma i blago nagnuta kosina poprenog presjeka prepreke koja se premouje. Modelirani su navedeni tipovi stupova, proraun seizmikog optereenja na stupove za uzduni i popreni pravac vijadukta te dimenzioniranje. M. auevi, P. Fajfar, M. Fischinger, T. Isakovi Professional paper

Key words Eurocode 8, bridge, viaduct, standards, modeling, earthquake action, nonlinear behavior

Analyzing influence of seismic forces on viaducts according to Eurocode 8/2

The behavior of viaducts subjected to seismic action is analyzed in accordance with Eurocode (EC) 8/2. An example of viaduct is selected in such a way that it covers most possibilities that can be encountered in practice: slender, moderately stiff ad stiff piers, piers founded on piles, slender piers with shallow foundations, steep and moderately inclined cross-sectional slopes of the obstacle to be crossed by the structure. The mentioned pier types are modeled, which includes analysis of seismic load on piers for the longitudinal and transverse direction of the viaduct, and dimensioning. M. auevi, P. Fajfar, M. Fischinger, T. Isakovi Ouvrage professionel

Mots cls Eurocode 8, pont, viaduc, normes, modlisation, action sismique, comportement non-linaire

Analyse de laction des forces sismiques sur les viaducs selon lEurocode 8/2
Un viaduc a t analys pour dterminer laction des forces sismiques selon lEurocode (EC) 8/2. Le viaduc choisi prsente la plupart des caractristiques que lon peut rencontrer dans la pratique : piles sveltes, moyennement rigides rigides, piles fondes sur pieux, piles sveltes fondation superficielle, pente raide lgrement incline de la section transversale de lobstacle franchi. Tous ces types de piles ont t modliss, avec un calcul du chargement sismique des piles dans le sens longitudinal et transversal du viaduc, et un dimensionnement a t effectu. . , . , . , .

8, , , , , ,

ac 8/2 () 8/2. , , : , , , , , , , ee oe eexo . , a , . M. auevi, P. Fajfar, M. Fischinger, T. Isakovi Fachbericht

Schlsselworte: Eurokode 8, Brcke, Viadukt, Normen, Modellieren, seismischer Einfluss, unlineares Verhalten

Berechnung des Viadukts auf den Einfluss der seismischen Krfte nach Eurokode 8/2
Berechnet ist ein Viadukt auf den Einfluss des Erdbebens nach Eurokode (EC) 8/2. Gewhlt ist das Beispiel eines Viadukts das den Grossteil der Mglichkeiten die in der Praxis auftreten knnen einschliesst: schlanke, mssig steife und steife Sttzen, Sttzen auf Pfhlen fundiert, flach fundierte Sttzen, steile und sanft geneigte Schrge des Querschnitts des Hindernisses das berbrckt wird. Modelliert sind die angefhrten Sttzentypen, die Berechnung der seismischen Belastung der Sttzen fr die Lngs- und Querrichtung des Viadukts, sowie die Bemessung.

Autori: Prof. dr. sc. Mehmed auevi, Graevinski fakultet Sveuilita u Rijeci, V. C. Emina 5, Rijeka, akademik prof. dr. sc. Peter Fajfar; prof. dr. sc. Matej Fischinger; doc. dr. sc. Tatjana Isakovi, Fakulteta za gradbenitvo in geodezijo, Univerza v Ljubljani, Slovenija GRAEVINAR 55 (2003) 3, 143-153 137

Djelovanje potresa na vijadukt 1 Openito U Hrvatskoj, ije je skoro cijelo podruje seizmiki aktivno, do sada nisu postojali propisi za prorauna na potres inenjerskih konstrukcija (mostovi, vijadukti, itd.). Stoga je sretna okolnost pojava Eurokoda 8/2 (EC 8/2) i mogunost njegove primjene. Prorauna uporabom EC 8/2 dinamiki je proraun prema linearnoj teoriji primjenom projektnog spektra, koji se dobije na nain da se vrijednosti prosjenog elastinog spektra odziva podijele s faktorom ponaanja q. Tako su potresna djelovanja q-puta manja od onih kada je odziv konstrukcije u elastinom podruju. Time se uvodi povoljan utjecaj nelinearnog ponaanja duktilnih konstrukcija u potresu. Ponaanje vijadukta moe biti duktilno ili ogranieno duktilno (u stvari elastino). U podrujima umjerene do jake seizminosti, preporuljivo je, radi ekonomskih i sigurnosnih razloga, projektirati vijadukt ili most za duktilno ponaanje. Duktilno se ponaanje postie stvaranjem plastinih zglobova od savijanja, koji djeluju kao glavni elementi histereznog troenja energije. Faktori ponaanja kod duktilnog ponaanja u granicama su od 1,5 do 3,5, a za ogranieno duktilno ponaanje q 1,5. Faktori ponaanja odraavaju duktilnost konstrukcije, tj. sposobnost stupova da bez sloma preuzmu potresna djelovanja u poslije elastinom podruju. U pripremi je nova verzija EC 8, koja e imati status norme. U toj konanoj verziji doi e do nekih promjena, ali e filozofija projektiranja vijadukata u seizmikim podrujima ostati ista kao u prednorme.
0 1 2 3 4 5 6 7

