UDK 624.21.004.14:625.745.

Primljeno 24. 7. 2009.

Tipski detalji mostova

Alex Kindij, Jure Radi, Zlatko avor
Kljune rijei most, tipski detalji, izvedene graevine, propisi, odravanje, trajnost, trokovi Key words bridge, typical details, completed structures, regulations, maintenance, durability, costs Mots cls pont, dtails typiques, ouvrages finis, rglements, entretien, durabilit, cots , , , , , , Schlsselworte Brcke, Typdetails, ausgefhrte Bauwerke, Vorschriften, Wartung, Dauerhaftigkeit, Kosten A. Kindij, J. Radi, Z. avor Prethodno priopenje

Tipski detalji mostova

U radu su prikazani rezultati analize tipskih detalja cestovnih mostova koju kontinuirano provodi Katedra za mostove Graevinskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu. Analiza se temelji na usporedbi dobrih i manje dobrih rjeenja na izvedenim graevinama, stanju u nama bliskim zemljama kao i zemljama EU-a, primjeni suvremenih propisa i nastojanju za postizanjem to trajnijih graevina. Preporueni su detalji koji zadovoljavaju sve kriterije o odravanju, trajnosti i trokovima. A. Kindij, J. Radi, Z. avor Preliminary note

Typical bridge details

Results obtained during typical road bridge detail analyses, which are continuously made at the Department for Bridges of the Faculty of Civil Engineering, University of Zagreb, are presented in the paper. The analysis is based on: comparison of good and less good solutions applied on the existing structures, study of situation in the surrounding and EU countries, analysis of modern regulations, and efforts made to increase durability of structures. The details that meet all maintenance, durability and cost-efficiency criteria are recommended. A. Kindij, J. Radi, Z. avor Note prliminarie

Dtails typiques des ponts

Les rsultats des analyses des dtails typiques des ponts routiers, qui sont conduites de faon continue dans le Dpartement des ponts la Facult de gnie civil, Universit de Zagreb, sont prsents dans l'ouvrage. L'analyse est base sur: comparaison de bonnes et moins bonnes solutions appliques pour les structures existantes, tude de la situation dans les pays voisins et dans les pays de l'UE, analyse des rglements modernes, et efforts faits pour augmenter la durabilit des structures. Les dtails rpondant tous les critres relatifs l'entretien, la durabilit, et aux cots, sont proposs. . , . , .

, e. , , , , . , , . A. Kindij, J. Radi, Z. avor Vorherige Mitteilung

Typdetails fr Brcken
Im Artikel sind die Ergebnisse einer Analyse der Typdetails fr Strassenbrcken dargestellt, die die Katheder fr Brcken der Fakultt fr Bauwesen der Universitt Zagreb kontinuiert durchfhrt. Die Analyse begrndet sich auf dem Vergleich guter und weniger guter Lsungen bei ausgefhrten Bauwerken, dem Zustand in Kroatien nahen Lndern sowie in den Lndern der EU, Anwendung moderner Vorschriften und dem Trachten mglichst dauerhafte Bauwerke zu schaffen. Empfohlen sind Details die alle Kriterien betreffend Wartung, Dauerhaftigkeit und Kosten erfllen.

Autori: Mr. sc. Alex Kindij, dipl. ing. gra.; prof. dr. sc. Jure Radi, dipl. ing. gra.; prof. dr. sc. Zlatko avor, dipl. ing. gra., Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet GRAEVINAR 61 (2009) 9, 881-891 881

Tipski detalji mostova 1 Uvod Veina zemalja ima razraene i opeprihvaene kategorije tipskih detalja za graevine u svojim sustavima. To znatno olakava, pojeftinjuje i ubrzava gradnju te poboljava djelotvornost odravanja. U Hrvatskoj je na tom polju napravljeno nekoliko pokuaja i parcijalnih projekata. Kako se primjenom masovne proizvodnje i u podruju mostogradnje detalji ponavljaju, iznimno je vano odabrati najbolja rjeenja dokazana u praksi i iskljuiti sva ona nepovoljna rjeenja. Ovdje prikazujemo rezultate analize tipskih detalja cestovnih mostova koju kontinuirano provodi Katedra za mostove Graevinskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu. Ova analiza provedena je u sklopu projekta Katedre za mostove kojim se nastoji poboljati kvaliteta konstrukcija mostova (slika 1.). Osnovna je tenja ovog projekta obuhvaanje suvremene pozitivne prakse u projektiranju, izvedbi i uporabi mostova. Na taj se nain nastoje ujednaiti i standardizirati uobiajene konstrukcije mostova s uvjetima izvedbe, trajnosti, odravanja i interakcije ovih uvjeta ve na razini projekta.

