NIKICA MIHALJEVI]

VODITELJ
MINISTRANATA
Katehetska gra|a za ministrantske susrete (1)

Knji`nica "MINISTRANT"
Rkt. `upni ured
Donji Andrijevci
2004.

Knji`nica "MINISTRANT" br. 13

Priredio:
Nikica Mihaljevi}
i suradnici:
Josip Ivei}, Andrija akovi}, Anto Pavlovi},
Boris Vuli}, Josip Filipovi}
Lektura:
Anzelma Salopek, prof.
Izdaje:
Rkt. `upni ured,
Trg kralja Tomislava 2
35214 Donji Andrijevci
Odgovara:
Nikica Mihaljevi}
Ra~unalni slog:
"Hardy" akovo
Tisak:
"TISKARA" Budrovci

SADR@AJ:
UVOD 4
MINISTRANTI - PRVI SURADNICI SVE]ENIKA 5
POSLU@ITELJI OLTARA ILI MINISTRANTI? 7
MINISTRANTSKA SLU@BA 10
MINISTRANT U BOGOSLU@JU 12
UVODNE NAPOMENE 14
NEKA ISKUSTVA (IDEJE, PRIJEDLOZI) 16
I. KATEHETSKA GRAA ZA SUSRETE 19
1. Ministrantska zajednica
2. Naa crkva
3. @upna zajednica
4. Zato sam ministrant?
5. Kakav ministrant
6. Nedjelja dan Gospodnji
7. Pozvani na gozbu
8. Ispovijed
9. Sveti govor
10. Kad ulazi u crkvu
11. Vladanje u crkvi
12. Sakristija
13. Liturgijski simboli
14. Liturgijski predmeti
15. Liturgijsko ruho
16. Liturgijske knjige - lekcionari
17. Ministrant - ~ita~
18. Sve}eni~ka zvanja
19. Marija i ministranti
20. Duhovni `ivot - pobo`nost

20
23
25
27
29
31
34
36
39
41
43
46
48
51
54
56
58
62
65
67

II. SVECI-ZATITNICI MINISTRANATA 70

III. EUHARISTIJSKO KLANJANJE 73
IV. ZABAVNE IGRE 76
V. [ALE 82
VI. "OBRED" PRIMANJA U MINISTRANTE 90
VII. KATEHETSKA POMAGALA 94

UVOD
tovani Voditelju ministranata!
Svaka knjiga zapo~inje odre|enim definicijama. I mi na
po~etku `elimo definirati upravo vau slu`bu kao slu`bu
vjerodostojne ljubavi prema djeci i prema liturgiji. Djeca
i liturgija su dva osnovna pola ministrantske slu`be. To
su ujedno i dva temeljna elementa koja su nas vodila u
prikupljanju i obradi materijala koje dr`ite u rukama.
Djelo koje imate u rukama plod je kako teorije tako i
prakse, plod iskustva i novih ideja...
Materijale koje dr`ite u rukama ne treba promatrati kao
ud`benike ili zaokru`ene i do kraja definirane priru~nike. Nije nam to bila intencija. @eljeli smo vam prije
svega ponuditi gra|u koja }e vama pomo}i da lake
odredite koordinate ministranstkih susreta i kateheza, a
ujedno ostaviti veliki prostor za vau kreativnost, dinamiku i interakciju.
Ministranstki susreti nisu tipi~no kolski susreti: nema
stroge provjere znanja, pismenih ispita i ocjenjivanja.
Zato Vam `elimo ukazati na vrijednost ponavljanja gradiva. Samo }e tako neke osnovne stvari ministranti usvojiti kao neto to treba i valja znati.

Osim uvodnoga dijela, ovo djelo sadr`i est glavnih

cjelina. Prva i osnovna cjelina nosi naslov Katehetska
gra|a za susrete. To je gra|a za ministrantske susrete,
vrlo zgodno metodoloki obra|ena, a nudi dvadeset katehetskih jedinica. Nastojali smo u ovome prvome nizu
obuhvatiti osnovne teme vezane uz ministrantsku
slu`bu. Drugi dio donosi dva oblika liturgijskog obreda
primanja u ministrantsku slu`bu. Tre}i dio je isto liturgijski euharistijsko klanjanje za ministrante. Zadnji
dijelovi gra|e poslu`it }e Vam kao katehetsko pomagalo: od ala i igara do svetaca zatitnika ministranata.
Naslov ovoga djela ukazuje kako se spremamo izdati i
nastavak. Vaa iskustva, prijedlozi i prakse i vie se
nego dobrodoli. Javite nam se!
U `elji da nam ovo djelo pomogne u iskazivanju ljubavi prema slu`benicima oltara i samoj liturgiji, od srca
vas pozdravljaju i `ele puno uspjeha

Prijatelji ministranata

MINISTRANTI PRVI SURADNICI SVE]ENIKA

Ovaj priru~nik je upu}en voditeljima ministranata kao
pomo} u formaciji prvih suradnika sve}eniku. Ka`em,
prvim i najvjernijima, jer ~esto kad nitko ne do|e u
crkvu, oni su tamo. ^esto se di`u rano u jutro i dolaze
kasno nave~er. Dok se drugi igraju, oni se `rtvuju. Oni
svojom prisutno}u i slu`bom daju liturgijskom slavlju
posebni pe~at. Poznati glumac Fabijan ovagovi} znao
mi se ~esto pohvaliti: "I ja sam bio ministrant, i to denjak". Naime, nekada je glavni ministrant bio onaj na
desnoj strani, on je morao znati latinske odgovore, prenositi knjigu i dodavati vodu i vino, a lijevi je bio samo
figura, "stans". Isto tako jedan poznati gospodarstveni
radnik ka`e: "Zahvalan sam sve}enicima u akovu, jer
su me kao doseljeni~ko dijete odmah pozvali u ministrantski zbor. To mi je u novoj sredini ulilo samopouzdanje". Biti ministrant uvijek je zna~ilo neto pohvalno.
@upnici su pazili koga }e staviti za ministranta, pa su
ministrante smatrali "elitom" me|u dje~acima. Iz ministrantskih redova imamo brojne ugledne ljude na svim
podru~jima gra|anskog `ivota, imamo veliki broj
sve}enika i redovnika.

mnotva u pustinji. Istina, nisu mu posvetili veliku

pa`nju, tovie, napisali su jako malo: samo to da je
imao pet kruhova i dvije ribice, i da ih je dao Isusu.
Kruh je bio je~meni, kakav su u to vrijeme jeli siromasi.
Iz toga mo`emo zaklju~iti da dje~ak nije bio iz bogate
obitelji. Vjerojatno ga je apostol Andrija primijetio onako malenoga, jer je nosio koaru iz koje je virilo pet kruhova. "U gladi su velike o~i".
Zato je imao toliko hrane? Mo`da mu je bri`na majka
spremila za put kad je krenuo za Isusom. Uostalom, sve
su majke tako bri`ne kao ta prije dvije tisu}e godina.
Kada kre}emo na put, tada nam mame spakuju mnogo
toga u tanu ili vre}icu. Mo`da je on nosio kruh za svoju
obitelj, za svoju skupinu. Svakako, bio je dobar dje~ak.

Mnogi sve}enici znaju to cijeniti. Posve}uju im dovoljno pa`nje, idu s njima na izlete, godinje odmore Pomislimo, kakav je to odmor za sve}enika koji cijelo
vrijeme mora bdjeti da se kome to ne dogodi? Za njih
prire|uju duhovne obnove, sastanke. U nas jo uvijek i
roditelji djeca imaju povjerenje prema sve}enicima.
Znajmo to cijeniti!
Dje~ak s kruhovima simbol i zatitnik ministranata.
Promatraju}i ministrante kako slu`e oko oltara prisje}amo se dje~aka s pet kruhova i dvije ribe. Evan|elisti su
zabilje`ili da je taj dje~ak spasio situaciju gladnoga

Nahraniti mnotvo. - Zamislimo ponos toga dje~aka

koji je stao pred Isusa i gledao kako Isus bez kraja dijeli
kruhove. Dje~ak je sigurno bio ponosan, jer su svi gledali u njegovu koaricu i pitali se je li doista u njoj bilo
samo pet kruhova i dvije ribice. Zbog svog velikodunog ~ina taj je dje~ak uao u povijest. Sigurno nije ni
sanjao da }e nakon dvije tisu}e godina milijuni dje~aka,
njegovih vrnjaka, sluati izvjetaj o njegovom kruhu i
ribama.
Sli~no danas slu`e Isusu ministranti. Za vrijeme mise
oni u obliku hostije pru`aju sve}eniku kruh koji kasnije
postaje Isusovo Tijelo, razdijeljeno ne na pet tisu}a ljudi, nego milijunima osoba cijeloga svijeta. Taj je dje~ak
zatitnik, uzor svih ministranata. Ipak nam je `ao to je
sv. Ivan tako malo o njemu napisao, ~ak nije spomenuo
ni njegovo ime. Mi ne znamo ime toga dje~aka, ali znamo da je imao zlatno srce, kao to djeca znaju imati zlat-

no srce, biti plemenita, spremna pomo}i onome koji

trpi. Ministranti ne moraju pru`ati koaricu s kruhovima, ali su pozvani pru`iti Bogu svoje naravne talente,
dobra svojstva, plemenitost, intelektualnu nadarenost.
Neki ne pru`aju kruh, nego sami sebe i postaju velikoduni lije~nici, bolni~ari, u~itelji, sve}enici, redovnici,
redovnice...
Da, mnogi ministranti postaju sve}enici. Jedan je dje~ak pripovijedao: "Kad sam slu`io na sv. misi, u trenutku
podizanja, sam sam sebi rekao: 'Kad bih mogao i ja ~initi to to ~ini ovaj sve}enik... Onda dugo nisam na to
vie mislio. Za vrijeme praznika u nau `upu doli su
bogoslovi. I vratila se misao. Nikom nisam nita govorio. Tek nakon nekoliko godina pitala me mama, to bih
`elio biti. Ja sam odgovorio da bih `elio biti sve}enik.
Sad sam u bogosloviji."

Velik broj dje~aka ne}e u}i u sjemenite. No svi mogu

na neki na~in nasljedovati tog dje~aka iz dananjeg
Evan|elja. Mi mo`emo pru`iti malo, no Isus od tog
malo mo`e u~initi mnogo. Mala pa`nja u obitelji, kad
roditelji od njih neto tra`e, pomo} prijatelju u koli
mo`e u~initi mnogo dobra. Dje~ak nije ljubomorno ~uvao svoju hranu za sebe, nego ju je odmah dao Isusu
koji kruhove nije uzeo za sebe i svoje u~enike, nego ih
je pru`io drugima. Dje~ak je u tom trenutku u~inio vie
nego svi oni mudri mukarci, o~evi. On je pru`io ono
to ima.
Bilo bi dobro da se i u nas osnuje organizacija ministranata na razini HBK koja bi ula u sastav Me|unarodne
organizacije ministranata koja ima svoje susrete. To bi
bila jo jedna podrka tim vjernim pratiocima i poslu`iteljima u `upama. (1) Marin Sraki}, biskup

POSLU@ITELJI OLTARA ILI MINISTRANTI?

1. Povijesna utemeljenost
U po~ecima je euharistijskom slavlju predsjedao biskup,
u sve~anijim prigodama okru`en svojim prezbiterima i
|akonima. Vrlo su se brzo iskristalizirale i druge liturgijske slu`be, tako da se mo`e re}i da od samih po~etaka
nisu postojale neke privremene ("ad hoc") liturgijske
slu`be, nego je svaka slu`ba imala svoj liturgijski stupanj, odnosno to~no odre|enog slu`benika. U latinskoj
su Crkvi to bili vratari, lektori, egzorcisti i akoliti, a Istok
je poznavao samo lektore i sub|akone. U starini su to
bile prave slu`be u zajednici, a kasnije su to postali tek
prelazni stupnjevi na putu do svetog reda.

Akoliti (= pratioci). Oni se kao slu`benici oltara mogu

usporediti s dananjim ministrantima. Oni su u re|enju
dobivali svije}njake i posudice za vino i vodu.
Sub|akon se smatrao |akonovim pomo}nikom, osobito u euharistijskom slavlju. Sub|akonat je dobio na
zna~enju nakon to je u 13. st. bio povezan s preuzimanjem obveze celibata, pa je tada i uvrten u vie redove. Me|utim, u sub|akonskom re|enju nikada nije
bilo polaganja ruku, to pokazuje da se ne radi o svetom redu. Sub|akonima je u re|enju bio predavan prazan kale` i plitica, posudice za vino i vodu, knjiga
poslanica i bogoslu`na odje}a: naramenik, alba i tunicela (nalik jednostavnijoj dalmatici).2
U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pascendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a
reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno
preuzimaju ulogu sub|akona u euharistijskom slavlju.
U ove slu`be mogu biti uvedeni i oni mukarci koji
nisu kandidati za sve}enitvo.
Vidjeli smo, dakle, kako su u po~ecima odre|ene liturgijske slu`be bile povjerene samo odre|enim slu`benicima. Tako je to i ostalo u sve~anim biskupskim
misama. Naime, uz biskupa je bilo uvijek dovoljan broj
klerika (uvedenih u kleri~ki stale` po tonzuri) i onih s
ni`im i viim redovima. Kona~no, uz biskupa je uvijek
bio i odre|eni broj prezbitera redovito okupljenih u
zbornom kaptolu (u vremenima "altarista" klera nije
nedostajalo!).

Vratari (lat. ostiarius, od: ostium = vrata). U starini su

imali zadatak paziti da netko neovlaten ne u|e na bogoslu`ni sastanak.1
Lektori (~ita~i). Imali su zadatak navje}ivati Bo`ju
rije~. Njima se u obredu predavala knjiga ~itanja. ^itanje
evan|elja je ostalo pridr`ano |akonu.
Egzorcisti. U starini su obavljali pretkrsne egzorcizme.
Ta je slu`ba u praksi posve nestala, a zadr`ala se samo
kao formalni ni`i red. Pri re|enju je kandidatu bila
uru~ivana knjiga egzorcizama (naj~e}e obrednik).

1
2

U doskoranjem su obredu re|enja oni dobivali klju~eve crkve, a trebali su u odre|enom trenutku otvoriti i zatvoriti vrata i
pozvoniti. To je, dakle, u neku ruku bila slu`ba zvonara ili sakristana.
Sub|akonu je bilo doputeno prati purifikatorije. Naime, to nije bilo doputeno laicima, nego samo njima ili viima (|akonu,
sve}eniku).

Me|utim, kada su se sve}enici preselili kao `upnici na

svoje `upe, oni nisu imali svu tu svitu klerika, a liturgijske knjige (u po~ecima pisane gotovo isklju~ivo za biskupe) tra`ile su takve poslu`itelje. @upnici su tada
izabirali mukarce (redovito djecu) koji su koji su preuzeli ulogu klerika. To je vidljivo iz liturgijskih knjiga.
Tako npr. u starom (tridentskom) obredniku iz 1614 uz
obred krtenja odraslih stoji kako sve}enik na samom
po~etku do|e do oltara "cum suis Clericis", tj. sa svojim
klericima.3 U obredu dijeljenja pri~esti stoji da ide "praecedente clerico, seu alio ministro" (pred njim ide klerik
ili drugi poslu`nik).4 U starom se misalu upotrebljava
op}enita rije~ "minister", tj. slu`benik.