M. auevi i drugi Za prikaz upotrebe EC 8/2 uzet je za primjer vijadukt Reber izgraenog na autocesti Ljubljana Zagreb. Analiza je napravljena primjenom jednostavnih programa za ravninske okvire, a konstrukcija vijadukta moe se modelirati i primjenom 3D modela. 2 Opis konstrukcije Vijadukt iz ovog primjera je kontinuirani nosa sa 14 polja. Prvo i zadnje polje su raspona 33.8 m, a rasponi ostalih polja su po 45 m (slika 1.). Rasponska konstrukcija oslanja se na dva krajnja upornjaka i na trinaest stupova od kojih je temeljeno na pilotima. Potresno se optereenje u poprenom smjeru prenosi preko svih trinaest stupova i oba upornjaka, a ukupno potresno optereenje u uzdunom smjeru prenosi se samo preko tri stupa u sredini vijadukta (6, 7 i 8).

2.1 Rasponska konstrukcija

Presjeci kolnike konstrukcije prikazani su na slici 2. Karakteristike presjeka jesu: u polju A = 9,37 m2, na leajima A = 12,2 m2, As = 6,64 m2, Iz = 91,2 m4 As = 6,55 m2, Iz = 107,3 m4

A je povrina presjeka, As je posmini presjek u poprenom smjeru, Iz je moment inercije za optereenje u poprenom smjeru. Pri odreivanju posminog presjeka As uzeti su u obzir samo horizontalni pojasi sanduastog presjeka. Iznad svakog stupa i oba upornjaka nalaze se popreni nosai (ojaanja) irine 2 m (iznad stupova) te 1,8 m (iznad upornjaka). Kvaliteta betona je C35/45.
8 9 10
39.00

11

12

13

14

GLINA PLITKI TEMELJ

GLINA DOLOMIT 45.00 45.00 45.00 607.60 45.00 TEMELJ NA PILOTIMA 45.00 45.00 45.00 45.00

PRESJEK
45.00 33.80

33.80

45.00

45.00

45.00

Slika 1. Uzduni presjek vijadukta Reber na autocesti Ljubljana- Zagreb

Slika 2. Popreni presjeci kolnike konstrukcije u polju i nad leajima

138

GRAEVINAR 55 (2003) 3, 137-147

M. auevi i drugi

Djelovanje potresa na vijadukt U tablici 2. navedene su mase gornjih polovica stupova koje se zbrajaju s masama kolnike konstrukcije. Tablica 2. Mase gornjih polovica stupova
Stup 1 2 3 4 5 6-8 9-10 11 12 [t] 13 64

2.2 Stupovi
Stupovi su sanduastog presjeka s debljinom stijenki 35 cm (slika 3.), a na gornjih 5,5 m su ojaani. Debljina stijenki ojaanih dijelova u uzdunom smjeru vijadukta jest 1,3 m na duini 1,35 m od vrha stupa, a u daljnjih 4,15 m linearno se smanjuje na 35 cm. Stupovi su izraeni od betona marke C29/35.

Masa 99 130 163 212 249 284 297 329 192

4,6

0,35 5,3

Slika 4. Projektni spektar odziva

0,35

2,9 3.60 - 4.95

0,35

Slika 3. Popreni presjek stupova

Vijadukt se nalazi na podruju na kojem se oekuje potres VIII. stupnja seizminosti prema ljestvici MSK-64 za povratni period od 500 godina. Ovome odgovara projektno ubrzanje tla [8] ag = 0,2 g 2 m/s2. Tlo je uvrteno u kategoriju B. Takvim uvjetima odgovara projektni spektar na slici 4. Konstrukcija je projektirana kao duk

Tablica 1. Geometrijske karakteristike poprenih presjeka stupova na mjestu ukljetenja u temelj

Geomet. veliine A [m2] As [m2] Ix [m4] Iy [m4]

0,35

Stupovi
1 5,81 3,71 21,57 12,02 2 5,89 3,71 21,87 12,57 3 6,03 3,71 22,90 14,58 4 6,15 3,71 23,67 16,19 5 6,36 3,71 24,92 19,01 6-8 7,47 4,51 27,70 25,46 9-10 6,45 3,71 25,48 20,36

11 6,59 3,71 26,38 22,65

12 6,13 3,71 23,50 15,83

13 7,40 3,71 28,77 11,96

Stupovi u osima 6, 7 i 8, koji prenose ukupno potresno optereenje u uzdunom smjeru, ojaani presjeci su i u donjem dijelu, na duini od 5 m. Debljina stijenki u poprenom smjeru poveana je i na mjestu ukljetenja iznosi 45 cm i postupno se smanjuje do 35 cm. irina stupa u poprenom smjeru za sve je stupove jednaka i iznosi 5,3 m. Mijenja se samo irina stupova u smjeru paralelno s osi vijadukta. Na vrhu je irina svih stupova 3,4 m, a dalje se stup iri po visini, i to u nagibu 1:50. 3 Proraun konstrukcije

tilna, a kako kod veine stupova vijadukta prevladava ponaanje na savijanje, za faktor ponaanja uzeta je vriednost q = 3,5.