A. Kindij, J. Radi, Z. avor primjeni suvremenih norma za djelovanja nastojanju za postizanjem to trajnijih graevina. Tipski detalji cestovnih mostova podijeljeni su u trinaest grupa (tablica 1.), a svaki dio obrauje jednu cjelinu ili grupu kroz poglavlja. Tablica 1. Grupe tipskih detalja cestovnih mostova Grupa 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 Naziv grupe zavretak rasponskog sklopa zatitna elina odbojna ograda ograde leajevi odvodnja krilni zidovi upornjaka otvori u sanduastim nosaima rasponskog sklopa betonska zatitna odbojna ograda prijelazna ploa detalj rubnjaka, hodnika i vijenca prijelazna naprava detalji hidroizolacije detalji reki (spojnica, dilatacija)

Tipski detalji koje su pripremili aktivni lanovi koji se bave projektiranjem mostova vrijede za graenje i odravanje cestovnih mostova prema suvremenim europskim propisima. Za svaki tipski detalj dane su tehnike specifikacije koje opisuju vaee uvjete za elemente konstrukcija i njihove dijelove potrebne za planiranje, proraun i izvedbu. U ovoj analizi sakupljena su tipska rjeenja koja se opetovano pojavljuju i predstavljaju u praksi dokazana rjeenja. Uobiajeno je da se takve analize ponajprije razrauju za potrebe konzultanata, investitora, vlasnika (koncesionara) graevina i inenjera koji se bave odravanjem mostova. Dobro su pomagalo i mladim inenjerima koji su ukljueni u razradu detalja cestovnih mostova radi boljeg razumijevanja, a trebali bi koristiti i iskusnim ovlatenim inenjerima u razradi projekata kao i inenjerima na gradilitu jer daju informaciju o namjeni i vrijednosti rjeenja pojedinog detalja. Katedra za mostove sva razraena rjeenja primjenjuje i u nastavi na predmetima prediplomskog i diplomskog sveuilinog studija. Ovom analizom obuhvaeni detalji namijenjeni su za primjenu na mostovima, vijaduktima, nadvonjacima, podvonjacima, servisnim mostovima, propustima i kanalima te potpornim zidovima. Razraeni su za primjenu na novim graevinama, ali se mogu primjenjivati i kod rekonstrukcija i ojaavanja postojeih graevina. GRAEVINAR 61 (2009) 9, 881-891

Slika 1. Projekt poboljanja kvalitete mostova

Analiza tipskih detalja cestovnih mostova temelji se na sljedeem: analizi dobrih i ne tako dobrih rjeenja na do sada izgraenim graevinama stanju u nama bliskim zemljama i u razvijenim zemljama EU, osobito u Njemakoj, s kojima je ovaj prijedlog usklaen najvie mogue 882

A. Kindij, J. Radi, Z. avor

Tipski detalji mostova

Slika 2. Detalj pjeakog hodnika s elinom odbojnom ogradom izveden na mjestu

Pri odabiru teilo se da oni predstavljaju osnovne principe i da su se dokazali u svakodnevnoj primjeni sa stajalita trajnosti, jednostavnosti izvedbe (koliko je to mogue), pristupa, mogunosti pregleda, jednostavnosti odravanja, popravka i uklanjanja. Kod primjene ovako definiranih detalja kojima je pridruen i popratni tekst kojim se pojanjava princip i pristup problematici trajnosti i jednostavnosti graenja, odnosno koji su pripremljeni tako da ih projektanti mogu izravno primjenjivati (slika 2.), vano je biti siguran da su detalji i njihov utjecaj na konstrukciju ispravno protumaeni i primijenjeni. 2 Osnovni principi dobrog odabira detalja Osnovni su zahtjevi graevinskog projekta vrstoa, sigurnost, trajnost i jednostavnost izvedbe najvanijih konstrukcijskih elemenata, a odabir detalja u najveoj mjeri odreuje moe li konstrukcija u cijelosti zadovoljavati. Mostovi koji zadovoljavaju zahtjeve sigurnosti, jednostavnosti graenja i imaju detalje koji su trajni i jednostavni za odravanje, najvjerojatnije su ekonomini i u izvedbi i u kasnijem odravanju.