Ma kako da se u knjigama ti slu`benici zvali, mnogi se

od nas sje}aju da su to bili gotovo redovito dje~aci koji
su se i odijevali kao klerici: imali su suknje u crnoj (ili
liturgijskoj) boji koje su, prekrivene malenom odgovaraju}om roketom, izgledale kao talari. Dakle, pravi mali
klerici. Tamo gdje su biskupa poslu`ivali klerici, sub|akoni, |akoni i kanonici, na seoskim su `upama bili "ministranti".5

Naime, kao to smo vidjeli, dananje bogoslu`je

pretpostavlja "kvalificirane" slu`benike: ~ita~e, akolite
i |akone. A mi od toga jednostavno nemamo nita. Ovi
su slu`benici u nas isklju~ivo kandidati za sve}enitvo.6
Ne postoji neki pravilnik koga, u kojem slu~aju i nakon
koje priprave uvesti u slu`bu ~ita~a i akolite, odnosno
kome, u kojim uvjetima i nakon koje priprave podijeliti
slu`bu trajnog |akona. Mi smo i dalje zadr`ali djecu da
poslu`uju kod oltara, s tim da je dolo do odre|enih pomaka. Kao prvo, neki su `upnici u ovu slu`bu uzeli i
djevoj~ice. Nadalje, ti isti ministranti ~esto i ~itaju na
misama kroz tjedan. Kona~no, u nekim se `upama uspijeva tu djecu zadr`ati u toj slu`bi i onda kad poodrastu
do srednjokolske, pa i kasnije dobi. Ministrantska
slu`ba i dalje je sjajna prigoda za djecu i mlade da se jo
vie pribli`e liturgiji i u njoj sudjeluju. Prigoda je to da
se ~ak iz ove blizine bogoslu`ju i sve}eniku javi i koje
duhovno zvanje. I to je svakako dobro. Me|utim, upitnost i dvojbenost ovakvog stanja o~ituje se ponajprije u
tome to nismo nali na~ina da u praksi uvedemo stalne
slu`benike (one "uvedene") ~ita~e i akolite, odnosno,
to trajni |akonat (u ovom slu~aju kao liturgijska
slu`ba) u nas jedva da postoji.
Tako je u nas redovita praksa da nam, istina, ~itaju u bogoslu`ju odrasli, ali ne uvedeni ~ita~i, odnosno, mu`evi
i `ene koji vre slu`bu ~ita~a, ali nisu uvedeni ~ita~i u liturgijskom smislu. Imamo, na `alost, slu~aj da nam se
pojavljuju izvanredni djelitelji pri~esti mu`evi i `ene
koji nisu uvedeni u slu`bu akolita, odnosno, koji nisu
zare|eni za |akone.
Nadalje, valja uzeti u obzir, da se prema sadanjem zakonodavstvu u ove slu`be ne mogu uvesti `ene, to
onda isklju~uje tolike ~ita~ice, pa i izvanredne djeliteljice pri~esti, da svoju slu`bu vre kao punopravne slu`benice, nego samo kao "privremeno".7 I to je, zacijelo,
razlog, zato se odrasli laici ne uvode u slu`be ~ita~a i
akolita. Time bi, naime, bile isklju~ene `ene.

2. Upitnost dananjeg stanja

Svakako mo`emo re}i da dananje stanje odie starim
vremenima i da ne odgovara duhu dananje liturgije.

3
4
5
6
7

U Kai}evom prijevodu ovdje zanimljivo stoji: sa sfoyimi Xaknij i Dijacij

Kai} opet rije~ clericus prevodi s Diak pa veli: idducchi prid gnim Diak, ili ini sluxbenik
U nekim `upama, pogotovo u gradovima, znalo se dogoditi da i po koji odrasli bude isto tako odjeveni poslu`itelj.
Koliko je meni poznato, samo u jednoj `upi su neki mukarci uvedeni u slu`bu ~ita~a.
Papinsko vije}e za autenti~no tuma~enje ZKP tuma~i: Ako u nekoj biskupiji , na temelju kan 230 2 biskup bude dopustio da
zbog posebnih razloga da slu`bu oltara vre i `ene, to treba valjano protuma~iti vjernicima u svjetlu citirane odredbe
podsje}aju}i da ova norma ve} ima iroku primjenu u ~injenici da `ene puno puta vre slu`bu ~ita~a u bogoslu`ju te da mogu
biti pozvane da dijele svetu pri~est kao izvanredni djelitelji euharistije i vriti druge slu`be predvi|ene kanonu 230 u 3. Treba
zatim biti jasno da se re~ene liturgijske slu`be laika vre ex temporanea deputatione (na temelju privremene odredbe) prema
sudu biskupa bez ikakvog prava da ih se vri od strane laika, bili oni mukarci ili `ene. Usp. Enchiririon Vaticanum. Documenti
ufficiali della Santa Sede, vol. 4. EDB Bologna, 1994., str. 305-307.

3. Mogu}e perspektive
Problem uvo|enja odraslih osoba u liturgijske slu`be
~ita~a i akolita (pa i stalnih |akona) onako kako je gore
nazna~eno, izvan je nae nadle`nosti i mi tu jedva da
mo`emo neto mijenjati. Naravno da ne `elimo da ministrantska slu`ba bude rezervirana samo za djecu osnovnokolskog uzrasta, iako nipoto ne `elimo prestati
vrednovati ulogu i va`nost djece i mladih koji slu`e kao
ministranti. Ono to mo`emo i trebamo jest slijede}e.

Razvijati slu`bu ministranata u djece i mladih i to

tako da se oni odgajaju u pravom liturgijskom duhu
da bi njihova slu`ba i cjelokupno bogoslu`je odisali
dostojanstvom i pobo`no}u. Sjajan je to na~in `ivota djece i mladih s Crkvom, s evan|eljem i s liturgijom.
Nastojati te iste "male" ministrante zadr`ati i do zrelije dobi. Oni se trebaju i dalje razvijati u poznavanju
liturgije i teologije kroz razli~ite susrete i seminare,
pa i sustavno kolovanje, da bi njihovo sudjelovanje
u bogoslu`ju bilo to primjerenije, tako da liturgija
ne odaje dojam ne~eg "dje~jeg".
Njegovati slu`bu ~ita~a i izvanrednih djelitelja
pri~esti, kao i odraslih poslu`itelja ("suradnika") oltara. Sve ove slu`benike kroz liturgijsku skupinu voditi do sve ve}e zrelosti u sudjelovanju u bogoslu`ju.
Njegovati razli~ite stupnjeve slu`benika u bogoslu`ju: od onih najmanjih, pa preko onih odraslijih i
mladih, sve do zrelih mu`eva i `ena koji dostojanstveno preuzimaju slu`bu za ambonom i za oltarom.
(2.) Zvonko Pa`in

MINISTRANTSKA SLU@BA
U 5. stolje}u postoje lektori , ~ita~i . Bili su to dje~aci
~istog i jasnog glasa. U 6. i 7. stolje}u, u vrijeme svetog
oca Grgura Velikog, osnovan je dje~a~ki zbor za potrebe koralnog pjevanja. Nametnulo se pitanje: kakva
je ministrantska slu`ba - kleri~ka ili lai~ka ? Godine
1947. progovorio je Pio XII. o mladim dje~acima, ministrantima. Drugi vatikanski sabor (1962. -1965.) o~ituje
se o ministrantskoj slu`bi, te pie : ministrantska je
slu`ba prava liturgijska slu`ba. O tome ~itamo u konstituciji Sacrosanctum Concilium, o svetoj liturgiji:
"Pravu liturgijsku slu`bu vre tako|er i ministranti,
~ita~i ...Stoga neka svoju ulogu vre tako iskrenom
pobo`no}u i uredno}u kakva pristoji tako va`noj
slu`bi... Stoga ih treba na svoj na~in bri`ljivo zadojiti liturgijskim duhom i pou~iti da svoje uloge obavljaju pravilno i skladno" (usp. SC, 29).

nik je milosnog dara blizine oltara. Ministrant, u svojoj

slu`bi, mora na}i sebe i mogu}nost stvarala~kog djelovanja, jer samo tako mo`e biti zadovoljan. Njegova se
zada}a ne sastoji samo u slu`bi pred oltarom. On je
pozvan `ivjeti vjeru u svijetu, stoga mora biti upoznat s
otajstvima vjere, ufanja i ljubavi. Mora poznavati podru~je svoga djelovanja. U tome mu poma`e sve}enik (
negdje je to vjerou~itelj ili voditelj ministranata).

Nekada je bogoslu`je bilo na latinskom jeziku i ministrant je bio zastupnik vjernika koji je odgovarao na
sve}enikove molitve. Sve}eniku nije bilo doputeno ni
slaviti sv. misu bez ministranta. Kad je u bogoslu`je
uveden doma}i jezik, na misnom slavlju su po~eli sudjelovati svi vjernici. Tada je nastala zbunjenost. Mislilo se,
ministrantska slu`ba vie nije potrebna. Istodobno rezultati nekih anketa pokazuju kako upravo iz ministrantskih
redova dolazi 60 - 80 % duhovnih zvanja.

Kako sve}enik radi s ministrantima ?

Biti ministrant - to to zna~i ?

Ministrant nije predmet, ni neoblikovana glina u rukama
sve}enika, ve} je bi}e koje misli i djeluje. Svaki dje~ak,
koji je ministrant, ima veliku milost upravo stoga to
mo`e biti poslu`itelj oltara. On se nalazi u primjerenom
drutvu, sve}enik mu posve}uje vie pozornosti i sudio-

10

1. Pripravlja ih za liturgijska vremena (doa}e, Bo`i},

korizmu, Uskrs i druge blagdane).
2. Vodi brigu o duhovnom rastu tijekom godine.
Anga`ira ih u `upski apostolat: raznoenje vjerskog tiska, povjerava im manje poslove,..
3. Organizira duhovnu obnovu ili duhovne vje`be za
ministrante.
4. Odgaja ministrante: pou~ava ih primjerenom ponaanju na oltaru, potrebi to~nosti kod ministriranja i
skrbi za ministrantsko ruho.
5. Upu}uje na karitativnu djelatnost: pomo}i potrebitima u `upi, pisanje bo`i}nih i uskrsnih ~estitki starim i
nemo}nim `upljanima.
6. Uvodi u slu`bu nove ministrante .
7. Organizira ministrantske susrete i sastanke; tjedne ili
mjese~ne.
8. Tijekom godine hodo~asti s ministrantima u neko
poznato svetite ili ih vodi na izlete (ljetovanje).

Svrha ministrantske slu`be

Skriveni Bo`ji poziv lako se razvija unutar ministrantske slu`be, odgajanjem u sakramentalnom `ivotu.
Mnogi dje~aci upoznaju i sve}eni~ki `ivot i rad, osjete
radost duhovnog poziva. Ne mo`emo znati kada Bog po
nama priprema svoje duhovno zvanje. @upa bogata
zvanjima daje svje`inu duhovnog `ivota, jer tada mi
sami ne moramo ni pozivati niti upu}ivati prema duhovnom pozivu. Primjeri privla~e! Najljepe je kada je sam
sve}enik uzor dje~acima koji ga `ele nasljedovati na
Kristovu putu; stoga je pred sve}enicima odgovorna
zada}a - privu}i mlade.
Svrha ministrantske slu`be je odgojiti dobrog kr}anina
i ~ovjeka. Slab ~ovjek ne mo`e biti dobar kr}anin, dobar kr}anin nije slab ~ovjek. Po`eljno je kod ministranta razviti osobine: potenje, gorljivost prema radu,
istinoljubivost, odgovornost, osje}aj za istinske vrijednosti i potivanje svih ljudi. Temeljno ~ovjekovo pravo
jest postati izgra|ena osoba. Dijete je istinska osoba jo
uvijek neoblikovana. Pred sve}enicima je odgovorna
zada}a vezana uz odgoj i oblikovanje poslu`itelja oltara. Neki }e postati ~estiti mu`evi i uzorni `upljani; drugi
}e se odazvati Bo`jem pozivu i stupiti u sjemenite ili
samostan.

Ne zaboravimo - ministrantski poziv nije nikakav obi~an poziv. To je doista poziv. Ve} iz Svetog pisma doznajemo kako Bog poziva; u Starom zavjetu Bog poziva
Abrahama, Mojsija, Davida , Izaiju , Jeremiju, Samuela
(dje~aka ); u Novom zavjetu, Bog poziva Mariju, Isus
poziva apostole, te mladi}a koji nije spreman po}i. Zato je ministrantska slu`ba poziv? Zato to su ministranti
na poseban na~in pozvani kod oltara slu`iti Bogu i
sve}eniku, te tako i puku. Svaki poziv nosi u sebi veliku
odgovornost, prema tome i ministrantska tra`i
po`rtvovnost i savjesnost.
/Prema: J. Poto~nik, Slu`ite v veselju, Katehetski center, Ljubljana, 1995./

11

MINISTRANT U BOGOSLU@JU
Nekada je ministrant, dok jer sveta misa bila na latinskom jeziku, bio zastupnik sabranih vjernika jer je ~esto
umjesto njih izgovarao odgovore na latinskom jeziku.
Sada, kada svi sudjelujemo u liturgiji na narodnom jeziku, mo`emo ~uti prigovore kako u obnovljenom bogoslu`ju ministrantska slu`ba nema vie pravog zna~enja.
Takvim se miljenjima pridru`uju i oni koji misle da za
tu slu`bu vie nije mogu}e na}i uzornih dje~aka ili djevoj~ica. Me|utim, zanimljivo je primijetiti da je veliki
broj dananjih sve}enika i redovnika upravo doao iz
redova ministranata. Stoga, potrebno je premisliti dananju ulogu ministrantske slu`be u duhu obnovljenog
bogoslu`ja.

Ministrantska slu`ba u obnovljenom

bogoslu`ju
Kad razmatramo teoloko pastoralne razloge koji
opravdavaju ministrantsku slu`bu, moramo spomenuti
da obnovljeno bogoslu`je, pored slu`benog sve}enitva, jako naglaava op}e, krsno, sve}enitvo svih vjernika. Krsno sve}enitvo najdublje utemeljuje puno i
djelotvorno sudjelovanje vjernika u bogoslu`noj slu`bi
isti~u}i istovremeno i razli~itost vjerni~kih slu`bi na
koje su pozvani snagom sakramenta krtenja.
Bogoslu`ni ~ini nemaju neko svoje zasebno zna~enje
ve} su uvijek ~ini Crkve zato su stvar cijelog tijela
Crkve koji ga otkrivaju kao razli~it udovi. Crkva se najbolje otkriva onda kada sveti Bo`ji puk sudjeluje djelatno u bogoslu`nim obredima. Posebno kod misnog
slavlja, oko jednog oltara u zajedni~koj molitvi pod
vodstvom prezbitera. Taj sveti zbor nije bezobli~na
masa, nego zajednica ustrojena po stupnju i slu`bi, tako
da svatko radi ono to dolazi po naravi i po liturgijskim
pravilima. To vrijedi posebno za poslu`itelje oltara ili
ministrante, koji vre pravu liturgijsku slu`bu. Oni pri-

12

donose aktivnom sudjelovanju vjernika kod bogoslu`ja

i razotkrivaju zajedni~ki i hijerarhijski zna~aj bogoslu`ja.
Pri radu s ministrantima valja imati u vidu sakramentalni zna~aj bogoslu`ja, koji ka`e, da se Kristovo spasiteljski djelovanje ponazo~uje s pomo}u vidljivih
znakova To to je bilo vidljivo kod Spasitelja, za zemaljskog `ivota, nakon uskrsnu}a i Uzaa}a postalo je
nevidljivo; prelazi u sakramentalne obrede. Kao to su
nekad ljudi po vidljivoj Kristovoj naravi dolazili u dodir
s Bogom, danas bogoslu`je vidljivim znakovima uprisutnjuje Kristov `ivot i djelo u Crkvi. Vidljiv znakovi u
Crkvi nisu stvar proizvoljnog izbora, ve} ih je odredio
Krist ili ih je po njegovom nalogu izabrala Crkva. Bogoslu`je se prilago|ava ~ovjekovoj naravi i potuje zakonitost ~ovjekove spoznaje i osje}aja. Zato je
promjenljivo sve to vidimo i pipamo, to sluamo i govorimo, to radimo, osje}amo i izra`avamo. Sakramentalni zna~aj bogoslu`ja odre|uje ustrojstvo
ministrantske slu`be, koja u povezanosti s drugim vidljivim znakovima, pripoma`e u ve}em pastoralnom u~inku bogoslu`ja.
Kona~no treba re}i i to, da je bogoslu`je slavljenje velikih Bo`jih djela. Takvom slavljenju pripada ukraavanje i oboga}ivanje bogoslu`ja. To je mogu}e, uz ostalo,
ako ima dovoljno poslu`itelja oltara. Oni svojom pravom liturgijskom slu`bom ukraavaju zajedni~ko
sve}enstvo i daju svim obredima slavljeni~ko zna~enje;
pove}avaju njihovu izra`ajnu mo} i poma`u vjernicima
do`ivjeti Bo`ju blizinu.