3.2 Proraun konstrukcije u uzdunom smjeru

Za proraun u uzdunom smjeru pretpostavlja se potpuno kruta kolnika konstrukcija i usvaja se model s jednim stupnjem slobode. Mase Masa koja se uzima u obzir u proraunu je ukupna masa rasponske konstrukcije (tablica 6.): Mrk = 19890 kNs2/m, i mase gornjih polovica stupova 6, 7 i 8 (tablica 2.): Mst. 6, 7, 8 = 3284 = 850 kNs2/m pa je ukupna masa M = 19890 + 850 = 20740 kNs2/m. Krutosti Krutost itave konstrukcije u uzdunom smjeru proraunana je kao suma krutosti triju stupova, 6, 7 i 8, gdje se 139

3.1 Optereenja
Vrijednosti uzdunih sila od vlastite teine stupova i od pripadajueg dijela vlastite teine kolnike konstrukcije prikazane su u tablici 6. Prometno optereenje je izostavljeno, u skladu s lanom 4.1.2 EC 8/2, prema kojemu je faktor 21 = 0 za mostove s normalnim intenzitetom prometa. GRAEVINAR 55 (2003) 3, 137-147

Djelovanje potresa na vijadukt za svaki stup uzima model prema slici 5. Stupovi su temeljeni na pilotima (10 pilota).
T = 2

M. auevi i drugi
M 20740 = 2 = 2,56 s kk 124300

(1)

Budui da je T > 0,6s , spektralno se ubrzanje dobije prema jednadbi iz projektnog spektra (slika 4.): S d (T ) = 0,532m / s 2 , (2) te potresna sila za itavu konstrukciju u uzdunom smjeru ima vrijednost: F =M Sd(T) = 20740 0.532 = 11040 kN (3) Unutarnje sile u stupovima Ukupna potresna sila raspodijeljena je na pojedine stupove s obzirom na njihove krutosti. Sila koja pripada pojedinom stupu jednaka je poprenoj sili stupa i iznosi 3910, 3700 i 3440 kN za stupove 6, 7 i 8. Vrijednosti momenata savijanja na mjestu upetosti stupova u temelje dane su u tablici 6.

3.3 Proraun konstrukcije u poprenom smjeru

U poprenom smjeru potresno se djelovanje prenosi preko dva krajnja upornjaka i preko svih trinaest stupova. Za proraun je upotrijebljen model prema slici 6., usvajanjem 13 koncentriranih masa, tj. stupnjeva slobode (pomaci u poprenom smjeru). Ovaj se model moe promatrati kao kontinuirani nosa, nepomino oslonjen na krajevima, dok su svi unutarnji oslonci elastini.

Slika 5. Model stupova 6, 7 i 8

Za svaki stup zasebno izraunana je fleksibilnost. U modelu stupova 6, 7 i 8 na slici 5. element 1 predstavlja krutu vezu izmeu leajeva i teita poprenog presjeka kolnike konstrukcije (krutost ovog elementa usvojena je kao deseterostruka krutost stupa a njegova je visina 2,19 m (slika 2.), element 2 su dvije betonske podupore visine 0,75 m (slika 2.) na kojima se nalaze leajevi, a zglobno je povezan s elementom 1., dok se elementima 3 - 9 modeliraju pojedini odsjeci stupa. Izmeu stupa i temelja umetnut je kruti element 10, ija je krutost takoer usvojena kao deseterostruka krutost stupa na tom mjestu. Kruti su elementi 15-17 postavljeni i izmeu glave temelja i pilota a njihove su krutosti deseterostruke krutosti pilota. Elementi 18 i 20 kojima su modelirani piloti predstavljaju po etiri pilota, dok element 19 predstavlja dva pilota. Piloti su modelirani kao kruto upeti u dolomitnu stijenu. Krutosti stupova jednake su recipronim vrijednostima njihovih fleksibilnosti: k6 = 44000 kN/m; k7 = 41650 kN/m; k8 = 38650 kN/m Stup 6 ima 35,4% ukupne krutosti svih triju stupova, stup 7 ima 33,5%, a stup 8 ima 31,1% te krutosti. Krutost itave konstrukcije u uzdunom smjeru jest kk = 124300 kN/m Osnovni period vibracija i potresna sila Osnovni period vibracija ima vrijednost: 140

Slika 6. Model konstrukcije za analizu u poprenom smjeru

Proraun masa Za srednje stupove usvaja se da jednom stupu pripada masa jednog polja rasponske konstrukcijekoja iznosi: Mrk = 1473 kNs2/m Masa koja pripada svakom krajnjem stupu neto je manja i iznosi: Mrk = 1438 kNs2/m Tablica 3. Koncentrirane mase na vrhu stupova Stup
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