Tako na primjer oborinska voda voena sloenim elementima oneiuje vidljive povrine mosta. Iz toga razloga mostovi, a time i njihovi detalji, moraju biti to jednostavniji. Tok oborinske vode treba unaprijed pretpostaviti, a detalje odgovarajue prilagoditi. ljebovi i slini elementi na izloenim povrinama kanaliziraju oborinsku vodu i odgovarajuim odabirom mogu se postii odreeni povoljni vizualni efekti svjetla i sjene. Utjecaj prevladavajueg vjetra oteava odabir takvih elemenata. Detalji konstrukcije trebaju biti racionalizirani i koliko je to mogue trebaju osigurati vizualnu povezanost cijelog mosta i drugih mostova istog projekta odnosno dionice (slika 3.). Detalji ne bi trebali biti komplicirani niti dominirati graevinom. Reke na konstrukciji trebaju biti tako razmjetene da ne naruavaju izgled mosta. esto reke definiramo posebno oblikovanom rekom ili udubljenjem, kako bi se izbjegao nepravilan spoj i nepovoljni vizualni utjecaj razliitih nijansi betona ugraivanog u odreenom vremenskom razmaku. Ove se reke mogu odabirati u proizvoljnom broju, one nemaju nepovoljan utjecaj i uglavnom proizlaze iz faza izvedbe dok se broj reki rasponskog sklopa i drugih diskontinuiteta treba smanjiti na najmanju moguu mjeru. Tako na primjer na prijelaznim nap883

2.1 Estetika
Najvei broj novosagraenih mostova dobro izgleda, ali ve nakon nekoliko godina pokazuje svoje pravo lice. GRAEVINAR 61 (2009) 9, 881-891

Tipski detalji mostova

A. Kindij, J. Radi, Z. avor

Slika 3. Detalj slivnika s nainom ugradnje

ravama dolazi do koncentracije protoka vode i uestalo do proputanja, to pak dovodi do oteenja glavnih konstrukcijskih elemenata. Reke i diskontinuitete treba smjestiti tako da se ogranii nepovoljan utjecaj na konstrukciju. Suvremeno rjeenje graevine bez reki i leaja (integralni most) (tablica 2.) danas se u dijelu europskih zemalja propisuje za nove mostove odreenih karakteristika. Tako se, na primjer, u Velikoj Britaniji za sve mostove do 60 m mora provjeriti mogunost izvedbe mosta bez reki i leaja. Oekuje se da e izbjegavanje reki i drugih diskontinuiteta povoljno utjecati na trajnost, a time i na trokove odravanja, i izgled mostova. Prikrivanje loih detalja rijetko ima pozitivan uinak. Projektant treba rabiti ve postojea obiljeja konstrukcije, a ne nametati dodatna. Ako dodaci uzrokuju koncentracije armature, oteanu mogunost ugradnje betona, a time najvjerojatnije i loiju kvalitetu ugraenog betona ili pukotine, ionako slab pozitivan utjecaj dodatka bit e poniten. Trajna graevina zadrat e dobar izgled ako se u projektu uzme u obzir sljedee: dobri detalji odvodnje (slika 3.) oblici to spreavaju ostavljanje tragova po konstrukciji (prljanje konstrukcije) 884

izbjegavanje koncentracija pukotina i ostalih diskontinuiteta gdje se moe sakupljati neistoa jednostavnost pregleda i odravanja.

2.2 Zdravlje i sigurnost

Aktivnosti u postupku graenja, posebice one pri graenju na licu mjesta, znatno utjeu na zdravlje i sigurnost zbog same prirode procesa ili rabljenog gradiva i kemikalija. Ovime se ne daje sveobuhvatan pregled zakonodavstva koje obuhvaa zdravlje i sigurnost, ve se daje pregled tema koje se tiu odabira detalja i posebno pristupa konstrukciji tijekom graenja, uporabe i odravanja. Postupak izvedbe valja uskladiti s konstrukcijom i potrebom za kasnijim odravanjem. U podrujima gdje bi se odravanje trebalo odvijati uz veliki rizik, kao to je na primjer autocesta gdje promet tee velikom brzinom, takve aktivnosti treba smanjiti na najmanju moguu mjeru. Kada se radovi obavljaju uz prometnicu na kojoj tee promet velikom brzinom, uz potrebni radni prostor treba predvidjeti i dodatni zatitni prostor. Za autoceste je taj zatitni prostor irok najmanje 1,2 m. Kod mostova s uobiajenim bankinama, kada se radovi odravanja obavljaju u tom podruju, treba zatvoriti prometni trak uz bankinu. GRAEVINAR 61 (2009) 9, 881-891