Osoba ministranta
Ministrantsku slu`bu vre laici; Op}a uredba rimskog
misala odre|uje: Sve slu`be koje su ni`e od |akonske,
obavljaju laici mukarci, koji nisu bili postavljeni u tu
slu`bu s posebnim obredom (RM 71). Pogotovo ne bi
bilo pravo ako bi ministranti bili samo dje~aci. U tu
slu`bu treba primiti uzorne dje~ake i mu`eve. Slu`ba
kod oltara nije samo dje~ji privilegij. Vjernicima se nikada ne brani u veselju slu`iti bo`jem narodu, kad su zamoljeni da bi kod bogoslu`ja vrili kakvu posebnu
slu`bu (RM 62,4). Po starom obi~aju u Crkvi je bilo zabranjeno da bi `enske (djevoj~ice, `ene, redovnice) kod
oltara poslu`ivale. No, Crkva je odnedavno promijenila
uredbu i sada i djevoj~ice mogu poslu`ivati kod oltara.
Za ministrante izabiremo ~estite i dobro odgojene
dje~ake, spremne na `rtvu i slu`enje. Slu`bu oltara }e
obavljati rado i slobodno. U svemu bi trebali biti uzorni.
Praksa je pokazala da je najbolje izbirati izme|u |aka
osnovne kole. Veoma je koristan "nekakav novicijat"
to je doba ispitivanja u kojem se vidi dobra namjera i
ustrajnost kandidata. To vrijeme neka traje od jedan
mjesec do est mjeseci.

Slijedi primanje me|u ministrante. Najbolje je obred

obaviti pred ~itavom zajednicom za vrijeme nedjeljne
mise. Obred se lako prilagodi i oblikuje s obredom kojim crkva postavlja u slu`bu kandidate za |akonat i
prezbiterat. Tu se nalaze primjerena svetopisamska
~itanja i liturgijske molitve koje pojanjavaju slu`bu i
zna~enje poslu`itelja kod oltara. Korisno je da smo u
posebnoj vezi sa starijim ministrantima jer i od njih ovisi kakvi }e biti novi ministranti (mla|i su skloni imitirati
starije) i koliko }e vremena ministrirati.

Stariji ministranti neka sa~injavaju posebnu skupinu

kojoj sve}enik posve}uje posebnu pa`nju. Me|u tim
ministrantima bude poneko duhovno zvanje i sigurno
budu}i `upski suradnik. Ne treba se bojati loih primjera, ako je neki bivi ministrant postao bezvjerac, nego
strpljivo i uporno raditi. Sigurno }e iz njihovih redova
kasnije izrasti dobri i aktivni laici.

Ministrantski sastanci
Ako `elimo da ministranti lijepo, savjesno i pobo`no
poslu`uju kod oltara trebamo ih odgajati i uvje`bavati.
Liturgijski odgoj je prije svega sve}enikova zada}a. Za
taj rad treba odabrati primjerene pomo}nike, prije svega
iz reda starijih ministranata. Sve}enik ne smije zaboraviti da je odgoj ministranata potreba cijele zajednice;
koji }e biti dobri liturgijski sudionici i uzveli~ati bogoslu`je.
Svaki ministrantski sastanak mora uklju~ivati izobrazbu, odgoj i potrebne vje`be. Neka ministrantski sastanci
budu najmanje jedanput mjese~no; idealno bi bilo svaki
tjedan.

13

UVODNE NAPOMENE
Kako se slu`iti ministrantskim priru~nikom?
U ovom priru~niku nalazi se gra|a za ministrante u obliku kateheza. Gra|a je raznovrsna, prilago|ena za sve uzraste, jer su ministranti uglavnom u~enici od prvog do
osmog razreda. Tu je i mnogo primjera upravo zbog specifi~nosti ministrantskih zajednica i samih voditelja-mentora.

Tema ukratko
Dijelovi i pitanja iz razra|ene teme nalaze se u obliku
natuknica kako bi se voditelj to lake kretao u samoj
temi. Pri dnu je ostavljeno mjesta za voditeljeve eventualne dodatke.

Metoda
Kako se vidi iz sadr`aja, osnovno u ovoj gra|i su kateheze, odnosno gra|a za susrete. Uz nju se u ovom priru~niku nalazi i dodatak s pitanjima za kviz, alama,
zabavnim igrama i ostalim sadr`ajem koji bi mogao
pomo}i u radu s ministrantima. Metoda iznoenja gra|e
uvijek se nalazi na jednoj stranici, ukratko, otisnuta
ve}im slovim, to }e pomo}i voditelju da lake odr`i susret, prate}i podsjetnik na samu gra|u.

Cilj
Prije svakog susreta potrebno je da voditelj pro~ita cilj
susreta: to se `eli posti}i ovom katehezom.

Uvod
Ministrantski susreti mogu se odr`avati u vjeronau~noj
u~ionici, sakristiji, crkvi ili pak na otvorenom prostoru.
Prikladno je da uvijek zapo~nu molitvom, biblijskim citatom i komentarom ili nekim poticajnim primjerom
ovisno o tome to se nalazi predlo`eno kao uvod.

Zadaci
Predlo`eno je vie zadataka, ovisno o grupi i starosti
ministranata. Po`eljno je da susret bude interaktivan,
da mentor i ministranti budu u dijalogu, te da bude prisutno crtanje, pisanje ili vje`banje. Upravo kroz razne
aktivnosti sadr`aj se lake usvaja. Stoga se preporu~a
da se sam susret zavri nekom alom ili zajedni~kom
igrom koje se nalaze u dodatku, a koje }e biti nastavak
ja~anja zajednitva, me|usobno i s Crkvom. Ponekada
i sm susret mo`e biti igra u crkvi, uz crkvu.

Ideja vi{e
Ovo je dodatak zahtjevnijem i matovitijem susretu
vie mogu}nosti i za ministrante i za voditelja (mentora). Gdje ima volje, mo`e se neto iskoristiti od Ideje
vi{e.

Tema
Ve}ina tema uzete su iz dosadanjih broura o ministrantima. Teme su razra|ene na jednostavan na~in prilago|en svim uzrastima ministranata.

14

Dodatak
Ve}i dio gra|e ~ini dvadeset kateheza prijedloga za
susrete. Predlo`ena su i dva oblika primanja me|u ministrante, te euharistijsko klanjanje. Kao katehetsko pomagalo ponu|ena su i pitanja za kviz. Jedna s
odgovorima, druga bez odgovora. Tu je i nekoliko predlo`aka molitava, pravila i na~ela. Sve je tako slo`eno
da se mo`e fotokopirati i izlo`iti u sakristiji (oglasna
plo~a).

Sveci zatitnici postoje za mnoge skupine u Crkvi, a

tako i za ministranate. Naj~e}e su to sv. Tarzicije i sv.
Dominik donijeti su ukratko `ivotopisi.
Boljem zajednitvu i zdunijem slu`enju pridonosi i
igra. Predlo`eno je stoga deset igara u zatvorenom prostoru te isto toliko i na otvorenome.
ala je blagotvorna za ~ovjekovu duu, pa tako i za djecu. Zgodno je ponekada pro~itati koju i pozvati ministrante kako bi se i na taj na~in iskazali.

15

NEKA ISKUSTVA, IDEJE, PRIJEDLOZI...

Sastanci susreti

Knji`ni~ar

Dobro je da susreti imaju svoj odre|eni ritam; isti dan,

isti sat. Na po~etku sastanka potrebno je na~initi osvrt
na prolonedjeljnu liturgiju i vladanje ministranata.
Svaki susret neka bude pro`et molitvenim, katehetskim,
ali i zabavnim sadr`ajem. U priru~niku je prilo`en niz
igara i ala. Igre vode zajednitvu i zbli`avanju - ministranti radi njih radije dolaze na susrete.

Dobro je ako sakristija ima u nekom kutku malu

knji`nicu s raznim ministrantskim knjigama, iz podru~ja duhovnosti ili dje~je literature. To neka bude prilika da kod dolaska na misu ili sastanke ministranti te
knjige mogu posuditi, pro~itati i uredno vratiti.

Blagajnik
Voditelj (mentor)
Voditelja u pravilu odre|uje `upnik, ali u nekim `upama
ministranti, demokratski, sami odabiru svog voditelja. S
voditeljem `upnik posebno sura|uje i izra|uje mjese~ni
(godinji) plan i program i daje mu zadatke koje }e on
prenijeti ministrantima. Voditelj mora imati autoritet
kod ministranata i njegova je rije~, u pravilu, jednaka
rije~i `upnika. @upnik bi trebao stajati iza onoga to je
rekao, naredio ili sankcionirao voditelj.

Za novac koji ministranti dobiju, npr. od blagoslova

ku}a, sprovoda ili vjen~anja, neka se pobrine ministrant-blagajnik. Time }e se i `upnik rasteretiti jedne
brige. Iz te se blagajne potom mo`e kupiti sve ono to je
potrebno za ministrantsku zajednicu.

Bilje`enje
Na oglasnoj plo~i mo`e se nalaziti raspored (tjedni,
mjese~ni) i nekakvo sredstvo za pisanje. Ministranti su
obvezni dolaziti na misu nedjeljom i jedanput tjedno.
Dobro je da se tijekom cijele godine prati i bilje`i broj
dolazaka. Treba stvoriti duh natjecanja: tko }e imati
vie bodova, dola`enja na svetu misu. U priru~niku je
prilo`en tjedni i mjese~ni raspored. Po`eljno je da broj
dolazaka-bodova bude nagra|ivan izletima, putovanjima, knjigama. Greke u ministriranju i vladanju mogu
se kazniti oduzimanjem odre|enog broja bodova.

Pohvale
Poticajno je da mjese~no, tromjese~no ili polugodinje
`upnik pred cijelom `upnom zajednicom pohvali poslu`itelje oltara koji su ~e}e dolazili na misu. Oni revniji imaju prednost kod nagra|ivanja.

Sakristan
Me|u ministrantima se mo`e odrediti jedna osoba koja
}e posebno voditi brigu o sakristiji (to~nije ministrantskim odijelima). Ta slu`ba mo`e biti trajna ili pak
periodi~na (mjesec, polugodite, godite). Sakristan,
dakle, ima brigu slagati i brinuti se za ministrantska odijela, a ima pravo pozvati i druge da mu pomognu u toj
slu`bi.

16

Sankcije
Ministranti koji redovito ne dolaze na svete mise, ili su
problemati~ni, trebaju biti upozoreni od strane mentora
ili `upnika (simpati~no je koristiti pojam `utog kartona). Ako se greka ponavlja, slijedi crveni karton, koji
ne zna~i trajno isklju~enje iz ministrantske zajednice,

nego je ministrantu zabranjeno ministriranje na neko

odre|eno vrijeme ili dok se ne popravi.

svojoj vjeri i privr`enosti Crkvi. Mogu}a je i organizacija duhovnih programa za starije ministrante na razini
dekanata.

Roditelji
Kako se ministranti osje}aju va`ni jer su izdvojeni i postavljeni u slu`bu oltara, mnogi su roditelji ponosni na
svoju djecu ministrante. Pohvalno je da sve}enik povremeno pozove roditelje, posvijesti im i objasni ulogu ministranata u liturgiji. Lijepo je i ~estitati roditeljima
velike svetkovine i blagdane ili ih pozvati na razne druge aktivnosti unutar `ivota `upe.

Razne aktivnosti

Pobo`nost
Po svojoj slu`bi i po blizini oltaru, ministranti su pozvani na intenzivniji duhovni `ivot. Oni mogu predvoditi
razne pobo`nosti u `upi (listopadske ili svibanjske marijanske pobo`nosti ili kri`ni put u korizmi). Hvale je
vrijedno da ministranti odr`avaju pobo`nost prvog petka u mjesecu, te prve subote, kada se na osobit na~in
moli za sve}eni~ka i redovni~ka zvanja. Tu su jo i intenzivnije poha|anje misa zornica, potom organiziranje
mjese~nih klanjanja upravo za ministrante ili pak poziv
ministrantima na moljenje `ive krunice (moliti svaki
dan po jednu deseticu za svoga `upnika ili sve}eni~ka i
redovni~ka zvanja).

Slu`ba poslu`itelja oltara ipak nije vezana samo uz oltar, nego su ministranti ujedno i suradnici `upnika. Tako
oni mogu pomo}i u promicanju i distribuciji vjerskog tiska, prodaji kalendara, irenju katoli~kog tiva i broura. Mogu pomagati u odr`avanju crkvenog dvorita,
oprati `upniku automobil. Uz blagdane Bo`i}a i Uskrsa
ministranti mogu prenijeti i podijeliti ~estitke `upnika
bolesnim i nemo}nim `upljanima.

Izleti hodo~a}a
Ministranti vole putovanja. Izleti se mogu organizirati
pjeice, s naprtnja~ama na le|ima, u prirodu, na jezero,
ribnjak i sl. Potom, zanimljivi su izleti biciklima ili pak
logorovanja. Tu su i ljetovanja na moru.

Duhovne vje`be
U sjemenitima i samostanima ~esto se organiziraju duhovne vje`be za ministrante. Prikladno je uklju~iti ih u
takve duhovne programe kako bi se jo vie u~vrstili u

Kviz
Ministranti se vole natjecati. U ovoj knji`ici nalazi se
prijedlog kviza s pitanjima i odgovorima. Ponekad se
npr. mo`e postaviti kao uvjet za odlazak u blagoslov
ku}a ili neko hodo~a}e (izlet) upravo to da ministrant
zna odgovore na pitanja postavljena u ovom kvizu. Natjecanja mogu biti grupna ili pojedina~na, na na~in da se
pitanja izvla~e iz eira.

17

Me|u`upni susreti
Prikladno je da se unutar jednog dekanata barem jedanput godinje organizira ministrantski susret. On mo`e
biti organiziran u obliku natjecanja: kviz, nogomet,
olimpijada starih portova i dr. Susret s drugim ministrantima oboga}uje i ohrabruje.

Oglasna plo~a
Tombola
Novac za tombolu mo`e se izdvojiti iz ministrantske
blagajne (od blagoslova ku}a) ili pak iz `upne blagajne.
Tombola se mo`e organizirati uz dan zatitnika ministranata, uz blagdan Sv. Nikole ili uz svetkovinu
Bo`i}a. to pokloniti ministrantima? Sakralne predmete (devocionalije), knjige, broure. Tombola se mo`e organizirati na klasi~an na~in.

18

Dobro je da u sakristiji bude neki ministrantski kutak s

njihovom oglasnom plo~om. Oglasna plo~a mo`e biti
od obi~nog stiropora ili na~injena od nekog drugog materijala. Na njoj se mo`e nalaziti raspored sa zadu`enjima, molitva za prije i poslije mise, neke druge pobudne
molitve ili misli. Preko te plo~e `upnik ili mentor mogu
komunicirati s ministrantima putem obavijesti. Tu se
mogu nalaziti i razglednice ukoliko se netko od ministranata javi s putovanja ili praznika.

I. KATEHETSKA GRA\A ZA SUSRETE

Upozorenje:
svaka tema ima dva dijela; o temi ukratko i gra|a za temu
prvo je potrebno pro~itati gra|u koja donosi ponudu sadr`aja za temu
o temi ukratko - predvi|eno je da voditelj ima pred sobom tekst kao podsjetnik
cilj - {to se `eli posti}i mora sam voditelj odabrati
po`eljno je da izno{enje teme ne bude samo "predavanje"
pitanja - zadaci poma`u da susret bude dinami~an i ministranti sudjeluju razgovorom, pisanjem ili crtaju}i.