Mrk
1438 1473 1473 1473 1473 1473 1473 1473 1473 1473 1473 1473 1438

Ms/2
99 130 163 212 249 284 284 284 297 297 329 192 64

M
1537 1603 1636 1685 1722 1757 1757 1757 1770 1770 1802 1665 1502 21963

M=

GRAEVINAR 55 (2003) 3, 137-147

M. auevi i drugi Ovim masama pridodaju se jo i mase gornjih polovica stupova iz tablice 2. U tablici 3. prikazane su vrijednosti ukupnih koncentriranih masa za svaki stup. Krutosti stupova Krutosti su izraunane za svaki stup posebno. Proraunski modeli stupova temeljenih na pilotima (slike 7.a i 7.b) razliitu su od onih za plitko temeljene stupove (slika 7.c). Za stupove temeljene na pilotima uzeta su u obzir dva razliita modela. Jedan model predstavlja prosjeni stup grupe stupova 6-8 (slika 7.a), a drugi prosjek stupova 9 i 10. upotrijebljen za oba stupa (slika 7.b). Tablica 4. Krutosti stupova U modelu stupova 6-8, element 1 predstavlja betonsku podlogu na 1 kojoj se nalaze leajevi, elementi2 ma 2 - 8 modeliraju se pojedini 3 odsjeci stupa, element 9 predstav4 lja krutu vezu izmeu stupova i 5 temelja(deseterostruke vrijednosti 6-8 krutosti stupova), elementi 16 - 19 9-10 predstavljaju krute veze izmeu 11 glave temelja i pilota (desetero12 13 struke vrijednosti krutosti pilota), elementima 20 i 23 modeliraju se tri pilota dok se elementima 21 i 22 modeliraju dva pilota. Slino je i za model stupova 9 i 10.
Stup ks [kN/m] 302650 249663 154779 77831 50809 51600 41100 27020 100217 628707

Djelovanje potresa na vijadukt Pri proraunu krutosti stupova ks deformabilnost temeljnog tla uzimala se u obzir s pomou opruga, a krutosti tih opruga izraunane su prema podacima iz literature [11]. Postupak prorauna Za popreni smjer upotrebljava se modalna analiza [6, 8] i moraju se uzeti u obzir vii oblici vibracija. Proraunano je devet vlastitih vrijednosti vibracija primjenom programa EAVEK. Prema lanu 4.2.1.2 EC 8/2 potrebno je uzeti u obzir onoliko vlastitih oblika vibracija kojih suma efektivnih masa prelazi 90% ukupne mase konstrukcije. Efektivna masa mi* za i-ti oblik vibracija [8] odreena je jednadbom:
n ij m j j =1 mi = n 2 ij m j
j =1 2

(4)

gdje : i oznaava vlastiti oblik vibracija predstavlja mase mj ij vrijednost i-tog vlastitog oblika na mjestu mase j. Uvjet lana 4.2.1.2 u EC 8/2 u ovom je sluaju ispunjen ako se uzme u obzir najmanje 7 vlastitih oblika vibracija, a koji su prikazani na slici 8., jer je: 20897 > 0,921963

Slika 7. Model za proraun krutosti stupova 6-8 (a), model za proraun krutosti stupova 9-10 (b), model za proraun krutosti plitko temeljenih stupova (c)

GRAEVINAR 55 (2003) 3, 137-147

141

Djelovanje potresa na vijadukt Tablica 5. Vlastiti periodi i efektivne mase

Vlastiti periodi i mase Vlastiti periodi T (s) Efektivne mase mi Zbroj masa mi*/ukupna masa 1 1,23 10627 10627 0,48 2 1,09 2363 12990 0,59 3 0,89 2714 15704 0,72 4 0,70 189 15893 0,72 Vlastiti oblici 5 6 0,56 0,47 3052 427 18945 19372 0,86 0,88 7 0,40 1525 20897 0,95

M. auevi i drugi

8 0,34 4 20901 0,95

9 0,29 499 21399 0,97

4.1 Savijanje
Armatura za savijanje u podruju potencijalnih plastinih zglobova Srednji stupovi 6, 7 i 8 preuzimaju potresnu silu u uzdunom i poprenom smjeru. Potrebno ih je dimenzionirati na dvoosno savijanje s uzdunom silom (slika 9.) u skladu s kombinacijama optereenja prema lanu 4.2.1.4(2) EC 8/2: za uzduni smjer vijadukta x: AEx''+''0,30 AEy''+'' 0,30 AEz za popreni smjer vijadukt y: 0,30 AEx''+'' AEy''+''0,30 AEz (5) za vertikalni smjer vijadukta "z": 0,30 AEx "+" 0,30 AEy "+" AEz U ovom je primjeru vertikalna komponenta AEz zanemarena sukladno lanu 4.1.7.(1) EC 8/2. Izraunata potrebna armatura za stupove 6, 7 i 8 je 65 cm2/m, 60 cm2/m i 56 cm2/m.
Slika 8. Vlastiti oblici vibracija