A. Kindij, J. Radi, Z. avor 2.2.1 Projektiranje Projektanti trebaju uzeti u obzir opasnosti i rizike koji se mogu pojaviti u svim fazama kroz koje prolazi svaka konstrukcija, a to su: graenje uporaba pregled i odravanje izmjene (npr. proirenje) ili uklanjanje. Propisi zahtijevaju uklanjanje, odnosno smanjenje opasnosti na najmanju moguu mjeru, te definiranje preostalih opasnosti kako bi se poduzele odgovarajue mjere. Opasnosti koje se mogu pojaviti tijekom pregleda ili radova na odravanju treba pretpostaviti i navesti u projektu odravanja mosta. Detalji mostova trebaju zadovoljavati sve navedene zahtjeve. 2.2.2 Izvedba Rizine situacije mogu nastati ako nije predvieno dovoljno prostora za sigurno obavljanje radnih operacija (npr. u sluaju praznih prostora malih dimenzija gdje je oteano rukovanje oplatom i gdje bi trebalo predvidjeti izgubljenu oplatu). Nepovoljno oblikovana ili vrlo zgusnuta armatura takoer moe izazvati tekoe u izvedbi. 2.2.3 Pristup graevini - openito Razmatranje openitog pristupa graevini u projektu ili pri odabiru detalja ovisi o sljedeem: vrsti prijelaza (cesta, eljeznica, rijeka...) terenu (strme kosine nasipa, visoko drvee...) voenju instalacija visini parapeta irini nogostupa i bankina, obradi povrina opremi prometnice (ukljuivo i stupove za rasvjetu). Vie nije uobiajeno ostavljanje otvora za ulaz u konstrukciju u kolnikoj ploi, ponajprije zbog sigurnosti. Zatvaranje prometnih trakova na autocestama predstavlja opasnost i za vozae i za radnike. Gomilanje vozila ispred prometnog traka u kojem je zabranjen promet dodatno poveava rizik. Pristup u sanduaste nosae osigurava se s upornjaka ili kod diskontinuiranih sanduka kroz donju plou. 2.2.4 Unutarnji pristupi Veliinu otvora (na ulazu u konstrukciju ili unutar nje) odabire projektant u skladu s procijenjenim opasnostima i rizicima. Pri odabiru najmanjih veliina otvora potrebno je uzeti u obzir propisane najmanje potrebne veliine za prolaz i unos potrebne opreme. GRAEVINAR 61 (2009) 9, 881-891

Tipski detalji mostova Tablica 2. Rjeenja prijelaza s kolnikog sklopa na nasip za mostove bez reki i leaja

885

Tipski detalji mostova

A. Kindij, J. Radi, Z. avor

Slika 4. Podaci za odreivanje geometrijskog oblika prijelaznih ploa

Veliina otvora treba omoguiti sigurno rukovanje opremom (npr. pree za prednapinjanje kod naknadnog prednapinjanja donje ploe sanduastog nosaa izvedenog slobodnom konzolnom gradnjom). Projektanti moraju izbjegavati nepovoljne detalje u smislu sigurnosti i poveanja rizika. Za sanduaste nosae projektant pri odabiru otvora treba uzeti u obzir: nain i jednostavnost pristupa razmak otvora du konstrukcije razmak otvora za prozraivanje uestalost pregleda postupke unutarnje zatite uestalost budueg odravanja. 886

2.2.5 Rasvjeta Uestalost pregleda i odravanja uvjetuje ugraivanje rasvjete u velike sanduaste nosae. Ugraena rasvjeta poveava sigurnost i uinkovitost. Kod manjih mostova zbog manje uestalosti pregleda ugraena je rasvjeta nepotrebna, ali je prikladna ugradnja utinica za struju zatienih od zlouporabe. 2.2.6 Procjeivanje vode Voda moe ui u konstrukciju zbog loe brtvljenog spoja hidroizolacije, proputanja cijevi odvodnje ili kondenzacijom. Procjenom rizika od zadravanja vode u sanducima projektant mora predvidjeti mogunost otjecanja takve vode, kako se netko ne bi poskliznuo ili inficirao ako doe do razvoja gljivica. Prodor vode u male zatvorene prostore treba uzeti u obzir ak i ako nikako ne moemo pretpostaviti da voda GRAEVINAR 61 (2009) 9, 881-891