19

1. MINISTRANTSKA ZAJEDNICA
UVOD: Mt 20, 20-28
Ili:
Sjesti u krug tako da se sudionici gledaju licem u lice, te izmoliti O~e na.
O TEMI UKRATKO:

poslu`itelji oltara su tek kao zajednica pravi suradnici u bogoslu`ju i sve}eniku. Stoga
je va`no me|usobno poznavanje. Njegovati prijateljstvo ne samo uz crkvu nego i
drugdje. Izbjegavati me|usobno nadmetanje, kritiziranje, ruganje i svaku neslogu;
po krtenju ucijepljeni smo u zajednicu Crkve, a po primanju u ministrantsku slu`bu
ucijepljeni smo u ministrantsku zajednicu (zbor) ove `upe;
tko je najve}i pred Isusom neka bude poslu`itelj. Drugima u svakoj prilici pomo}i;
govoriti lijepe stvari o drugovima i poticati na dobro. Onima kojima slabije ide ministriranje ili u~enje svakako pomo}i;
naa mala zajednica slika je `upne zajednice. Sjetimo se Isusovih rije~i: "Gdje su dvojica ili trojica okupljeni u moje ime i ja sam me|u njima....";
drugim dje~acima i djevoj~icama biti primjer. Mogu nam, s pravom, prigovarati na
oltaru stojite, a ovakvi ili onakvi ste. Dvoli~nost ne izgra|uje zajednitvo;
..
..
..
..

=
=
=
=
=
=
=
=
=

ZADACI:
4 ako ima novih, neka se predstave (mogu i ostali)
4 raspitati se tko s kime `ivi u ku}i; kakve su `elje, planovi ili poteko}e svakoga
4 sastaviti kakva bi trebala biti naa zajednica
4 zapamtiti imena ministranata.

CILJ:

IDEJA VI[E:

produbiti pojam zajednitva na konkretnoj skupini ministranata

stvaranje zajednice u kojoj se ministranti i ministrantice uva`avaju, vole, cijene, dru`e Izgradnjom male zajednice slu`i se izgradnji Crkve!
iriti zajednitvo me|u drugima, biti stvaratelji zajednitva
naglasiti zajednitvo po krtenju iz kojega izlazi poslanje za svakog vjernika.

8 staviti listi}e s imenima i izvu}i

za koga }u posebno moliti
8 pohod crkvi i zajedni~ka molitva/pjesma
8 zajedni~ka igra (vidi prilog)
8 vidi Vje`benicu

20

GRAA UZ TEMU:
SVE JE ZAPO^ELO KRTENJEM
Krtenjem zapo~inje tvoj ministrantski poziv. Da nisi
krten, nikada ne bi postao ministrant. Od svih sakramenata prvi i najva`niji je sakrament krtenja, jer bez njega
ne mo`emo primiti druge sakramente. Svaki kr}anin, a
poslu`itelj oltara posebno, s rado}u i ponosom misli na
svoje krtenje. Na krtenju si postao ~lan velike Bo`je
obitelji Crkve, dijete Bo`je; dobio si ime po kojem te
ljudi prepoznaju, upisan si u `upnu maticu krtenih
prijatelja Bo`jih.

Kad god ulazimo u crkvu pogledajmo krsni zdenac i

zahvalimo Bogu na bo`anskom `ivotu koji je u nama.
Krsni zdenac je mjesto naeg krtenja. Kad kao ministrant sudjeluje i poma`e kod krtenja, pomisli da si i
sam primio tu Bo`ju milost. Obnovi u duhu svoj krsni
zavjet i obe}aj da }e `ivjeti dostojno svog krsnog poziva.

Krtenje je novo ro|enje. Ra|anjem zapo~inje tjelesni,

a krtenjem duhovni, novi "`ivot od vode i Duha". Primili smo duha koji nam daje novi `ivot i postali djeca
Bo`ja. Bez krtenja mi bismo `ivjeli samo tjelesnim
`ivotom. Krtenjem se pribli`avamo i postajemo sli~ni
Bogu.
U crkvi u Herceg Novom, gdje se krstio Leopold Bogdan Mandi}, iznad krstionice stoji natpis: "Ovdje je Leopold Bogdan Mandi} primio milost krtenja koju je
sa~uvao do kraja `ivota."
Krtenje je milosni i nezaslu`eni dar. Tu milost i taj dar
trebamo sa~uvati do kraja `ivota, kako to ~ine mnogi
sveti ljudi. Svetost se ne mo`e ostvariti bez krsne milosti. Krtenjem ~ovjek umire grijehu, a posve}uje se
Bogu. Jedan sedamdesetogodinji starac je rekao: "Ja
svaki dan izmolim jedan O~ena za sve}enika koji me
krstio." Sve}enik koji nas je krstio posrednik je Bo`je
milosti. On je na duhovni otac i prijatelj; brine se zajedno s roditeljima i kumovima za na duhovni rast; s
nama je u duhovnom srodstvu.

U naem vrtu raslo je stablo na kojem su ra|ale samo

divlje jabuke gorkog okusa. Jednog dana re~e otac: "Sit
sam gledanja tog neplodnog drveta. Ono mora donijeti
dobre plodove ili }u ga posje}i." Tata odre`e jednu gran~icu s jedne plemenite jabuke i nakalemi na divljaku. I,
gle, cijelo stablo oplemeni! Neki novi sok, neki novi
`ivot pote~e granama, te je po~ela donositi dobre plodove. Bilo je onako kako je moj otac htio i `elio. Stablo je
tad postalo za moju bra}u i za mene izvor krasnog veselja.
Krtenjem smo nakalemljeni na Boga i njegov `ivot.
Trebamo donositi plemenite plodove dobrih djela. Na
`ivot ne pripada samo nama, ve}, slu`e}i drugima, posti`emo vje~ni neprolazni `ivot koji nam je Bog u krtenju obe}ao.
Ministrantska slu`ba ima u sakramentu krtenja svoj
po~etak i temelj. Krtenjem postajemo djeca Bo`ja, ~lanovi Crkve, slu`itelji nebeskih tajni i sudionici vje~nosti. Ministrant se uvijek s rado}u sje}a po~etka svoga
su`enja koje je zapo~elo njegovim krtenjem. Osim
ro|endana i imendana, neka ti i dan krtenja bude dan
kojeg se rado sje}a.

21

SVAKI DAN
Kad sam doao u svoju prvu `upu sve mi je bilo novo. irom otvorenih o~iju sve sam gledao i zapa`ao: ministrante, pjeva~e, djecu, vjernike u crkvi, u sakristiji, na
koru Nakon nekoliko nedjelja sve mi vie i nije bilo
tako neobi~no. Samo u sakristiji jedan gospodin mi je i
dalje privla~io pa`nju. Uz starije ljude, ne ba sve~ano
obu~ene, on je upravo blistao. Imao je novo krasno odijelo i sjajnu kravatu. I tako od nedjelje do nedjelje. Zapitao sam neke odbornike tko je taj krasni i pobo`ni
~ovjek. Tada sam saznao neto to me iznenadilo. On je
kod ku}e bio vrlo lo otac koji je u pijanstvu proganjao
uku}ane, puno vremena provodio u gostionici i psovao.
to mi je ostalo nego da zaklju~im: za njega je vjera bila
sve~ano obla~enje i dolazak na nedjeljnu misu. Kad skine odijelo, on je netko drugi.
Mo`da poga|ate to vam ovim primjerom `elim re}i?
Ima takvih kr}ana koji su poput ovog ~ovjeka. Isto
tako, upoznao sam i takve poslu`itelje oltara. On redovito dolazi na svoj red ministriranja; to~an uredan, na
oltaru pobo`an i sve}eniku posluan. Ali, kad skine ministrantsko odijelo! Bo`e, sa~uvaj! Ne bira u kakvo }e
drutvo i}i i ne misli kuda ga to vodi. Kod ku}e pravi nevaljalac. U koli lijen i la`ljiv i tako redom. to re}i za
takvog ministranta? to za njega zna~i vjera i to da je
bliski Isusov prijatelj? Do kraja licemjerno. Za njega je
vjera i poslu`ivanje oltara poput maske. Sve~ano se
obu~e i lijepo vlada na oltaru, a onda `ivi poput bezbo`nika. To ne ide uz ovu uzvienu slu`bu.
Jedna me baka, nekom zgodom, pitala za jednog mog
ministranta koji je stanovao na kraju sela. Potvrdio sam
da je nekoliko godina ministrant i da se redovito pri~e}uje.
- Vele~asni, ja njega jako dobro poznajem. Stanuje u
mojoj ulici. Bo`e, sa~uvaj! On vam je najgori dje~ak u
ulici.
Nije mi bilo nimalo drago ~uti o tom ministrantu. Jasno
da sam ga pozvao na razgovor. Neka se odlu~i kako }e
sa svojim `ivotom, ho}e li biti dobar ili lo. Ja ga ne
mogu prisiliti. Samo sam mu rekao da na oltaru nije
mjesto takvim dje~acima i neka izabere. Ili se to prije
popraviti ili zahvaliti na slu`bi. Drago mi je bilo kad je
prihvatio moje upozorenje.

22

Promijenio se i ostao ministrant. Bogu hvala.

Dragi prijatelji, naa vjera nije samo u nedjeljnoj misi i
ministriranju. Tko tako misli i ~ini nije nikakav Isusov
prijatelj. On nas u~i da kr}anin treba biti kvasac. Misao
mi leti u godine moga djetinjstva. Sje}am se kako su
`ene onda pravile kruh. Najprije bi u velikoj posudi stavile brana i vode i to mijesile. Onda bi u to tijesto stavile kvasac i ostavljale preko no}i da uskisne nadolazi.
Neki znati`eljni dje~a~i} podigao poklopac i prislonio
uho. Bilo je kao da kvasac pokre}e ~itavu masu i ne da
joj mira. Tijesto koje je bilo do pola posude sada je raslo
sve vie. Malo kvasca sve je pokrenulo. Razumijemo
to nam Isus `eli re}i. Vjera mora pro`imati cijeli na
`ivot. Od ustajanja do po~inka. Ne samo sat nedjeljne
mise. Morate `ivjeti, uvijek i svugdje, kao djeca Bo`ja i
Gospodinovi prijatelji.
Zato, kad se vra}a s mise i ministriranja odlu~i: trudit
}u se da budem dobar kod ku}e, u koli, s drugovima
Gdje god bio i to god radio, `ivi kako Isus u~i. Neka
u~itelji i oni koji te poznaju mogu re}i: ovaj je pravi
dje~ak i ministrant. Poslu`itelj oltara mora svaki svoj
dan posvetiti.

2. NA[A CRKVA
UVOD:
Ovu katehezu najprimjerenije je odr`ati u crkvi. Na po~etku se mo`e pro~itati evan|eoski odlomak koji govori o
~i}enju hrama (Iv 2,13-22):
O TEMI UKRATKO:
=
=
=
=
=
=
=

=
=
=
=
=
=
=
=
=
=
=
=

CRKVA velikim i malim slovom

rastuma~iti pojedine dijelove crkve
crkveni prostor je mjesto susreta s Bogom i ~ovjekom, koji se odvija u tiini, kako bi se
do`ivio glas Bo`ji
crkva: predvorje svetite svetohranite sakristija
najva`niji prostor jest svetite - "povlateni" prostor za sve}enika i poslu`itelje
svetohranite je srce svake crkve
u sreditu crkve je oltar:
stari resi ga slika ili kip sveca zatitnika
novi sve~ani stol na kojem se slu`i sv. misa
to se sve nalazi na oltaru?
kri` nas podsje}a da je Krist za nas umro, ali da je s nama u euharistijskom kruhu
svije}a nas podsje}a na uskrslog Krista
cvije}e se poklanja onome tko nam je drag i koga volimo
misal je knjiga iz koje sve}enik slavi svetu misu
ambon je mjesto odakle se ~itaju ~itanja
krstionica slu`i za obrede krtenja
u crkvi se nalaze i pokrajnji oltari, kipovi slike, postaje kri`nog puta
iznad predvorja je kor tko stoji na koru (pjeva~i, mukarci)?
ispovjedaonica je mjesto gdje se ~ovjek miri s Bogom
..
..

ZADACI:
4 povesti ministrante u crkvu
4 pozvati ih na molitvu u utnji, da se u`ive u ambijent tiine i mira
4 pozvati ih na doli~no vladanje u crkvi
4 objasniti zna~enje sve~anog ulaska u crkvu, kora, kipova, svetita, sakristije
4 nacrtati neto iz crkve.

CILJ:
upoznati crkvu kao prostor u kojem slu`e
do`ivjeti crkvu kao sakralni prostor, tj.
mjesto tiine, molitve i slavljenja
razlikovanje crkve kao zgrade i Crkve
kao `ive zajednice Kristovih vjernika
nau~iti tuma~iti svoju crkvu posjetiteljima i gostima.

IDEJA VI[E:
8 prona}i da li se neto zanimljivo i vrijedno dogodilo u povijesti crkve
8 istra`iti u kojem je stilu i koje godine sagra|ena
naa crkva
8 u bilje`nicu ili Ministrantsku vje`benicu zapisati: zatitnika
crkve, kada je sagra|ena, to je najvrjednije i najljepe u crkvi
8 uz pomo} Ministrantske vje`benice ili bilje`nice opisati svoju
crkvu: svetite, la|u, zidove, kor, sakristiju

23

GRAA UZ TEMU:

(Objasniti dijelove crkve, "inventar" i sve to se u njoj

nalazi)

Ve} kod samog ulaska ministrante treba podsjetiti da

ulazimo u jedan prostor crkvu. Bomboni, `vaka}e
gume i druge stvari ne pripadaju u crkvu. U crkvu ulazimo pobo`no i skrueno, bez `urbe. Na ulazu u crkvu nalazi se blagoslovljena voda. Stavljanjem ruke u tu vodu,
i prave}i znak kri`a, `elimo se uvijek iznova prisjetiti
svoga krtenja po kojem smo postali djeca Bo`ja i ~lanovi Crkve.

Najva`nija mjesta u crkvi su svetohranite i oltar. U svetohranitu boravi Isus pod prilikama kruha, a na oltaru
Isus dolazi k nama po kruhu i vinu, koji postaju Tijelo i
Krv Kristova. Znak trajne Kristove prisutnosti u crkvi
jest vje~no svjetlo koje nas upozorava da je Isus ovdje,
me|u nama. Oltar je stol na kojem se Krist prinosi za
nas, postaje stvarno prisutan u prilikama kruha i vina, te
ga mi, okupljeni oko stola, blagujemo. Na posebnom
mjestu istaknut je zatitnik crkve (svetac), ali tako da ne
zasjeni svetohranite i oltar. Na zatitnik je (U dvije
ili tri rije~i predstaviti sveca zatitnika.) U crkvi postoje
i druge slike, kipovi ili pokrajnji oltari.

Zajednica ljudi koja se okuplja u ime Isusova naziva se

Crkva (pisana velikom slovom), dok je crkva (pisana
malim slovom) zgrada u kojoj se nalazimo, prostor u
kojem se okuplja kr}anska zajednica. Ona se i te kako
razlikuje od ostalih zgrada u naem mjestu, i to ne samo
vanjskim izgledom, nego prije svega svojom namjenom. Kao zgrada, crkva je izvanredno mjesto, koje svojim izgledom i prostorom, podsje}a vjernika na jedan
druga~iji svijet, svijet ljepote, sklada, mira i radosti.
Sve~ani ulazi (koji se nazivaju portali) u crkve, govore
vjernicima da, ulaze}i kroz njih, prolaze u svijet koji slikovito govori o vje~nom `ivotu, kakvog Bog priprema
nama. Zato su u crkvama prisutna najljepa djela ljudske umjetnosti, ispunjena likovima svetaca, koji su sada
u raju, a kamo i mi te`imo do}i. Mnogi, upravo zbog
toga, vole u}i u crkvu da do`ive svoj mir, da zaborave
tolike muke i teko}e koje do`ivljavaju u svakodnevnom `ivotu.
(Ovdje dati osnovne obavijesti o crkvi u kojoj se nalazimo.)
Prvi kr}ani slavili su euharistiju po ku}ama, skrivali se
od progonitelja po katakombama ispod zemlje. Kada
je Crkva dobila slobodu, gradili su prostore za slavlje
sv. mise. Posebno su stavljali naglasak na oltar i prostor
oko oltara, gdje su stavljali razli~ite ukrase kako bi pokazali vrijednost Kristove prisutnosti me|u nama.
Crkva je bogotovni (izdvojeni) prostor gdje se slavi
Bog, napose kroz sv. misu, ali i kroz druge liturgijske
~ine. Crkva je napose prostor povlatenog susreta ~ovjeka i Boga, ali i ljudi me|usobno. U crkvi, koja simbolizira vje~ni susret, odvija se gozba izme|u Boga i ljudi
kao u vje~nosti, gdje Bog okuplja oko sebe spaenike
koji su u vje~nom zajednitvu s njime. Zato u crkvi uvijek vlada tiina i mir, jer kroz tiinu Bog progovara ~ovjeku.