U sluaju ovdje razmatrane konstrukcije izraen je utjecaj viih oblika na vrijednosti ukupnih pomaka mosta u poprenom pravcu, to je detaljno prikazano u [10]. 4 Dimenzioniranje stupova Proraunska optereenja stupova proizala iz prethodno navedenih analiza za uzduni i popreni smjer navedena su u tablici 6. Tablica 6. Proraunska optereenja stupova
h Stup [m] 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 9,3 13,0 17,4 23,8 28,7 32,8 33,3 33,9 34,6 35,2 39,0 21,3 5,5 NEd [kN] vrh upeto 14180 14520 14520 14520 14520 14520 14520 14520 14520 14520 14520 14520 14180 15900 16800 17400 18400 19200 19900 20000 20100 20100 20200 20900 18000 15300 MEd,z [kNm] vrh upeto MEd,y [kNm] vrh upeto 3270 5070 4580 3480 3370 3900 4600 5720 5190 5090 2540 4320 4850 13600 27400 31700 31700 36300 47300 56700 71600 66200 66000 36200 35600 13900
Slika 9. Interakcijski dijagram za dvoosno savijanje u presjeku stupa 6 na mjestu ukljetenja

2930 131000 2780 126000 2580 119000

Slika 10. Interakcijski dijagram za stupove na koje se prenosi samo potresna sila u poprenom smjeru

142

GRAEVINAR 55 (2003) 3, 137-147

M. auevi i drugi Ostali stupovi, na koje se prenosi samo potresna sila u poprenom smjeru, raunaju se na jednoosno savijanje, slika 10. U svim presjecima zadovoljava minimalna propisana armatura, koja u ovom primjeru iznosi 0,4% (15 cm2/m), odreeno prema lanu 5.4.7.2 EC 2/1 za zidove. Presjeci razmatranih stupova relativno su veliki, a stjenke tanke, pa se moe zakljuiti da e se stupovi ponaati slino zidovima Nosivosti na savijanje presjeka pri upetosti u temelje prema kapacitetu nosivosti Proraunske nosivosti na savijanje presjeka na mjestu upetosti u temelje odreene su na osnovi odabrane armature, stvarnih izmjera poprenog presjeka i proraunanih uzdunih sila NEd, (tablica 7.). Tablica 7. Proraunske nosivosti stupova na savijanje
Stup 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 NEd [kN] 15900 16800 17400 18400 19200 19900 20000 20100 20100 20200 20900 18000 15300 MRd,z [kNm] 131000 126000 119000 MRd,y [kNm] 61700 64400 66300 69600 72100 150600 143200 137200 75200 75400 77600 68200 64900

Djelovanje potresa na vijadukt Tablica 8. Momenti poveane nosivosti presjeka stupova na mjestu ukljetenja
Stup 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 Mo,z [kNm] 183400 176400 166600 Mo,y [kNm] 47600 91600 92800 97400 100900 165600 198500 192100 105300 105600 108600 95500 48700

Tablica 9. Duine plastinih zglobova u stupovima

Stup 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13
Lh

[m] 3,80 3,90 4,10 5,35 6,35 7,15 7,25 7,40 7,50 7,65 8,40 4,85 3,65

Duine plastinih zglobova Postupak za odreivanje duina plastinih zglobova je propisan u lanovima 5.3(4), slika 5.1., i 6.2.1.4 EC 8/2. Taj postupak je prilagoen obostrano ukljetenim stupovima i u ovdje razmatranom primjeru, u kojemu su stupovi konzolni, daje nerealno velike duine plastinih zglobova. Zato je u stupovima razmatranog vijadukta umjesto raunske za duinu plastinih zglobova usvojena propisana minimalna duina prema lanu 6.2.1.4 EC 8/2 (tablica 9.). Armatura za savijanje izvan podruja plastinih zglobova Za sve stupove na koje se prenosi potresna sila samo u poprenom smjeru (a to su stupovi 1-5 i 9-13), zadovoljava minimalna armatura i izvan podruja plastinih zglobova.

Momenti poveane nosivosti stupova na mjestu ukljetenja odreuju se prema lanu 5.3 EC 8/2: M0 = 0MRd gdje je (6) faktor poveane nosivosti presjeka.

Vrijednosti M0 navedene su u tablici 8. U svim stupovima analiziranog vijadukta faktor poveane nosivosti ima vrijednost.

33. 5 = x M (x c ) 32. 8 + 0 .7 h =

0 = 0,7 + 0,2 q = 1,4

Za veinu je stupova raunska nosivost na savijanje u poprenom smjeru puno vea od potrebne. U stupovima 1, 6, 7 i 13 raunska je nosivost priblino jednaka vrijednosti qMsd, gdje je q faktor ponaanja koji iznosi 3,5. To znai da e vjerojatno ponaanje tih stupova i u sluaju jakog potresa biti elastino i da e optereenja biti manja od maksimalne nosivosti. Zbog toga su za stupove 1,6,7 i 13 u poprenom smjeru u tablici 8. dane vrijednosti 3,5 Msd kao gornje granice optereenja. GRAEVINAR 55 (2003) 3, 137-147
7 .1 5 Lh MR