A. Kindij, J. Radi, Z. avor moe prodrijeti. Postoje sluajevi pojave tekoa s poveanjem stalne teine ili raspucavanja od djelovanja leda. 2.2.7 Sigurnost Jednostavan pristup svim dijelovima mosta oteava postizanje sigurnosti. Rizici za sigurnost moraju se procijeniti na lokaciji mosta, prema emu se poduzimaju odgovarajue mjere zatite. U nekim e sluajevima biti potrebno ugraditi osigurana vrata na pristupima, a iznimno i videonadzor da bi se osigurala potpuna sigurnost. Treba onemoguiti neovlateni pristup nosivoj konstrukciji mosta. 2.2.8 Prijelazna ploa

Tipski detalji mostova

Za sigurnost prometa vano je odgovarajue rjeenje prijelaza s kolnikog sklopa na nasip. Konstrukcije graevina pri krajnjim su osloncima nedeformabilne ili s malim deformacijama. Tlo u trasi prometnice je vee deformabilnosti ovisno o vrsti i kvaliteti tla pod nasipom, visini nasipa i uvjeta izvedbe nasipa. Slijeganje nasipa je vee i dugotrajnije. Za prijelaz s deformabilne prometnice na nedeformabilnu konstrukciju graevine uglavnom je potrebno predvidjeti prijelaznu plou, kako se utjecaj i razlika deformabilnosti ne bi odraavali na sigurnost prometa i kako

Slika 5. Shema armiranja prijelaznih ploa

GRAEVINAR 61 (2009) 9, 881-891

887

Tipski detalji mostova ne bi dolazilo do dodatnih dinamikih utjecaja na graevinu. Tablica 3. Kriteriji za odabir rjeenja prijelaza s nasipa na graevinu s prijelaznom ploom i bez nje

A. Kindij, J. Radi, Z. avor Prijelaznim ploama smanjuju se i kontroliraju te deformacije. Na slikama 4. i 5. prikazani su elementi za odreivanje duljina i geometrijskog oblika te shema armiranja prijelaznih ploa. Za rjeenje prijelaza s nasipa na graevinu vani su sljedei kriteriji: kategorija prometnice visina, materijal i kvaliteta izvedbe nasipa iza krajnjeg oslonca i vrsta i kvaliteta tla pod nasipom visinski poloaj gornje povrine rasponskog sklopa u odnosu na niveletu prometnice.

2.3 Jednostavnost izvedbe

Projektanti trebaju prepoznati vanost trokova rada i gradilita. Minimiziranje koliine ugraenog materijala ne rezultira uvijek povoljno u ukupnoj cijeni graevine. Unutar jednog projekta geometrijski oblik detalja treba biti racionalizirana, a standardizacija izmjera treba omoguiti ponovnu uporabu pomagala pri gradnji kao to je oplata. Projektanti trebaju uzeti u obzir postupak gradnje i sve potrebne zahtjeve za privremeno osiguranje stabilnosti. Izvoa je odgovoran za graenje, ali ga projektant mora upozoriti na sve faze izgradnje u kojima treba dodatno osiguravati stabilnost konstrukcije ili njezinih elemenata. Potpuno treba izbjegavati prilagoavanje elemenata tijekom izvedbe na samom gradilitu. Iz tog razloga treba realno odrediti i primijeniti dopustive netonosti i odmake prikladne gradilinim uvjetima. Posebno valja uzeti u obzir mogua odstupanja u poloaju neposredno prije izvedenih elemenata konstrukcije. Reke u konstrukciji treba smanjiti na najmanju moguu mjeru. Mostovi bez reki i leaja (integralni mostovi) smanjuju potreban broj reki, to je i osnovni razlog trenda razvoja ovog tipa graevina. Projektant treba predvidjeti sve potrebne odmake. Uz potreban slobodni prostor zbog zdravlja i sigurnosti, potrebno je predvidjeti i prostor potreban za obavljanje radnih operacija i uporabu opreme. Najjednostavniji je primjer prostor potreban za kretanje radnika i namjetanje pree za prednapinjanje natega. Kada se razrauju detalji potrebno je predvidjeti dostatne zazore za izvedbu i za budue preglede i eventualne radove na odravanju. Jednostavnost je poeljna. Sloeni se detalji u nekim sluajevima ne mogu izbjegnuti, ali treba znati da su oni uestalo povezani s tekoama i poveanim trokovima u izvedbi. Standardni detalji bi uglavnom trebali biti jednostavni i ekonomski povoljniji. GRAEVINAR 61 (2009) 9, 881-891