24

(Opisati pojedine slike, kipove ili oltare.)

Slike i kipovi u crkvi `ele nas vizualno pribli`iti svetima
u raju, da po njihovim zagovorima molimo nebeskog
Oca za svoje potrebe. U crkvi pozdravljamo Isusa tako
to pred svetohranitem pokleknemo (na desno koljeno
do poda), a u sebi reknemo: Klanjam ti se, Isuse. Oltar
pozdravljamo samo naklonom glave. Pred svecima
mo`emo moliti kle~e}i ili ih tako|er pozdravljati naklonom glave, ali ne poklecanjem kao pred svetohranitem.
U svetitu se jo nalaze:
ambon = mjesto s kojeg se navijeta Bo`ja rije~
sedes = stolice za sve}enika i poslu`itelje
stoli} na kojem se nalaze darovi za misu
krstionica (u nekim se crkvama nalazi odvojena od
svetita)
La|a crkve je mjesto u kojem stoje ili sjede ljudi za vrijeme bogoslu`ja. Sakristija je mjesto priprave za sv.
misu:
tjelesne obla~enje ruha, priprema darova, knjige i
dr.
duhovne sabranost prije sv. Mise.
Kor je mjesto na kojem se ~esto nalaze pjeva~i, orgulje
ili samo vjernici. Nikako nije mjesto za razonodu i
pri~u. U crkvi se jo nalazi i ispovjedaonica ili neko drugo mjesto predvi|eno za sakrament sv. ispovijedi.

3. @UPNA ZAJEDNICA
UVOD: Dj 2, 1-4
Kad je napokon doao dan Pedesetnice, svi su bili zajedno na istome mjestu. I eto iznenada uma s neba, kao kad se
digne silan vjetar. Ispuni svu ku}u u kojoj su bili. I poka`u im se kao neki ognjeni razdijeljeni jezici te si|e po jedan
na svakoga od njih. Svi se napunie Duha Svetoga i po~ee govoriti drugim jezicima, kako im ve} Duh davae zboriti.
O TEMI UKRATKO:
=
=
=
=

=
=
=
=

`upna zajednica je jedna velika obitelj u kojoj svatko ima svoje mjesto i svatko je dobrodoao;
i ja pripadam konkretnoj (mojoj) `upnoj zajednici i imam svoje mjesto u njoj;
zajednica kojoj pripadam ima svoje ime, svoga sveca zatitnika, to i koliko znam o njemu?
u zajednici kojoj pripadam postoje ljudi koji obnaaju razli~ite slu`be: `upnik, `upni
vikar(i), ~ita~i, pjeva~i, vije}nici u razli~itim vije}ima, drugi `upni suradnici, ministranti i dr.;
imam svoje mjesto u `upi kojoj pripadam:
..
..
..

ZADACI:
4 saznati poneto vie o "imenu" ili zatitniku `upne zajednice; pripremiti kratki `ivotopis svetca zatitnika `upe
za naredne susrete
4 u bilje`nici zapisati ime biskupije, biskupa, `upe, `upnika, `upnog vikara, ~asne sestre, animatora
4 nacrtati granice `upe, u sredini crkvu; oko crkve nacrtati krugove i obojiti razli~itim bojama, te u krugove napisati koje sve aktivnosti postoje u `upi (ministranti, ~ita~i, pjeva~i, odbori, sakristan, spremanje crkve, razne grupe)

CILJ:
progovoriti vie o zatitniku, "imenu" `upne zajednice
uloga pojedinih ljudi u `ivotu i radu `upne zajednice
i ja sam ~lan moje `upne zajednice
Crkva velika Bo`ja obitelj; `upa lokalna crkvena
zajednica

IDEJA VI[E:
8 neka voditelj ministranata ili neki stariji ministrant napravi kratki intervju o `ivotu `upne zajednice sa `upnikom i drugim suradnicima u `upi
8 na~initi raspored ministriranja radnim danom i
nedjeljom
8 dogovoriti princip de`urnih ministranata za
vjen~anja i sprovodne mise
8 vidi Vje`benicu
8 zajedni~ka igra.

25

GRAA UZ TEMU:
Svaki ~ovjek je drutveno bi}e i radosno se osje}a u zajednici s drugim ljudima. ^ovjek se ra|a u obitelji, raste
pomo}u drugih, od samog po~etka svoga `ivota ovisan
je o drugome. Objava nam svjedo~i kako je i Bog jedan,
ali se o~ituje trojstven: kao Otac koji stvara svijet, Sin
koji spaava i Duh Sveti koji vodi i posve}uje svijet.

I naa obitelj je slika takvoga `ivota u Bogu: otac, majka

i djeca. Krist je tako|er osnovao zajednicu, koju su u
po~etku sa~injavali samo apostoli. Oni su kasnije osnivali nove zajednice u kojima su ljudi rasli u vjeri, te su
se nazivali "bra}om i sestrama".
@upna zajednica je povlateno mjesto susreta ~ovjeka s
Bogom, ali i susreta vjernika, onih koje ve`e ista vjera,
isti Krist, isti cilj: `ivot vje~ni
Svoje krsno poslanje kr}anin `ivi u okvirima jedne
konkretne `upne zajednice. U tu zajednicu se ulazi
krtenjem, kada prisutna zajednica radosno prima novoga ~lana u svoje zajednitvo. Svaka `upna zajednica
ima svoje ime. Ime je znak identiteta prepoznavanja.

26

(Ovdje bi trebalo neto konkretno progovoriti o imenu

ili zatitniku nae `upne zajednice.)
Svaki ~lan Kristove zajednice, koja se zove Crkva,
ostvaruje svoju ulogu u dijelu te sveop}e zajednice koja
se zove: "`upna zajednica". Svaki ~lan, na svom krtenju prima zada}u da Bo`ju Rije~ upozna i navijeta drugima, te da po krtenju `ivi kao novo stvorenje.
@upna zajednica se okuplja svake nedjelje kako bi slavila sv. euharistiju, te zajedno podijelila radost i teko}e
vjernika. Vjernici, kao bra}a, jedni druge u~vr}uju u
vjeri Isusa Krista.

U svakoj `upnoj zajednici postoje razli~ite zada}e.

Sve}enik ima zada}u navijetati Bo`ju Rije~, dijeliti
sakramente i okupljati zajednicu. Ministranti slu`e kod
oltara u liturgijskim slavljima, te su suradnici sve}enika. Pjeva~i sudjeluju tako to svojim pjevanjem uljepavaju misna i druga liturgijska slavlja.. ^ita~i navje}uju
Bo`ju Rije~ svojim lijepim ~itanjem. Pastoralno i ekonomsko vije}e, zajedno sa `upnikom, planira i vodi sve
aktivnosti `upne zajednice, kako one duhovno-pastoralne, tako i materijalne. Drugi vjernici brinu
se oko ure|enja crkve, vode razli~ite male grupe unutar
`upne zajednice
@upna zajednica je naa zajedni~ka "obitelj" i zato je
svaki ~lan pozvan brinuti se za nju, koliko mo`e, te se u
njoj osje}ati kao u svojoj ku}i. Razmislimo malo o tome
osje}amo li se u svojoj `upnoj zajednici kao kod ku}e?
Ako da zato se tako osje}am? Ako ne zato ne?

4. ZATO SAM MINISTRANT?

UVOD: Mt 4,18-22
Prolaze}i uz Galilejsko more, ugleda dva brata, imuna, zvanog Petar i brata mu Andriju, gdje bacaju mre`u u
more; bijahu ribari. I ka`e im: "Hajdete za mnom, u~init }u vas ribarima ljudi!" Oni brzo ostave mre`e i po|u za
njim.
Poavi odande, ugleda druga dva brata, Jakova Zebedejeva i brata mu Ivana: u la|i su sa Zebedejem, ocem svojim, krpali mre`e. Pozva i njih. Oni brzo ostave la|u i oca te po|u za njim.
O TEMI UKRATKO:
=
=
=
=
=
=
=
=
=
=
=
=

latinska rije~ ministrare zna~i slu`iti;

zato dje~aci ili djevoj~ice pristaju na slu`bu ministriranja? (Zato si ti postao ministrant?)
poziv na ministrantsku slu`bu zahtijeva savjesnost i odgovornost;
ministrantske du`nosti kod oltara: pomaganje sve}eniku, doli~no vladanje, savjesno
obavljanje du`nosti, rasti u dobroti
privilegiranosti ministrantske slu`be: dru`enje, izleti
stariji ministranti trebaju prenijeti svoje znanje i iskustvo na mla|e ministrante;
ministrantska slu`ba izraz je ljubavi i slu`enja samome Bogu (Kristu);
Kristov slu`benik oltara mora biti otvorena srca Duhu Svetome i moliti njegovu milost
kako bi to bolje obavljao svoju ministrantsku slu`bu;
to sve radi ministrant?
ministrantska slu`ba jest slu`ba u liturgiji koja mora biti dostojanstvena, lijepa i skladna, i time buditi dublju pobo`nost;

ZADACI:
4 usmeno ili pismeno izre}i svoje miljenje: "Kako sam postao ministrant?"
4 tko je iz tvog okru`enja bio ministrant i koliko je on utjecao na tvoju odluku postati ministrantom?
4 tko te podr`ava ili osporava u slu`bi?
4 to ti se najvie svi|a u ministrantskoj slu`bi, a to te u njoj sputava?

CILJ:
otkriti pravi razlog ministrantske slu`be; slu`enje Bogu i bli`njemu
otkriti da se mo`e kroz zajednitvo, molitvu, me|usobnu ljubav i dublje ula`enje u vjeru do}i bli`e Bogu i biti radostan s onima koji vjeruju
kao i ja
kroz ministrantsko slu`enje, odgajati u ministrantu radne navike u `upnoj zajednici
omogu}avati mu sazrijevanje u istinskog vjernika koji spoznaje da,
slu`e}i Crkvi, slu`i i slavi Boga.

IDEJA VI[E:
8 provjeriti dolaske na misu
8 izre}i ili napisati molitvu
zahvale za vjeru i slu`bu
8 prepisati to radi ministrant
8 vidi Vje`benicu
8 ale.

27

GRAA UZ TEMU:
Ministrant ima svoju zada}u u `upnoj zajednici. On je
slu`benik oltara i brine se da sveta misa i liturgija bude
to ljepa u slavljenju Boga. To se naziva "liturgijskom
slu`bom". Ministrare (latinski zna~i slu`iti) ministranti svojom slu`bom poma`u sve}eniku, a time slu`e
Bogu.

Zvanje i odgovornost
Svaki poziv u sebi nosi i veliku odgovornost. Stoga i
ministrantska slu`ba zahtijeva da se savjesno i odgovorno vri. U tom smislu va`no je s ministrantima povremeno razmiljati o njihovom pozivu i postavljati im
odre|ena pitanja kao npr.: Tko im je pobudio zanimanje
za ministrantsku slu`bu? Tko ih je potaknuo da su pristupili zboru poslu`itelja oltara? Mo`emo postaviti i pitanje: Kada i kako su zapo~eli ministrirati? Ako se
ustru~avaju o tome govoriti mo`emo preporu~iti da o
tome neto napiu. Ovakva razmiljanja su potrebna jer
s vremenom prijeti opasnost da njihovo ministriranje
postane rutina i mehani~ka navika, to mo`e dati bezli~nost ministranskoj slu`bi i osiromaiti bogoslu`je.
Don Bosko je govorio Dominiku Saviju da mu svojim
vladanjem vie umiruje duu nego dobar propovjednik
svojim rije~ima. Ve} sama slika oltara, i svega to ga
okru`uje, daje svoju poruku. Ako je lijepo i skladno,
onda poti~e na pobo`nost, ako ne, onda rastresa i uznemiruje.

Prava i du`nosti ministranta

Odgovornost koju sa sobom nosi ministrantska slu`ba
uklju~uje i odre|ena prava i du`nosti. Drugim rije~ima,
tko je prihvatio ministrantsku slu`bu, dobio je pravo da
mo`e biti blizu oltara, pomagati sve}eniku, doticati liturgijske predmete, sudjelovati u razli~itim oblicima
bogoslu`ja, svojom blizinom zastupati narod Bo`ji.
Me|utim, ministrant ima i odre|ene du`nosti: doli~no
se vladati kod oltara i izvan obreda, savjesno obavljati
povjerene du`nosti, pomagati sve}eniku, odr`avati svoje odijelo, izvravati povjerene obaveze i u svakodnevnom `ivotu rasti u dobroti. U tom smislu, na
ministrantskim susretima va`no je postaviti i pitanja o
pravima i du`nostima ministranta.
Me|u pogodnostima koje nosi ministrantska slu`ba
mo`emo spomenuti razli~ite oblike dru`enja, izlete,
malu "privilegiranost" u `upnoj zajednici, itd. ^esta blizina oltaru pru`a tako|er mladom poslu`itelju i priliku
za bolji duhovni rast. Ministriranje mora voditi prema
ve}oj otvorenosti, dobronamjernosti Me|utim, kod
starijih ministranata mo`e nastupiti vrijeme "zasi}enosti" pa im valja posvetiti posebnu pa`nju. Upravo zbog

28

odgovornosti ministranske slu`be, prikladnije je ako

poslu`uju stariji dje~aci, stoga ih je va`no zadr`ati. To
mo`emo u~initi povjeravaju}i im slu`bu pomo}nika ili
suradnika u vo|enju ministranata. Neki }e ih sve}enici
imenovati "nadministrantima", to oni ~esto prihvate
kao izazov, budu}i da na mla|e mogu prenijeti svoje
znanje i iskustvo.

Slu`enje iz ljubavi prema Kristu

Crkva postupa kao Isus. U prvim stolje}ima bila je
mnogo stro`a; samo vrlo dobri i ~estiti mladi}i smjeli su
obavljati slu`bu kod oltara. Za svoju slu`bu primali su
"ni`e redove". Kolike ~asti da danas dje~aci smiju biti
kod oltara, poslu`ivati, nositi svije}e, ~itati! Zato srce
treba `arko `eljeti slijediti Gospodina. to je ve}i onaj
kojem se slu`i, to je ve}a ~ast onome koji slu`i. O, kako
su samo ponosni oni koji su u pratnji predsjednika, "zvijezda", zna~ajnih ljudi. A ministrant je u slu`bi samoga
Boga.

Kristov slu`benik oltara

Ni slu`ba kod oltara ne mo`e se vriti bez milosti i snage Duha Svetoga. Ako ministrant nema te snage, ubrzo
}e se umoriti i postati nemaran, i na njega se ne}e mo}i
ozbiljno ra~unati. Svoju slu`bu vrit }e samo naoko,
bezvoljno, i ministriranje mu ne}e biti vie zanimljivo.
Takav ministrant srcem vie nije kod oltara, a to je
va`no, jer Bog gleda u srce, a ne na vanjtinu. Zato je
molitva Duhu Svetom potrebna u `ivotu svakog ministranta. To za sve va`i, a posebno za one koji su se krizmali. Bez Duha Svetoga sli~ni smo `arulji koja ne
svijetli. Samo ako u srcu gori plam Duha Svetoga, onda
je slu`ba kod oltara iskrena i prava.

to radi ministrant?
=
=
=
=
=
=
=
=
=
=
=
=
=

upoznaje se s Isusom iz Nazareta, Sinom Bo`jim i

bratom svakoga ~ovjeka
raduje se Bo`joj ljubavi koju nam je Isus donio
`ivi u zajednici koju je Isus svojim Duhom okupio i
neprestano povezuje
sura|uje u `ivotu i radu `upne zajednice
poma`e kod slu`be Bo`je u ime cijele zajednice
preuzima va`nu i odgovornu slu`bu za druge
rado sudjeluje na vjeronauku
pobo`no i redovito sudjeluje kod euharistijskog
slavlja
pomno prati sve obrede
na vrijeme dolazi pripremiti se za ministriranje
posluan je i prihva}a upute i dogovore
oprata i zna pitati oprotenje kada pogrijei
raduje se to mo`e, poput Isusa, slu`iti Bogu i
bli`njima.