1 3 1 0k N 00

Lh h

duina plastinog zgloba visina nulte toke momentnog dijagrama

Slika 11. Dijagram momenata savijanja prema kapacitetu nosivosti za stup

143

Djelovanje potresa na vijadukt Armatura za savijanje izvan podruja plastinih zglobova u stupovima 6, 7 i 8 odreuje se na osnovi proraunskih uzdunih sila i "kapacitivnih" proraunskih momenata (to su najvei mogui momenti koji se mogu pojaviti u stupu: the capacity design moments MC(x)(slika 11.)). Momenti MC(x) dobiju se na temelju raunske nosivosti na savijanje na mjestu ukljetenja stupa MRd. Postupak kojim se odreuju momenti MC(x) propisan je u lanovima 5.6.3.2 i 5.3.(4) EC 8/2. Taj postupak je za razmatrani vijadukt promijenjen i prilagoen konzolnim stupovima promjenljivog poprenog presjeka, slika 11., pri emu za presjeke stupa izvan podruja plastinog zgloba mora biti ispunjen uvjet:
M C ( x) M Rd ( x)

M. auevi i drugi Provjera nosivosti poprene armature u podruju plastinih zglobova Potrebna poprena armatura za preuzimanje poprene sile (tablica 11.) odreuje se prema izrazu (4.23) EC 2/1 i lanu 5.6.3.4(2) EC 8/2:
Asw Vwd s 0,9df ywd

(10)

gdje je: Asw povrina poprene armature za preuzimanje poprene sile s razmak poprene armature po visini stupa Vwd poprena sila koja se preuzima poprenom armaturom d statika visina presjeka fywd granica poputanja poprene armature. Tablica 11. Potrebna poprena armatura
Stup 1 2 3 4 5 6 uzduno 6 popreno 7 uzduno 7 popreno 8 uzduno 8 popreno 9 10 11 12 13 Asw [cm2/cm] 0,081 0,125 0,113 0,086 0,083 0,206 0,096 0,194 0,114 0,179 0,141 0,087 0,086 0,079 0,107 0,120 Odabrana armatura 10/20 cm 10/10 cm 10/10 cm 10/15 cm 10/15 cm 14/15 cm 10/15 cm 14/15 cm 12/15 cm 14/15 cm 12/15 cm 10/15 cm 10/15 cm 10/20 cm 10/15 cm 10/10 cm

(7)

4.2 Poprena armatura u podruju plastinih zglobova

Nosivost na poprenu silu u podruju plastinih zglobova - provjera nosivosti betonske tlane dijagonale Poprene sile prema kapacitetu nosivosti u stupovima 6, 7 i 8 odreene su izrazom:
VC = M0 h

(8)

gdje je: VC poprena sila prema kapacitetu nosivosti M0 moment poveane nosivosti u podruju plastinih zglobova h visina nulte toke momentnog dijagrama. Nosivost betonske tlane dijagonale odreuje se prema izrazu iz lana 5.6.3.4., EC 8/2 : VRde = 0,275 fckbwcdc VC gdje je: (9)

= 0,7 - fck/200 0,5

fck karakteristina cilindrina tlana vrstoa betona, bwc, dc irina rebra i statika visina presjeka obuhvaenog poprenom armaturom U tablici 10. dana je nosivost betonske tlane dijagonale VRde u podruju plastinih zglobova stupova 6, 7 i 8 u uzdunom smjeru i odgovarajue vrijednosti poprenih sila VC prema kapacitetu nosivosti. Tablica 10. Stup
6 7 8

Provjeru posminog klizanja nije potrebno provoditi jer su u svim stupovima uzdune sile vee od maksimalnih poprenih sila (lan 5.6.3.4 EC 8/2).

4.3. Nosivost na poprenu silu izvan podruja plastinih zglobova

Provjera nosivosti betonske tlane dijagonale izvan podruja plastinih zglobova takoer nije potrebno provoditi jer je poprena sila po itavom stupu konstantna, a propis predvia da je nosivost betonske tlane dijagonale izvan podruja plastinih zglobova vea od nosivosti unutar podruja (Eurokod 8/2, lan 5.6.3.3). Provjera nosivosti poprene armature Za proraun potrebne poprene armature izvan podruja plastinih zglobova u stupovima 6, 7 i 8, za uzduni GRAEVINAR 55 (2003) 3, 137-147

Nosivost betonske tlane dijagonale VRde [kN] VC [kN]

11850 11900 11960 5480 5180 4810

144

M. auevi i drugi smjer, kritini je presjek od vrha udaljen 5,5 m, pa su od te visine pa do vrha stupa stijenke presjeka ojaane. Potrebna poprena armatura (Asw/s) navedena je u tablici 12., gdje su jo navedene i vrijednosti poprenih sila prema kapacitetu nosivosti (VC ), vrijednosti poprenih sila koje preuzima beton (Vcde) i vrijednosti koje preuzimaju dvosjene vilice (VWd), (slika 12.). Tablica 12. Potrebna poprena armatura za preuzimanje poprene sile izvan podruja plastinih zglobova u stupovima 6, 7 i 8 u uzdunom smjeru
Stup 6 7 8 VC [kN] 2740 2590 2400 Vcde [kN] 970 970 970 VWd [kN] 1770 1620 1430 Asw /s Odabrana [cm2/cm] armatura 0.164 14/15cm 0.150 14/20cm 0.133 14/20cm

Djelovanje potresa na vijadukt U meuvremenu je prijedlog norme promijenjen te se po novoj verziji EC 8/2 (lanak 6.2.1.3) armatura za obavijanje presjeka rauna prema izrazu:

wd , r 1,74

Ac (0,009 c 0,17)(k 0,07) w, min (12) Acc

gdje su: w, min = 0,12 ; c = 0,13. Mehaniki koeficijent armiranja odreuje se izrazom:

wd = w
gdje je

f yd f cd

Asw f yd wd , r sb f cd

(13)

U svim ostalim stupovima u poprenom smjeru zadovoljava minimalna poprena armatura (zatvorene vilice 10/20 cm).

koeficijent armiranja poprene armature Asw ukupna povrina stremenova b izmjera betonske jezgre okomito na smjer promatranog obavijanja s razmak stremenova fyd raunska vrijednost granice poputanja poprene armature fcd raunska vrijednost cilindrine tlane vrstoe betona.