Nagib deformiranog nasipa ne bi smio biti vei od 1:200 (0,5 %) odnosno 1:300 (0,35 %) za autoceste. 888

A. Kindij, J. Radi, Z. avor 2.3.1 Beton Princip ponavljanja detalja posebno je primjenjiv pri graenju betonom. Projektant dodatno mora obratiti panju na potekoe s uklanjanjem oplate, primjenu izgubljene ili klizne oplate te na jednostavnost ugradnje i zbijanja betona. Primjena klizne oplate mogua je ako su linije i kutovi konstrukcije jednoliki. Tako, na primjer, kod sanduastog nosaa jednake visine du raspona projektant treba odabrati jednake izmjere unutarnjega poprenog presjeka du cijele duljine konstrukcije. Promjene u poprenom presjeku mogu smanjiti potrebne koliine mataerijala, ali zahtijevaju dodatne trokove oplate i usporavaju izvedbu. Zbijanje betona je jednostavnije u konstrukcijskim oblicima, gdje je mogua izravna ugradnja betona. Treba izbjegavati nepotrebne kutove, zavoje i lomove jer je takvu oplatu teko konstruirati, a betoniranje moe biti oteano. U projektu je potrebno predvidjeti praktian redoslijed i razmjetaj radnih reki. Trajna konstrukcija jednostavna za izvedbu mora imati odgovarajue rijeene sve detalje armature. Treba teiti jednostavnosti polaganja armature. Prenatrpanost kod koncentriranih preklopa moe se izbjei polaganjem armature naizmjence ili stupnjevanjem preklopa. Paljivim odabirom oblika armature moe se smanjiti opasnost od izmicanja nedovoljno privrene armature tijekom betoniranja. 2.3.2 Konstrukcijski elik Projektant treba uzeti u obzir sve relevantne faze graenja eline konstrukcije. Faze mogu ukljuivati i proizvodnju i pripremu elemenata za transport, sastavljanje na licu mjesta i graenje. Za svaku fazu mogu se primjenjivati razliite tehnologije i procesi. Moderna tvornika proizvodnja je visokoautomatizirani proces. Projektanti bi trebali poznavati opremu proizvoaa i tehnologiju zavarivanja. I kod elika vrijedi princip maksimalno mogueg ponavljanja i ujednaavanja detalja. Postupak graenja treba uzeti u obzir u proraunu konstrukcije. Utjecaj na gradilitu imaju slobodni pristupi, ogranienja u podizanju, stabilnost elemenata u privremenim fazama i detalji veza elinih i predgotovljenih betonskih elemenata. Razrada detalja spojeva i reki znatno utjee na uspjeh projekta. GRAEVINAR 61 (2009) 9, 881-891