5. KAKAV MINISTRANT?
UVOD: Mk 10,17-22
Ili:
Ima li dje~aka koji se brzo odueve za sve novo to upoznaju? Tako }e se neki odueviti za nogomet, skupljanje markica, ah, ra~unalo, koarku Kad shvate da je to velika obveza, onda posustanu. Zatim br`e-bolje tra`e neto drugo. Nisu ustrajni. Neki }e po~eti ministrirati misle}i da je to "zabavno". Prijavi se s velikim oduevljenjem. U
po~etku vrlo revno dolazi. Nakon nekoliko mjeseci ili godinu dana vie mu se ne da ministrirati. Na|e neku drugu
omiljenu stvar koja }e ga zaokupljati. Jesu li to loi dje~aci? Nisu, ali nisu ustrajni. Oni su kao list kojim se vjetar poigrava. Takvi u `ivotu rijetko posti`u neto veliko. Promisli, to im nedostaje?
O TEMI UKRATKO:
=
=
=
=
=
=
=
=
=
=
=
=

gdje ljudi zajedno `ive ili rade, potreban je neki red, neka pravila ili na~ela;
deset na~ela (i 10 Bo`jih zapovijedi) poma`u ministrantu ispuniti Kristovu volju;
ministrant je slu`benik oltara jer je sudionik bogoslu`ja na najizvrsniji na~in;
na misi je potrebno: moliti, pjevati i sabrano sudjelovati;
odijelo je iste boje kao i sve}enikovo jer odra`ava prigodu ili dio liturgijske godine;
Krist mora biti sredite i izvor slu`enja i `ivota;
sva su djeca, a osobito ministranti, pozvani sluati i cijeniti svoje roditelje i zahvaljivati
im na daru `ivota. To nam je, preko Mojsija, zapovjedio sam Bog;
ponaanje svakog mora biti pobo`no i dostojanstveno, osobito na svetoj misi ali i u
svagdanjim `ivotnim prilikama;

ZADACI:
4 zapisati najva`nije to treba zapamtiti
4 razgovor: Kakav sam ja ministrant (samokriti~nost), a kakvi su drugi?
4 zapisati vrline i pogre{ke nekih ministranata
4 raditi na izgra|ivanju vjere i osobnosti kroz ministrantsku slu`bu.

CILJ:
svako zvanje ili slu`ba ima pravila
`ive}i po na~elima `ivim po Kristu
odr`avanje i drugih zakona koje nala`u Bog i Crkva
oplemenjivati i davati vidljivo zna~enje ministrantskoj
slu`bi.

IDEJA VI[E:
8 to za mene zna~e "na~ela"? (Vje`benica)
8 napisati i obojiti "na~ela"
8 koje je "na~elo" najzahtjevnije?
8 zabavna igra.

29

GRAA UZ TEMU:

U slu`bi slu`enja

Uzvieni Bog, pred ~ijim veli~anstvom dr}u an|eli,

nalazi se tako|er u naim crkvama. Oltar je njegovo prijestolje. Od svih koji su u crkvi, odmah iza sve}enika,
najbli`i su mu ministranti. Zato oni moraju shvatiti zato trebaju slu`iti sa strahopo~itanjem. A kako to ~esto
izgleda?

Ministrant je pozvan da u `upnoj zajednici slu`i s

odre|enom zada}om, kako to i sam naziv slu`be govori.
Latinski glagol "ministrare" zna~i slu`iti. Ministrant je
slu`benik oltara, jer je sudionik bogoslu`ja na najizravniji na~in. Njegova je slu`ba biti pomo}nik, ali i sudionik bogoslu`ja. @upna ga zajednica prihva}a izme|u
mnogih dje~aka i djevoj~ica za poslu`itelja oltara. Stoga treba biti radostan i ponosan jer je odabran na uzvienu slu`bu.

Ru`no vladanje
Ima ministranata kojima ve} samo odijelo stoji neuredno, aljkavo obu~eno. Nepo~eljana kosa stri na sve
strane, hodanje sli~no nekom geganju, a poklecanje
tako nezgrapno da kod drugih izaziva smijeh. Glava klima amo tamo, kao njihalo od ure. Sklapanje ruku vie
sli~i nekom igranju prstima. Da, ima ~ak dje~aka koji
brbljaju, gurkaju se ili ogledaju, a ne mole. A sve se to
doga|a pred silnim Bogom, pred Kristom koji je na oltaru i narodom koji sudjeluje u misi. Ne, tako ne smije
biti! Vladanje mora biti pobo`no i dostojanstveno!

Bogoslu`je je posebna sve~anost u ~ast samoga Boga.

Biti u slu`bi i Bo`joj blizini nije samo ~ast, ve} i poziv
na ve}u odgovornost i aktivnost. Zato sve liturgijske
~ine obavljaj dostojanstveno i sa strahopo~itanjem.
Sveta misa je najuzvienija i zato zaslu`uje posebnu pozornost i sabranost. Pa`ljivo prati odvijanje obreda:
moli i pjevaj, sabrano sudjeluj. Neka tvoji pokreti budu
uskla|eni s odvijanjem bogoslu`ja. Tvoje vladanje treba poticati vjernike na molitvu. Nikako ne bi bilo
ispravno da svojim ponaanjem ometa vjernike ili
sve}enika.
Kod bogoslu`ja ti si u blizini sve}enika kome poma`e.
Tvoje vladanje i pokreti moraju biti uskla|eni s onim
to sve}enik ~ini. Mora ve} unaprijed znati to je tvoja
du`nost u misi. Nikada ne smije neto ~initi na svoju
ruku. Ako ti neto nije jasno, nekim }e neprimjetnim
pokretom ili aptom upitati drugog ministranta. Sve}enika pitaj prije ili poslije mise.

Svako strahopo~itanje dolazi iznutra.

Ima ministranata koji svoju slu`bu, naizvan, obavljaju
vrlo lijepo i uredno. Ako to ne prati njihovo srce, onda
su to mali farizeji. Znamo kako je njihovo vladanje kritizirao Isus. Strahopo~itanje po~inje iznutra, od srca
koje ljubi Isusa i strahopo~itanja pred Bo`jom blizinom.
Takvo dostojno vladanje zapo~inje ve} jutarnjom molitvom, vladanjem u ku}i do dolaska u crkvu. Ono treba
biti vidljivo i u ponaanju u sakristiji. Nezaobilazna je
molitva kao priprava na slu`bu. Kod mise moli se i pjeva s pukom. Na kraju dolazi i molitva zahvale.

30

Sudionici bogoslu`ja obu~eni su u posebna sve~ana

odijela. Tvoje ministrantsko odijelo je iste boje kao i
sve}enikovo. Lijepo odjeven ministrant, uz prikladno
ponaanje, ukras je liturgije. On je "`ivo cvije}e na oltaru". Dok ministrant stoji kod oltara on predstavlja i vjerni~ku zajednicu, koja ne mo`e sva stati u blizinu stola
Gospodnjeg.
Treba nastojati da cijelim svojim bi}em slu`i Bogu i
bli`njem. Slu`enje u crkvi ne smije biti u suprotnosti sa
svakodnevnim `ivotom.

6. NEDJELJA DAN GOSPODNJI

UVOD: Dj 2, 42-47
Bijahu postojani u nauku apostolskom, u zajednitvu, lomljenju kruha i molitvama. Strahopotovanje obuzimae
svaku duu: apostoli su ~inili mnoga ~udesa i znamenja. Svi koji prigrlie vjeru bijahu zdru`eni i sve im bijae zajedni~ko. Sva bi imanja i dobra prodali, porazdijelili svima kako bi tko trebao. Svaki bi dan jednoduno i postojano
hrlili u Hram, u ku}ama bi lomili kruh te u radosti i prostodunosti srca zajedni~ki uzimali hranu hvale}i Boga i
u`ivaju}i naklonost svega naroda. Gospodin je pak danomice zajednici pridru`ivao spasenike.

O TEMI UKRATKO:
=
=
=
=
=
=
=
=
=
=
=
=
=

`idovski abat (subota) priprava je kr}anskog slavlja nedjelje. Zato nedjelja?

nedjelja: dan Gospodnji, "mali Uskrs", dan veselja
plodovi nedjeljne mise u svakodnevnome `ivotu
priprava za nedjelju, izvor i vrhunac tjedna
nedjeljno odijelo
nedjeljna misa: sredite i vrhunac dana
nedjeljni obiteljski ru~ak
iriti radost i mir
nema nedjelje bez zajednitva, gostoljubivosti
na}i vremena za sebe

ZADACI:
4 usmeno ili pismeno izre}i svoje miljenje kakva nam je nedjelja, a kakva bi ona trebala biti
4 u ~emu se razlikuje nedjelje naspram drugih dana u tjednu?
4 {to ljude zbli`uje? - ku}a, stol, tvornica, misa...
4 biti spreman na potpuno slavljenje svete mise: biti spreman za pri~est.

CILJ:
ministranti bi trebali ponoviti i(li) utvrditi
svoja dosadanja znanja i iskustva nedjelje kao Dana Gospodnjega
povezati nedjeljno misno slavlje i svakodnevni `ivot, napose u tome danu (mir,
radost, veselje, posjete)

IDEJA VI[E:
8 prona}i radio ili TV emisije subotom koje omogu}avaju pripravu za nedjelju
8 u subotu pro~itati nedjeljna ~itanja
8 koga bi mogao posjetiti sljede}e nedjelje?
8 potaknuti roditelje i uku}ane da nabave sve potrebno u subotu, kako ne bi bilo potrebe za odlaskom u trgovine nedjeljom.

31

GRAA UZ TEMU:

2. Obuci se druk~ije nego to ~ini

svakodnevno

Kod @idova je tjedni raspored zavravao subotom kao

spomen na sedmi dan kad je Stvoritelj "otpo~inuo". Mi
kr}ani tjedan zapo~injemo nedjeljom, prvim ili osmim
danom u tjednu, u spomen na dan kad je Gospodin
uskrsnuo i tako zapo~elo novo vrijeme. Otada je svaka
nedjelja "mali Uskrs", dan kada se zajednica vjernika
okuplja i slavi Gospodina. Nedjeljna liturgija nas tako
poti~e na djelotvornu, uskrsnu ljubav prema Bogu i
bli`njemu, kako upozorava sv. Ivan. U tom smislu i ministrant, ispunjen Bo`jim duhom za vrijeme nedjeljne liturgije, ne zavrava svoje slu`enje samo kod oltara ve}
tu ljubav o~ituje u svagdanjem `ivotu prema bli`njemu.
S druge strane, nedjelja je dan veselja - sunce novoga
`ivota koji nam daruje Isus. Ministrant je pozvan, kao i
svaki vjernik, unijeti malo vie veselja i smijeha u nae
okru`enje kao bi i drugi u nama prepoznali svjedoke
uskrslog Gospodina. Mi smo poslu`itelji Boga koji je `iv
i ispunja ~ovjekovo srce rado}u. Sve nam ovo govori o
va`nosti pripreme ministranata za nedjeljno liturgijsko
slavlje.

Sa~uvaj posebnu robu za nedjelju. Ne mora to biti neka

skupa ili sve~ana odje}a, ali ipak odje}a koja }e ukazati
da je ovaj dan razli~it od drugih. U nedjelju je potrebno
izgledati blagdanski, kako to dolikuje tomu danu. Istina je da su ukusi razli~iti, ali svaki bi kr}anin, prema
svojim mogu}nostima, trebao pokazati i vanjtinom da
je nedjelja poseban dan u tjednu. Stoga, kad polazi u
crkvu, pa`ljivo provjeri svoj izgled: urednost, po~eljanost, odjevenost jer ne}e biti obi~an sudionik na misi
nego }e poslu`ivati kod oltara. Vrlo je ru`no vidjeti
ministrante nedjeljom oko oltara s patikama ili u odje}i
koju svakodnevno nose u kolu ili na portske utakmice.

1. Zapo~ni nedjelju u subotnje predve~erje

Mudri ljudi ka`u da ve~er odlu~uje kakav }e biti sljede}i
dan. Stoga je va`no da ministrant do~eka nedjelju pripremljen. Sa subotom zavrava radni pa i kolski tjedan
te trebamo nastojati sve svoje kolske obveze uredno
zavriti. Nadalje, kolske knjige i ostale stvari potrebno
je uredno spremiti na odre|eno mjesto, a ne ostaviti ih
razbacane po ku}i. Subotom je ve~ernji TV program
mo`da malo zanimljiviji, ali potrebno je na}i mjeru i
oti}i na vrijeme na po~inak. Gledanje kasnih filmova sigurno ne}e ministrante duhovno obogatiti ve} }e u~initi
da u nedjelju budu umorni i mlitavi. Obratiti pa`nju da se
u subotu nabavi sve potrebno za ku}u i kuhinju, kako bi
se izbjeglo nedjeljno posje}ivanje trgovina.

32

3. U~ini svetu misu sreditem dana

Nedjelja bez svete mise nije nedjelja, jer nedjelja svoju
vrijednost upravo dobiva proslavom Kristovog
uskrsnu}a. Sveta misa je izvor iz kojeg nam te~e izvor
novog `ivota. Stoga dolazak na svetu misu i poslu`ivanje kod oltara zahtijeva da do|emo na vrijeme u
sakristiju, ne u zadnji ~as, kako bismo imali vremena
pripremiti se za ministriranje. Bez `urbe i galame u
sakristiji potrebno je na vrijeme raspodijeliti du`nosti i
nastojati ih kod svete mise to savjesnije izvriti. Pritom treba misliti da su i ~lanovi naih obitelji pozvani
toga dana, zajedno s drugim vjernicima, slaviti Kristovo uskrsnu}e; ako su kolebljivi, potrebno je sve u~initi
da se i oni radosno pridru`e slavlju. Nadalje, ministrant
treba nastojati pohraniti u svoje srce pokoju misao koju
je ~uo na svetoj misi: iz misnih ~itanja, molitava, pjesama ili homilije. Bilo bi dobro o tome poslije razgovarati i s nekim od uku}ana te na~initi neku odluku za svoj
`ivot.

4. Nedjeljni ru~ak u obitelji

Nedjeljni zajedni~ki ru~ak je prigoda da se svi uku}ani
na|u zajedno, jer su preko tjedna ~esto zbog posla razdvojeni. Lijepo bi bilo da se prije ru~ka zapali svije}a na
stolu jer ona podsje}a na `ivog i uskrslog Krista a daje i
dojam sve~anosti. Ministrant je zatim du`an potaknuti
~lanove svoje obitelji na va`nost zajedni~ke, obiteljske
molitve prije blagovanja. Za vrijeme objeda nemojmo
nikuda `uriti jer je to prigoda da se razgovara o obiteljskom `ivotu.

5. Izbjegavaj sukobe

6. Na|i vremena za zajednitvo i gostoljubivost

Najljepi dar koji u nedjelju mo`emo drugima darovati
jest nae vrijeme. Ministrant nedjeljom treba prona}i
vremena za druge. To vrijeme mo`emo ispuniti razgovorom, portom, etnjom, glazbom ili odlaskom u prirodu. Upravo nas boravak u prirodi osloba|a od napetosti
i odmara. S druge strane, nedjelja je prigoda da nekoga
posjetimo, posebno ako imamo prijatelja ili susjeda kojega nismo dugo posjetili ili nekoga u susjedstvu kojemu nitko ne dolazi. Oni }e biti jako sretni ako im
do|emo u pohode. U~inimo li to i naa }e se radost pove}ati.

Nedjelja odie ozra~jem radosti i mira, a posebno zahvalnosti, jer se prisje}amo Bo`je dobrote kojom je obasuo na `ivot. Zato se nedjeljom uzdr`avamo od svakog
nepotrebnog posla i na trenutak zaboravljamo svakodnevne poteko}e. Ministrant je stoga du`an pripaziti na
svoje ponaanje i izbjegavati sukobe, kritike, ogovore
kako ne bismo pokvarili nedjeljno, blagdansko, raspolo`enje.