4.5 Kontrola izvijanja uzdune tlane armature

Provjera je izvrena prema EC 8/2 lanak 6.2.2:
At =

As f ys s = 2 491 347.8 0,15 = 92 mm 2 < 113 mm 2

1,6 f yt 1,6 347.8

(12 mm) zadovoljava

(14)

Slika 12. Detalj armiranja ugla u stupovima 6, 7 i 8.

4.4 Potrebna armatura za obavijanje u podruju plastinih zglobova

Armatura za obavijanje pravokutnih presjeka u ovome je primjeru odreena prema izrazu:

gdje je At povrina presjeka jednog kraka stremena [mm2] As ukupna povrina uzdune armature koju poprena armatura osigurava na izvijanje [mm2] fyt vrijednost granice poputanja poprene armature fys vrijednost granice poputanja uzdune armature s razmak izmeu stremenova [m]. 5 Proraun pomaka konstrukcije Pomaci konstrukcije odreeni su na nain da su ponovljeni prorauni za uzduni i popreni smjer, ali ovaj put s reduciranim vrijednostima krutosti presjeka. Vrijednosti krutosti poprenih presjeka moraju se reducirati zbog pojave raspucavanja i degradacije krutosti betonskih presjeka pri potresnom djelovanju. Proraun reduciranih karakteristika ja dan u dodatku C EC 8/2. Proraunski pomaci pri potresu odrede se u veini sluajeva na nain pretpostavljenom linearnom ponaanju dEe pomnoi faktorom da se pomak raspucale konstrukcije pri ponaanja konstrukcije (q = 3,5), u skladu s lanom 2.3.6.1 EC 8/2. 145

wd ,r

A 1,3(0,15 + 0,1 c ) c ( k 0,08) w,min Acc

(11)

w,min = 0,10 minimalni volumenski koeficijent armiranja za pravokutne presjeke pri duktilnom ponaanju

c = 12
Ac Acc

minimalna vrijednost duktilnosti za zakrivljenost pri duktilnom ponaanju bruto povrina betonskog presjeka ovijena povrina presjeka betona (jezgre) normirana uzduna sila.

GRAEVINAR 55 (2003) 3, 137-147

Djelovanje potresa na vijadukt

M. auevi i drugi

Slika 13. Horizontalni pomaci i horizontalne poprene sile zbog djelovanja potresa

Proraunski potresni pomak u uzdunom smjeru je: dE = dEe q = 11,54 3,5 = 40,4 cm Proraunski potresni pomaci u poprenom smjeru za sve stupove prikazani su na slici 13. Ovdje treba spomenuti da se prema lanu 2.3.6.3 EC 8/2 dobivene proraunske vrijednosti potresnih pomaka dE moraju kombinirati s pomacima od stalnih i kvazistalnih djelovanja dG koja se mjere tijekom dugog razdoblja (kada se uzima u obzir skupljanje i teenje betona), te s pomacima zbog utjecaja temperature dTs:
d Ed = d E + dG dTs

Proraunske unutarnje sile za potresnu proraunsku situaciju izvedene su na osnovi ove kombinacije djelovanja: Gk ''+'' IAEd ''+'' 21Qk gdje je: Gk stalno optereenje sa svojim karakteristinim vrijednostima faktor vanosti graevine (16)

AEd proraunsko potresno djelovanje

21 koeficijent kombinacije za ''nazovi stalne''

vrijednosti promjenljivog optereenja Qk karakteristina vrijednost prometnog djelovanja, ''+'' oznaava ''u kombinaciji sa''. Valja uoiti da posljednji izraz ne sadri globalne koeficijente sigurnosti . Budui da EC 8/2, toka 4.1.2.(4), za mostove s normalnim prometom predvia 21 = 0,0, vrijednosti prometnog optereenja (Qk) nisu uzete u obzir. Prema lanu 4.2.1 EC 8/2 proraunsko potresno djelovanje AEd odreeno je prema najnepovoljnijoj kombinaciji komponenata potresnog djelovanja (5). Takve su najnepovoljnije kombinacije u skladu s kombinacijama reznih sila uzetim u dijelu 4.1. za proraun koliine armature. Nosivost poprenih presjeka na savijanje iskoritena je u stupovima 6, 7 i 8 na mjestima na kojima su oni uklijeteni u temelje, i to za djelovanja u uzdunom smjeru. To znai da se na tim mjestima, pri pojavi projektnog potresa, oekuje stvaranje plastinih zglobova zbog savijanja. Plastini zglobovi djeluju kao glavni elementi troenja energije i osiguravaju duktilno ponaanje konsrukcije pri djelovanju sila potresa. Potrebne koliine poprene armature i armature za savijanje izvan podruja plastinih zglobova odreene su na osnovi prorauna prema kapacitetu nosivosti. GRAEVINAR 55 (2003) 3, 137-147