Tipski detalji mostova

2.4 Trajnost
2.4.1 Beton Izloenost kumulativnom utjecaju vlage, vode koja otjee s graevine, kie, prskanja od prolaska vozila, zamrzavanja, odmrzavanja, sredstava za odmrzavanje i zagaene atmosfere uzrokuju propadanje konstrukcija mostova. Prodiranje soli za odmrzavanje (kloridi) glavni je uzrok brze korozije armature. Iz tog razloga vano je osigurati dostatnu otpornost na prodiranje klorida. Trajne konstrukcije mostova imaju jednostavne detalje koji omoguavaju brzo otjecanje vode. Kolnici moraju imati neprekinute gornje povrine jer je gotovo nemogue osigurati vodonepropusnost na mjestima diskontinuiteta. U tom smislu: otvori i sidra natega u kolnikoj ploi su zabranjeni broj prijelaznih naprava treba smanjiti na minimum jer one ve nakon manjih oteenja doputaju prodiranje vode armaturu treba predvidjeti tako da se osigura povoljna slika pukotina. Potrebno je predvidjeti vie rjeenja protiv prodiranja vlage u konstrukciju. Iako u nekim suhim klimama hidroizolacija nije uvijek potrebna, u Hrvatskoj je uobiajena praksa ispod kolnikog zastora ugraditi i vodonepropusnu hidroizolaciju. Sve vertikalne povrine u dodiru s tlom redovito su hidroizolirane. 2.4.2 Konstrukcijski elik Kao i kod betonskih mostova, potrebno je sprijeiti sakupljanje i zadravanje vode na konstrukciji ili unutar nje. Potrebno je odabirati detalje koji ne spreavaju otjecanje vode. Primjena takvih detalja ne treba imati znaajnijeg utjecaja na trokove izvedbe mosta. Otkazivanje zavara ili njihova neispravna izvedba mogu izazvati tekoe s trajnou, primjerice odlamanje zatitnih premaza. Potrebno je posvetiti veliku pozornost odabiru detalja i kontroli kvalitete svih spojeva. 2.4.3 Zatitni premazi Kad se nanose zatitni premazi odabrani detalji moraju omoguiti nanoenje slojeva zatitnog premaza. Korozija e zapoeti na mjestima gdje je zatita nepotpuna. Tehnologija zatitnih premaza u stalnom je razvoju. Posljednjih godina teite razvoja bilo je na jednostavnosti i poveanju brzine nanoenja, zatiti okolia i toksikolokim svojstvima premaza. Projektant kontinuirano mora 889

Tipski detalji mostova pratiti razvoj trita i ponude te mogunosti primjene novih i suvremenijih proizvoda. 2.4.4 Zamor Pukotine od zamora uzrokuju tekoe za trajnost konstrukcije. Pukotine nastaju na dijelovima eline konstrukcije pod izravnim djelovanjem ciklikoga prometnog optereenja, npr. elina kolnika ploa ili gornji pojas elinog nosaa kod spregnutih konstrukcija. Projektant odgovarajuim konstrukcijskim rjeenjima mora osigurati i smanjiti pojavu koncentracije naprezanja.

A. Kindij, J. Radi, Z. avor Projektant mora izbjegavati ugradnju kratkotrajnih elemenata u konstrukciju i osigurati da se svi ostali dijelovi konstrukcije odravaju to je manje potrebno. Potrebno je osigurati slobodno i prirodno odstranjivanje prljavtine. Nakupine prljavtine mogu izazvati zadravanje vode koja moe biti kontaminirana solima za odleivanje. Projekt i detalji moraju sadravati informacije koje se odnose na zamjenu ugraenih dijelova: zahtjeve koji se odnose na zdravlje i sigurnost utjecaj zamjene elemenata na konstrukciju i hidroizolaciju optereenje koje se mora preuzeti pri zamjeni leaja poloaj i veliinu prea za odizanje konstrukcije sinkronizaciju odizanja sposobnost konstrukcije da nosi privremeno prerasporeeno optereenje. Projektant treba izraditi prirunik za odravanje konstrukcije. Na taj nain identificiraju se osnovne karakteristike konstrukcije i daje se preporuka o postupcima pregleda i programa odravanja. 3 Zakljuak Konstrukcija mora biti planirana, projektirana i izvedena tako da tijekom predvienog vijeka trajanja uz zadovoljavajui stupanj pouzdanosti i na ekonomian nain, ostane uporabljiva za predvienu namjenu (zahtjev graninog stanja uporabljivosti) te da bude u stanju podnijeti sva predviena djelovanja tijekom izvedbe i uporabe (zahtjevi graninog stanja nosivosti). Najveu ulogu u zadovoljavanju ovih uvjeta ima odabir i izvedba detalja. Analizom izloenom u lanku nastoje se pokazati primjeri detalja mostova s dodatnim objanjenjima i savjetima kojima bi se naglasili i obrazloili principi i mogua pitanja vezana za svaki detalj. Analizom je dobiven skup detalja koji su tehniki ispravni, osiguravaju dostatnu trajnost, najjednostavniji su za izvedbu i osiguravaju najmanje trokove odravanja. Na taj nain nastojalo se preporuiti detalje koji omoguuju i potiu odreenu razinu standardizacije, to bi trebalo omoguiti da projekt, detaljiranje i izvedba mostova postanu uspjeniji te da projekt ima kratkorone i dugorone pozitivne koristi za vlasnika. Na Katedri za mostove ova se analiza smatra zdravom osnovom na kojoj se mogu razvijati alternativni pristupi jer namjera nije bila zaustaviti i ograniavati daljnji razvoj. Projektima koji se vode na Katedri za mostove uvijek se nastoji ohrabriti povratna informacija, kako bi se detalji prema potrebi zamijenili, poboljali, dodatno razradili ili osuvremenili. GRAEVINAR 61 (2009) 9, 881-891