7. Vrijeme tiine
Dobro je na}i nedjeljom malo vremena i za sebe: ~itanjem duhovnog tiva, razmiljanjem ili molitvom.
"Kr}anine, kakva ti je nedjelja, onakva }e ti biti i vje~nost" - rekao je jedan svetac. Provedimo nedjelju s Bogom, kako bismo svu vje~nost mogli u`ivati u njegovoj
blizini.

33

7. POZVANI NA GOZBU
UVOD: Mt 26,26-30
I dok su blagovali, uze Isus kruh, izre~e blagoslov pa razlomi, dade svojim u~enicima i re~e: "Uzmite i jedite! Ovo je
tijelo moje!" I uze ~au, zahvali i dade im govore}i: "Pijte iz nje svi! Ovo je krv moja, krv Saveza koja se za mnoge
prolijeva na otputenje grijeha. A ka`em vam: ne, ne}u od sada piti od ovog roda trsova do onoga dana kad }u ga novoga - s vama piti u kraljevstvu Oca svojega." Otpjevavi hvalospjeve, zaputie se prema Maslinskoj gori.
Ili:
Zapaliti svije}u na stolu i izre}i molitvu.
O TEMI UKRATKO:

gozba ima dva osnovna elementa: razgovor (rije~i) i jelo (hrana). Svaka sveta misa ima
iste dijelove;
u svetoj misi Bog je doma}in gozbe;
ministranti su pozvani ne samo donijeti darove na oltar, nego i ~ista srca blagovati Tijelo Kristovo i biti radosni na toj gozbi;
sveta misa je `rtva Isusa Krista koju on prikazuje nebeskom Ocu;
u svakoj misi Bog nas poziva k svome stolu;
od osobite je va`nosti osobna priprava za primanje pri~esti: do}i ranije u crkvu, zduno
moliti i pjevati pod svetom misom, ~estito obavljati ministrantsku du`nost;
nakon svake pri~esti treba uslijediti zahvala;

=
=
=
=
=
=
=
=
=
=

ZADACI:
4 pripremiti posudu s bombonima. Da li vam je svjedeno, ho}ete li se poslu`iti ili samo gledati.
Razgovor. Pri~est nije samo za gledanje nego i blagovanje.
4 kako se pripremamo za misu i pri~est?
4 pohod crkvi i kratko klanjanje (5 min).

CILJ:

IDEJA VI[E:

Bog nas `eli kao svoju djecu, da sjednemo za stol njegovog Sina
radosno sudjelovanje na nedjeljnoj svetoj misi i pri~esti
aktivno sudjelovanje na svetoj misi (molitva razgovor,
pjesma, hrana pri~est).

8 znamo li dijelove svete mise?

8 nacrtati stol i gozbu
8 izraditi pozivnicu za gozbu misu (nacrtati
ili napisati)
8 vidi Vje`benicu
8 pro~itati ale.

34

GRAA UZ TEMU:

Priprava, i primanje pri~esti.

Pozvan si na svetu gozbu. Svaka sveta misa ima jednaku vrijednost. Bila ona sve~ana, biskupska ili misa u siromanoj misijskoj kapelici. To je `rtva Isusa Krista,
koju on prikazuje nebeskom Ocu. Me|utim, kod svete
mise ne dobivaju jednake milosti svi koji sudjeluju. Velika je razlika izme|u onih koji sudjeluju i onih koji
samo sluaju. Jo je ve}a razlika izme|u onih koji se
pri~este i onih koji ka`u: - Ne moram ja tako ~esto na
svetu pri~est.
Evo primjera. Ti slavi imendan. Tvoji su ti prijatelji
doli i donijeli darove. Raspolo`eni sjedate za prostrti
stol. Pozdravlja sve svoje goste i redom nudi sokom i
jelom. Jedan tvoj prijatelj sve odbija, nita da okusi.
Zar on sam sebe ne isklju~uje iz slavlja? Mogli bi za
njega re}i: - Ba ~udan dje~ak! Svojim vladanjem kvari
nam svima veselje.
U svakoj misi sam Bog nas poziva k svome stolu. To je
kud i kamo uzvienije nego slavlje imendana. to bi
nam Isus rekao kada bi tako odbijali njegov dar? Sv. pismo bilje`i Isusovu prispodobu o kraljevskoj svadbi,
kako su uzvanici odbili do}i. Ministranti su posebno
pozvani da pozorno sudjeluju u misi. Tko ho}e biti jo
bolji dionik, treba imati udjela u `rtvi, pristupati i blagovati posve}eni kruh. Zato je i u mnogim `upama obi~aj
da se u ministrantski zbor primaju dje~aci tek poslije
prve pri~esti. To je i razumljivo, jer tek tada mogu potpuno sudjelovati u svetoj misi.

Neki ministranti misle: - Ako ministriram, ne mogu se

pripraviti za svetu pri~est, jer moram dobro paziti na
svoju du`nost kod oltara. To nije sasvim krivo. No, ipak
ima na~ina kako }e se pripraviti. Do|i u crkvu neto ranije. Prije nego to se obu~e, izmoli ono to bi molio
kao pripravu za sv. pri~est da ne ministrira, a poslije
budi sabran kod ministriranja. Zduno moli i pjevaj s cijelom zajednicom, obavljaj svoju du`nost poslu`ivanja
i Gospodin }e sigurno biti zadovoljan tobom. Isus }e sigurno rado do}i u tvoje srce.

Zahvala.
to re}i kada nekome neto pokloni, a on bez rije~i okrene le|a i ode dalje kao da se nije nita dogodilo. Nezahvalniku bi sigurno prigovorio. Isus nam u pri~esti
daje samoga sebe. To je ~isti Bo`ji dar za moje dobro.
Stoga uvijek iza pri~esti treba uslijediti zahvala. Prvo
ona u misi. Kada se vrati na svoje mjesto, tihom molitvom, barem jednim O~enaom, zahvali Gospodinu. Dobro je ako poslije mise mo`e ostati jo koji trenutak u
molitvi. Ne `uri! Za Boga i svoju duu moramo uvijek
imati vremena.

35

8. ISPOVIJED
UVOD: Mk 2, 15-17
Kada zatim Isus bijae za stolom u njegovoj ku}i, na|oe se za stolom s njime i njegovim u~enicima i mnogi carinici
i grenici. Bilo ih je uistinu mnogo. A slijedili su ga i pismoznanci farizejske sljedbe pa vidjevi da jede s grenicima
i carinicima rekoe njegovim u~enicima: "Zato jede s carinicima i grenicima?" ^uvi to, Isus im re~e: "Ne treba
zdravima lije~nika, nego bolesnima! Ne do|oh zvati pravednike, nego grenike."
O TEMI UKRATKO:

za ~ovjeka nije sramota pasti, nego ostati le`ati na zemlji snaga je ustati, priznati pad,
zbog njega `aliti, ali krenuti naprijed;
potrebno je da se ministrant ~e}e ispovijeda nego ostali dje~aci (prvi petak);
u ispovijedi je potrebno sudjelovati iskreno i potpuno otvoreno;
nakon ispovijedi donijeti odluku o pobo`nijem i ispravnijem `ivljenju;
ispit savjesti za ministriranje;
da bi ~ovjek normalno funkcionirao potrebno mu je zdravlje tijela, ali i duha;
samo ~ista dua daje ljepotu tijelu;
~esto pokajanje (i u svetoj misi) i redovita ispovijed pomo}i }e ti da iz svoje due izbaci
sve to ne valja;
ne `elimo biti prljavi, nego ~isti;
to trebamo ~initi da bismo ostali ~isti?
ho}u li se odlu~iti za ne~asnu la`, ili za ~asnu istinu?
la` je korov u tvome srcu;
gledaj na to da se na tvoju rije~ i drugi mogu osloniti;
ostati uz istinu zna~i ostati uz Isusa trebamo se iskreno truditi u tome!
..
..

=
=
=
=
=
=
=
=
=
=
=
=
=
=
=
=

ZADACI:
4 izbjegavati situacije koje nas vode u grijeh
4 svake ve~eri prije spavanja ispitati savjest i pokajati se za propuste proteklog dana
4 pobo`no i skrueno pristupati redovito svetoj ispovijedi
4 donijeti dvije ~a{e vode. U jednoj ~ista a u drugoj prljava. Koju bi popili?

CILJ:
bez redovite ispovijedi nema pravoga duhovnog rasta
razvijati osje}aj: dobro-loe, sveto-greno, istina-la`
svi zna~ajniji vjernici, pogotovo sveci, redovito su se
ispovijedali.

36

IDEJA VI[E:
8 pomo}u 10 Bo`jih zapovijedi i 10 ministrantskih na~ela sastaviti svoj ispit savjesti za
ispovijed
8 hrabro prekoriti one koji psuju ili neto ru`no
~ine
8 pripraviti pokorni~ko bogoslu`je

GRAA UZ TEMU:

Susret s Bogom dobrote

Od svih koji u svetitu Bo`jem vre posebne du`nosti
Crkva tra`i redovitu svetu ispovijed. Sveto svetima.
"Samo ~istim srcem smije se pristupiti oltaru." Zato i ministrant, koji je tako ~esto u blizini stola Gospodnjeg,
mora bdjeti nad ~isto}om svoje due. Potrebno je stoga
da se ~e}e ispovijeda nego njegovi vrnjaci. to re}i za
dje~aka koji je bolestan, a ne}e uzimati lijek koji mu je lije~nik propisao. Ako redovito uzima lijek, brzo }e ozdraviti, govori mu lije~nik. No, dje~aku lijek ne ide u slast.
"Pa ne moram tako ~esto uzimati lijek. Bit }e dovoljno
ako ga jednom tjedno uzmem, pa }u ozdraviti." On tako
misli i tako se ponaa. Svatko razuman mo`e mu re}i: Pa
ti si "bedast" ili si kukavica! To je za tvoje dobro.
Kod ispovijedi se sli~no doga|a. Ona je lijek za bolesnu
duu, koja uvijek iznova biva ranjena ili pobolijeva zbog
mnogih naih malih grijeha i propusta. Zato }e razborit
ministrant ~esto pristupati svetoj ispovijedi.

Kada?
^esta ispovijed ne smije postati nekom pustom navikom, samo da se obavi to br`e i lake. Na Gospodin dijeli svoje milosti u onoj mjeri u kojoj iskreno
sudjelujemo.

Odluka

Ispit savjesti za ministriranje.

Isusu su osobito dragi ministranti. Ali ministranti
mogu Isusa vie uvrijediti nego ostala djeca. Zato kod
ispita savjesti dodaj i ova pitanja: Jesam li doao na
vrijeme ministrirati kada je bio moj red? Uredan?...
Mrzovoljno? ... Iz nemarnosti? ... Jesam li se pomolio
prije mise? ... Jesam li u sakristiji govorio bez potrebe?
Prepirao se?... Da li sam kod mise bio pa`ljiv, pun
strahopo~itanja? Jesam li svjestan da stojim pred Bogom? Kako sam pristupao svetoj pri~esti? Molio, pjevao, sabrano poslu`ivao?... Jesam li poslije mise
izmolio zahvalnu molitvu?... Mogu li roditelji i moji
drugovi prepoznati u meni ministranta?... Moli Isusa
da ti sve oprosti ~ime si ga ra`alostio i uvrijedio.

Ljepota ~istog i zdravog tijela.

Sjeti se kupanja ljeti. Kakav je divan osje}aj zaroniti u
hladnu vodu! Svaki pokret mii}a nosi te dalje. Ili,
kako je divno stajati na skijama i sputati se niz padinu.
Ti juri, a snijeg prti na sve strane. ^itavim naim
bi}em kola neka snaga i ljepota. Tada osje}amo kako je
Bog stvorio nae divno tijelo. Zaista, ono je remek-djelo Stvoritelja. Ba je to i takvo tijelo Bog prepustio tebi. Tijelo ti je dao da ti ono slu`i. Ti mo`e
sura|ivati i njegovati ga, a mo`e ga unitavati. to re}i
o djeacima koji se ne `ele prati, ne paze na svoje
zdravlje, neuredno jedu i piju..? Ili, ne daj Bo`e, pomalo pue. Raditi protiv svoga zdravlja je grijeh.

Poslije dobrog ispita savjesti slijedi i dobra odluka. Dobro se zadr`ati prvo na onome to je najva`nije. U ispovijedi naglasiti u ~emu naj~e}e grijeim. Ni iz jednog
vrta ne mo`e se odjednom sav korov ukloniti! Tako je i s
naim grijesima. Va`no je po~eti i nikada ne posustati.
Isus nam `eli pomo}i da budemo bolji i dostojniji poslu`itelji oltara.

Primjena
Za koga je Isus ustanovio ispovijed? Jasno, za sve kr}ane, njegove sljedbenike. I sam Sveti Otac kao i biskup i
svaki sve}enik redovito se ispovijeda. I ministrantu
koji je tako blizu svetinjama potrebna je ~esta ispovijed.
Dobro je uvijek i}i istom sve}eniku. Bolje te poznaje,
prati i mo`e dati savjete korisne za tvoj duhovni rast. Sastavi pitanja za svoj ispit savjesti. Sa~uvaj ih i kod svake
priprave koristi. Tako }e se bolje pripraviti i temeljitije
ispovijediti.

^ista dua daje ljepotu tijelu.

Kad su nakon onog rata bezvjerci doli na vlast, dr`ava
je mnogim `upama, samostanima i pojedincima oduzimala razna dobra. Doga|alo se i to da su ljudi, koji su
bili neuki i nisu razumjeli, bacali i palili stare knjige.
One su bile skupocjene, ali oni to nisu razumjeli. Vidje-

37

li su nepoznati jezik i da su stare, ali nisu shva}ali njihovu vrijednost. Tako su neki, za neznatan novac,
prodavali vrijedne umjetni~ke slike, da bi za obi~ne arene okvire tra`ili velike iznose. No drugi ljudi poznavali su vrijednost i ljepotu tih slika, o~istili ih i sa~uvali.
Tada su one zasjale u svoj ljepoti i sa~uvano je kulturno
blago. Tako sli~no biva i s ljudskim tijelom. Mnogi gledaju samo vanjtinu i nita ne znaju o dragocjenom blagu koje prebiva u tijelu, a to je besmrtna dua. ^ista
dua bolesnom tijelu mo`e dati ljepotu, koja je ponekad
ve}a negoli u zdravog tijela. Ljepota ne dolazi izvana
nego iznutra. Narodna mudrost ka`e da su "o~i ogledalo
due". A i na u~itelj Isus: "Oko je svjetlo tvoga tijela."
Zato je potrebno neprestano voditi brigu o ~isto}i nae
due.

Kako protiv ne~isto}e?

Ministrant treba skrbiti za ~isto}u svoje due. ^ista i
svijetla mora biti tvoja dua. ^esto pokajanje (i u svakoj
misi) i sveta ispovijed pomo}i }e ti da iz due potjera
sve to ne valja. @ivot koji u tebi buja pokuava te uvijek iznova nadvladati. Ti mora ostati "gospodar u svojoj ku}i". Nita prosto, ru`no i osvetni~ko ne smije u}i u
tvoju duu. Ako te neki dje~aci `ele zavesti ru`nim alama i govorom, onda zna to im mora odgovoriti. Tvoj
odgovor mora biti odlu~an. Poslu`itelj oltara se ne smije uputati u prljave i nepristojne razgovore.

Primjena.
Nedjelja je. Vra}aju}i se s mise, zastao si na nogometu.
Tvoja ~ista odje}a se zablatila i hla~e poderale. Sada
mora takav do}i do ku}e. Ti se stidi. Mo`da i nisi kriv
to si pao. Ipak ti je stalo to }e drugi, pa i roditelji, o tebi
misliti. Tako i jest. Nelagodno se osje}amo kada se neto takvo dogodi. Ne `elimo biti prljavi, ve} ~isti. Kada
je rije~ o uprljanoj dui drugi to ne mogu ba vidjeti. Ali
zato Bog vidi. On zna to je u nama. Valja se s jo vie
mara brinuti o ~isto}i svoje due.
1. Ministrant redovito moli jutarnju i ve~ernju molitvu,
te barem deseticu Gospine krunice i molitvu ministranata.
2. Nastoji se to ~e}e ispovijedati; najbolje jednom
mjese~no.
3. Kod svake mise na kojoj ministrira treba primiti Isusa
u svoje srce u sv. pri~esti.
4. Ministrant se trudi da dobro u~i u koli- i da bude
primjer drugima.
5. Posluan je roditeljima i starijima.