(15)

U izrazu (15) je dTs = 0,4 dT, to znai da se pomaci zbog potresa kombiniraju s 0,4 vrijednosti pomaka od najnepovoljnijega temperaturnog utjecaja dT. Na slici 13. prikazani su pomaci u poprenom smjeru i poprene sile koje proizlaze iz elastine analize. Znai da to nisu sile koje se upotrebljavaju za dimenzioniranje prema capacity design. U obzir je uzeta kombinacija svih relevantnih tonova vibracija. Iz slike 13. uoava se relativno mali udio prijenosa poprenog seizmikog djelovanja koji je ostvaren preko stupa br. 11. To je zbog poveane vitkosti toga stupa u odnosu na stupove 6-10, jer je plitko temeljen. S druge se strane kod kratkih stupova na lijevoj strani vijadukta uoavaju velika optereenja koja uglavnom proizlaze iz viih tonova vibracija. 6 Zakljuci Dimenzioniranje stupova provedeno je na osnovi djelovanja koja su proizala iz seizmike analize konstrukcije. Seizmika analiza provedena je za VIII. stupanj seizminosti prema ljestvici MSK-64 za povratni period od 500 godina (ag = 0,2 g). Pretpostavlja se da je graevina od prosjene vanosti. Pri djelovanju sila potresa konstrukcija se ponaa duktilno (q = 3,5). 146

M. auevi i drugi Kako bi se osigurala potrebna razina duktilnosti, u podrujima plastinih zglobova mora se predvidjeti armatura za obavijanje koja osigurava duktilno ponaanje betonske tlane jezgre. Potrebno je sprijeiti i izvijanje uzdune tlane armature dovoljnom koliinom poprene armature. Kod analiziranog vijadukta nosivosti poprenih presjeka na savijanje, za djelovanja u poprenom smjeru, nisu iskoritene, tj. u tim se presjecima ne stvaraju plastini

Djelovanje potresa na vijadukt zglobovi, te u njima zadovoljavaju minimalne potrebne koliine armature za savijanje. Pri proraunu graevina u Hrvatskoj EC 8/2 potrebno je upotrebljavati u skladu s Dravnim dokumentom za primjenu (DDP). Predlae se da se sve brojane vrijednosti koeficijenata, faktora i varijabli koje se u Eurokodu 8/2 nalaze u uglatim zagradama (znai izmeu znakova [i]) utvruju kao vrijednosti koje se primjenjuju u Republici Hrvatskoj.

ZAHVALA Istraivanje je obavljeno uz potporu Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske u sklopu znanstvenoistraivakog projekta Graevinske konstrukcije u seizmikim podrujima Hrvatske na emu se zahvaljujemo.

LITERATURA
[1] Eurocode 1 - Basis of design and actions on structures, Part 3: Traffic load on bridges, CEN European Committe for Standardization, 1995. Eurocode 2 - Design of concrete structures, Part 1-1: General rules and rules for buildings, European Committe for Standardization, ENV 1992-1-1:1992. Eurocode 3 Design of steel structures, Part 1-1: General rules And rules for buildings, European Committe for Standardization, ENV 1993-1-1:1992. Eurocode 8 Design provisions for earthquake resistance of structures Part 1-1: General rules Seismic actions and general requirements for structures, European Committe for Standardization, ENV 1998-1-1, Brussels, 1994. Eurocode 8 - Design provisions for earthquake resistance of structures Part 1- 3:General rules Specific rules for various materials and elements, European Committee for Standardization, ENV 1998-1-3, Brussels, 1995. [6] Eurocode 8 Design provisions for earthquake resistance of structures Part 2: Bridges, European Committe for Standardization, ENV 1998-2, Brussels, 1994. Eurocode 8 Design provisions for earthquake resistance of bridges Part 5: General rules Foundations, retaining structures and geotechnical aspects, European Committe for Standardization, ENV 1998-5, Brussels, 1994. auevi, M., Potresno inenjerstvo, kolska knjiga, Zagreb, 2001. Fajfar, P., Fishinger, M., Isakovi, T., Prironik za uporabo predstandarda ENV 1998-2, Univerza v Ljubljani, FGG, IKPIR, Ljubljana 1995.

[2]

[7]

[3]

[8] [9]

[4]

[5]

[10] Fishinger, M., Fajfar, P., Isakovi, T., Experience in the Application of Eurocode 8 to Seismic Design of RC Bridges, EUROPEAN SEISMIC DESIGN PRACTICE, Proc.5th SECED Conference on European seismic design, A.S.Elnashai,editor, Balkema, 1995, pp.109-116. [11] Nonveiller, E., Mehanika tla i temeljenje graevina, kolska knjiga, Zagreb, 1981.

GRAEVINAR 55 (2003) 3, 137-147

147