2.5 Odravanje
Dva su osnovna razloga koja su potaknula velike vlasnike mostova da procjenjuju stanje svog vlasnitva: ubrzano propadanje mostova zbog poveanog soljenja prometnica izjednaivanje prometnog optereenja primjenom eurokodova, tako da treba utvrditi mogu li svi mostovi u sustavu podnijeti poveanje optereenja u odnosu prema onom na koje su proraunati. Ostali su razlozi poveanje mree prometnica, kompjutorizirani sustavi gospodarenja mostovima koji ukljuuju detaljno razraene baze podataka o mostovima. Te se baze podataka stalno dopunjuju i razvijaju. Svi ti podaci pomau inenjerima u donoenju odluka o najpovoljnijem investiranju sredstava odreenih za odravanje mostova. 2.5.1 Pregledi mostova Postupak odravanja mostova ukljuuje i program pregleda mostova. Projektant treba osigurati pristup svim dijelovima konstrukcije. Unato injenici da je u iznimnim sluajevima potreban odreeni kompromis, osnovno je naelo da svi dijelovi konstrukcije moraju biti dostupni i vidljivi za izravni pregled. Odabrani nain pristupa treba osigurati nesmetanu uporabu mosta, odnosno utjecaj pregleda mora biti najmanji mogui. Na upornjacima je potrebno osigurati dovoljno mjesta za pregled leaja i prijelaznih naprava. Kada se u ranoj fazi projektiranja i odabira detalja uzmu u obzir svi ovi uvjeti, mogue je primijeniti jednostavnija rjeenja. 2.5.2 Postupci odravanja Most mora postii svoj vijek trajanja (100 godina), uz pretpostavku da se obavljaju radovi na odravanju dijelova kojima je trajnost kraa. Leaji i prijelazne naprave imaju vijek trajanja od 20-25 godina, pa je stoga potrebno predvidjeti mogunost zamjene tih dijelova. 890

A. Kindij, J. Radi, Z. avor LITERATURA

[1] Richtzeichnungen fr Ingenieurbauten (RIZ-ING), Bundesministerium fr Verkehr, Bau und Stadtentwicklung, Verkehrsblatt-Verlag, Sammlung S 1053, Dortmund, 2007. lekovi, V.; uteri, D.; Srek, D.: Pu, G.; Kindij, A.: Detalji spoja ceste i mosta, Ceste i mostovi, Hrvatsko drutvo za ceste Via Vita, CIM, god. 53., br. 4, srpanj/klolovoz 2007., 30-38. Tonias, D. E.; Zhao, J. J.: Bridge Engineering, Design, Rehabilitation and Maintenance of modern Highway Bridges, 2007. Radi, J.; avor. Z.; Kindij, A.; Mandi, A.; Hrelja, G.: Improvement of bridge structures project, Proceedings of the International Conference on Bridges, Dubrovnik, Croatia, May 21-24, 2006, pp. 251-260 Tipizacija sustava i detalja za objekte na autocestama, Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu, studija za HAC d.o.o. (Ugovor br.45121-700-76/05), svibanj 2005. [6] [7] [8]

Tipski detalji mostova

Radi, J. et al.: Bridges on new Croatian Highways, Croatian national report 2002. I FIB Congress, Osaka, Japan, 2002. Bridge detailing guide, CIRIA C543, ISBN 0 86017 543 X, London, 2001. TSC 07.109, Smernice za projektiranje cestnih premostitvenih objektov (mostov), Tehnika specifikacija za javne ceste, Republika Slovenija, Ministarstvo za promet in zveze, 1998. Bridges design for improved buildability, CIRIA Report 155, London, 1996.

[2]

[3] [4]

[9]

[10] Radi, J.: Bridge Durability Parameters, Proc. Symp. IABSE Durability of Structures, Lisabon, 1989., pp.63-68

[5]

GRAEVINAR 61 (2009) 9, 881-891

891