38

6. Dobar je prijatelj u koli i rado poma`e drugima.

7. Rado ~ita vjerske knjige i ~asopise.

Ho}u li se odlu~iti za ne~asnu la` iIi prihvatiti ~asnu istinu?

^ast je nutarnja vrijednost neke osobe. Ono po ~emu
vrijedimo pred samim sobom i to drugi u nama potuju, to je naa ~ast. ^ovjekove dobre strane su: vjernost,
istinoljubivost, odva`nost, uslu`nost, po`rtvovnost...
Postoje i loe strane: kad se na nekog ne mo`e osloniti,
kada nema osje}aja ~asti i potenja, kad la`e, kad je kukavica, sebi~an, lijen, mui~av... Tako je ~ast ono to
~ovjek vrijedi pred samim sobom, pred drugima i pred
Bogom. Neto to zaslu`uje potovanje. To treba ~uvati
neokaljano, a i drugi to ne smiju umanjivati niti okaljati
svojom la`i. Posebna opasnost za ~ast je kad se netko
ho}e prikazivati ve}im nego to jeste. To bi bila la`. A
la` nas liava ~asti. Moj Bog i ja znamo koliko mi ~asti
pripada. Sve drugo je neistina.

Gledaj da se na tvoju rije~ mogu i drugi osloniti.

Najve}i neprijatelj ne~ije ~asti je la`ljivost, vlastita ili
tu|a. ^ast se gradi na istinoljubivosti. Zato ministrant
mora posebno paziti da njegove rije~i budu istinite i da
se drugi mogu bez straha osloniti na ono to ka`e ili
obe}a. Kad mladi}i jedni drugima neto ~vrsto obe}aju,
zadaju jedan drugome "~asnu rije~". Tko ovako zadanu
rije~ prekri, izgubio je svoju ~ast. Tvoja rije~ mora biti
tako jasna i istinita, da se po njoj ~ovjek mo`e ravnati.
Bez trunka sumnje i nesigurnosti.

Ministrant pripada Gospodinu.

Isus je rekao: Ja sam Istina! Njegova rije~ je istina, njegova djela i `ivot su istiniti. I za tu istinu on je umro.
Tome Gospodinu ministrant je posebno bliz. Njemu
slu`i i treba ga u `ivotu nasljedovati. Napustiti istinu
zna~i napustiti i Gospodina. Ostati uz istinu zna~i ostati
uz Isusa. Ne postoji samo izgovorena ili napisana la`.
Postoji i `ivotna la`. Primjerice, kad netko ho}e da se
poka`e ve}im nego to jest. Ne valja se pred drugim
dje~acima preuveli~avati i praviti va`an. To je kao neko
napuhavanje. Bog jako dobro zna kakvi smo. Ako smo i
jako dobri, zbog svoje slabosti ve} sutra mo`emo posrnuti. Apostol Pavao, iako pun Duha Bo`jeg, govorio
je "najradije se hvalim svojim slabostima". Zato pravi
slu`benik oltara bdije nad svojom ~asti i istina mu je
uvijek draga. Pa, bila ona i teka i gorka.

9. SVETI GOVOR
UVOD:
Sjesti, po mogu}nosti, u krug oko zapaljene svije}e. Tijelo udobno smjestimo na sjedalu i uhvatimo se za ruke. Razmiljajmo o svojoj slu`bi poslu`itelji oltara i bogoslu`ju koje je i Bo`ji govor nama. Bog nam govori svojim
rije~ima i znakovima. Bog nam i sada `eli govoriti. Pitanje je samo ho}emo li sluati. Otvorimo svoje srce kako bi
Bo`ji Duh prosvijetlio nau pamet da bismo razumjeli dananje razmiljanje o svetom govoru.

O TEMI UKRATKO:
=
=
=
=
=
=
=
=
=
=
=
=
=

gdje se, kada i kako govori?

liturgijski govor je druga~iji od ostalih vrsta govora; tovie, i on u sebi sadr`ava nijanse
molitva u euharistiji
sve}enikove molitve
molitve puka
osobne molitve
pjevanje
propovijedi i nagovori: smisao i cilj
utnja: raspolo`enje due za susret s Gospodinom
..
..
..
..

ZADACI:
4 jesmo li aktivno sudjelovali molitvom i pjevanjem u nedjeljnoj svetoj misi?
4 tko bi se mogao sjetiti propovijedi ili neke obavijesti od prole nedjelje? to nam je posebno ostalo u sje}anju i
ima zna~enje za na `ivot?
4 zajedno sastaviti molitvu vjernika

CILJ:

IDEJA VI[E:

posvijestiti znakovitost liturgije

sve u crkvi i bogoslu`ju ima svoju poruku i smisao
ministrant je u "sreditu zbivanja" i treba razumjeti i
uva`avati sveti liturgijski govor
to manje "statista", a to vie pravih sudionika liturgije.

8 ukoliko u `upi nema liturgijske grupe mo`e,

se me|u (starijim) ministrantima oformiti
skupina zadu`ena za uvode u misna ~itanja
8 znati napamet misne odgovore
8 pripraviti kratko klanjanje
8 pro~itati ale.

39

GRAA UZ TEMU:
Sveti govor
U bogoslu`ju se govori na mnogo na~ina. Kad bi na
nau misu doao netko komu je bogoslu`je strano, nepoznato, bio bi iznena|en. Jedva da bi neto razumio.
Liturgija ima svoj na~in govora koji valja znati prepoznati i razumjeti. Ministranti su du`ni, vie od druge djece, biti upu}eni u sveti govor. Tijekom bogoslu`ja se
zapravo izmjenjuju razli~iti "govori". Sve}enik koji
predvodi misu razli~ito govori dok radosno pozdravlja
zajednicu ili ~ita odlomke iz Biblije. Druga~iji je glas
kad ~ita molitve posve}ivanja darova ili kad ~ita obavijesti. Tuma~enje ~itanja propovijed opet ima svoj
novi ritam. Dodajmo tomu jo pjevanje misnih molitava
ili dijelova, utnju Isto tako vjernici molitvom, pjesmom, usklicima, a tako|er i utnjom, izra`ava svoje
govorenje i razgovor s Bogom.

Molitva
^itava slu`ba Bo`ja protkana je molitvama. Neke
sve}enik govori iz misala, druge su misni odgovori, a tu
su i nae osobne molitve. Misne molitve, koje sve}enik
moli ili pjeva, op}eg su zna~enja. One su ujedna~ene za
~itav jedan kraj ili dr`avu, ili pak za cijelu Crkvu. Zajednica isto tako odgovara, mole}i ili pjevaju}i. Molitva ne
smije biti samo neko izgovaranje ili pjevanje rije~i. Trebamo unositi sebe. Kad razgovaramo, mi ne prenosimo
samo neke informacije koji drugi ne znaju. Mi iznosimo
i svoje osje}aje. Primjerice, dok se jadamo, hvalimo,
povjeravamo ili kad nekome ka`emo da nam je osobito
drag. Ne ~inimo to samo informacije radi. I nama i drugima koristi govor kojim se mo`emo rasteretiti i osloniti
na drugoga. Kao da kroz govor dajemo sebe ili primamo
drugoga. "Molitva vjernika" je posebno pripravljena za
crkvenu zajednicu. Uzima se iz knjige, ali isto tako je
mogu sastaviti ili spontano izre}i ~lanovi zajednice. U
njoj se sabiru nae potrebe, `elje, problemi, sve to `elimo Bogu re}i.

Pjevanje
Jedan je svetac rekao: Tko pjeva, dvostruko moli! Svako bogoslu`je, a posebno misa, za nas je vjernike jedno
slavlje. to to rado ~inimo kad smo na nekom slavlju?
Sjetimo se svadbenih veselja, utakmica, ro|endana...
Pjesma je uvijek pratilac sve~arskih susreta i dobrog raspolo`enja. Zapravo, svoje raspolo`enje ne mo`emo

40

uvijek izraziti obi~nim govorom, ponekad bismo vrisnuli, kliknuli ili zapjevali. Pjesma poma`e da izrazimo
svoje osje}aje. A u liturgiji na oltaru je `ivi Bog, Isus
Krist, pod prilika kruha i vina. Kako onda ne bi pjesmom klicali kad je Uskrsli s nama! Pohodio nas je i
uvijek iznova poha|a. Stoga je ru`no i neprili~no vidjeti
ministrante koji jedva da otvaraju usta tijekom pjevanja.
Oni su fizi~ki najbli`i Otajstvu i zato trebaju prednja~iti
u zanosnom pjevanju.

Propovijed nagovor
Propovijed se spominje ve} u najranijem izvje}u o bogoslu`ju kr}ana. to je to propovijed ili nagovor sve}enika? Ministrantima je to ve} dobro poznato, neki su ih
se "nasluali". No, znaju li to je? Isus je govorio svojim
sluateljima ljudima onog vremena. Njegove rije~i
nisu samo za ljude jednog kraja ili vremena. On donosi
"rije~i `ivota" za sve ljude, svih vremena. Tako njegova
poruka smjera i dananjim ljudima. Ho}e li je dovoljno
razumjeti ako je ~uju pro~itanu? Teko! Zato je potrebno njegovu poruku i pouku iznova re}i ljudima dananjeg vremena govorom koji oni razumiju.
Propovjednikova je zada}a govoriti rije~ima i slikama
koje su razumljive, ali paze}i da se ne udalji od izvorne
poruke koju nosi Biblija. U Isusovo vrijeme sluatelji
"su visjeli" o njegovoj rije~i; ona im je bila odgovor na
mnoga pitanja, hrana i okrepa. To treba biti i danas. Sabrano i pa`ljivo sluati propovjednikove rije~i i spremati u svoju duu. ^ini li ti tako?

utnja
Kad nastane tiina i utnja u bogoslu`ju, mnogi }e pomisliti da se sve}enik zbunio; da ne zna to dalje ili
tome sli~no. Ne bi trebalo tako razmiljati o utnji. Ona
je potrebna u misi mo`da vie nego u nekoj drugoj prilici. Posebno bih naglasio va`nost kratke utnje nakon
sve}enikova poziva na ~in kajanja za u~injene grijehe i
propuste na po~etku mise, potom prilikom pretvorbe i
nakon svakog poziva pomolimo se. utnja nije neko
izbjegavanje govora ili pjevanja. To bi trebala biti
ispunjena utnja. Otvoreno i smireno srce koje se okre}e svome Bogu Stvoritelju i Spasitelju. Sjetimo se
kako znamo utjeti kad trebamo neto va`no promisliti i
re}i. U tiini razmiljamo i prije neke va`ne odluke. Ona
nam poma`e da budemo sami sa sobom, a isto tako s
Bogom. utnja za vrijeme mise nije prilika da se ogleda
ili, ne daj Bo`e, brblja, nego stvaranje raspolo`enja
due za susret s Gospodinom.

10. KAD ULAZI U CRKVU

UVOD:
Ovu katehezu najprimjerenije je odr`ati u crkvi. U svakoj ku}i najprije pozdravimo doma}ina. Tako }emo u~initi i
ovdje izmolivi Molitvu Gospodnju O~e na

O TEMI UKRATKO:
=
=
=
=
=
=
=
=
=
=
=
=
=
=

Crkva pisano velikom slovom = zajednica okupljenih Kristovih vjernika;

crkva pisano malim slovom = zgrada u kojoj se okupljaju vjernici;
crkva je "ku}a Bo`ja";
svetohranite je srce crkve;
kad se prije|e crkveni prag prestaje svako neozbiljnost, razgovor, vika i galama, smijeh;
pripazi na poklecanje, kri`anje, dr`anje ruku i hodanje;
poklekne se na desno koljeno;
polako i odmjereno se napravi znak kri`a, izgovaraju}i jasno rije~i: U ime Oca i Sina i
Duha Svetoga;
u hodu, ruke se dr`e isprepletenih prstiju;
hod mora biti polagan i dostojanstven (bez jurcanja);
..
..
..
..

ZADACI:
4 uvje`bati ulazak u crkvu (poklecanje, kri`anje, dr`anje ruku i hod)
4 tijekom vje`be promatrati druge, me|usobno u~e}i
4 mla|i mogu neto nacrtati.

CILJ:
posvijestiti svetost i dostojanstvo "ku}e Bo`je"
sve u crkvi ima svoje mjesto i smisao
svetohranite s Presvetim Oltarskim Sakramentom mjesto
je Bo`je blizine i prisutnosti; ono je u "sreditu zbivanja" i
treba mu pristupati s pobo`no}u.

IDEJA VI[E:
8 uprili~iti kratku adoraciju Presvetom Oltarskom Sakramentu
8 igra u dvorani ili pored crkve
8 ulazak i hod vie puta ponavljati.

41

GRAA UZ TEMU:

ju kratko se pomoli i Bogu preporu~i da pobo`no obavi

svoju slu`bu.

Crkva je javna zgrada i svatko u nju smije u}i. Ne pita se

tko je tko. Da li je mlad ili star, siromaan ili bolestan,
potenjak ili pokvarenjak. Vrata crkve su svima otvorena. Svatko mo`e u}i i smjestiti se gdje mu odgovara.
Samo je jedan prostor izuzetak svetite i oltar. Ponaj~e}e je to malo uzvieno mjesto i tu se ne smije svatko
zadr`avati za vrijeme bogoslu`ja, pa ni onda kada je
crkva dupkom puna, a ljudi stisnuti, glava do glave,
neki ~ak ne mogu u}i unutra. Ipak jedan prostor ostaje
slobodan, to je svetite; prostor oko oltara. Za koga vrijedi iznimka? Za vas ministrante. Mo`da su na misi vai
roditelji ili prijatelji. Oni ostaju u la|i crkve ili na koru.
Samo ministranti smiju stajati na onom mjestu pred oltarom. Dok ostali vjernici stoje i sudjeluju na razli~itim
mjestima, samo su ministranti u svetitu. Oni su tu tik
do oltara. I ne samo da su najbli`i oltaru, oni poma`u
sve}eniku. Doti~u oltar, posve}eno posude i najizravnije poma`u u odvijanju bogoslu`ja. Nije li to uzvieno i
~asno?
Stoga taj privilegij i obvezuje na posebno vladanje, koje
za cijelog obreda treba biti pro`eto strahopotovanjem.
U svakoj prilici i na svakom mjestu trebate se znati vladati. Ne ponaamo se isto u ku}i i koli, u tu|em stanu i
na igralitu. To je nepisano pravilo lijepog ponaanja,
dio nae kulture. Ono to si doputamo u svojoj ku}i, ne
mo`emo ~initi u tu|em stanu. Crkva je Bo`ja ku}a. Svetite i oltar su posebno posve}en prostor. Jasno da se tu
posebno vladamo. Poznato vam je kako, ali ~esto morate na to misliti. Uvijek imati na umu tko je prisutan na
oltaru. Da, tu je na Bog u prilikama kruha i vina. On
sam za nas.

Dr`anje ruku

Vladanje
Kada polazi na misu nedjeljnu ili tijekom tjedna
kreni na vrijeme. Idu}i u crkvu polazi na susret s Gospodinom. Tamo je zajednica okupljena na slavlje svetih tajna. Odje}a neka bude prikladna, ~ista i uredna.
Provjeri jesi li po~eljan.
Pred crkvom prestaje pri~a, igra i svaka druga zabava.
Kada zakora~i u crkvu sjeti se gdje se nalazi. Crkva je
ku}a Bo`ja, a ti poslu`itelj oltara. Poka`i to svojim vladanjem.
Prvo se svetom vodom pobo`no prekri`i. Poklekni na
desno koljeno, do poda, to je tvoj pozdrav Isusu. Hodaj
lagano i bez `urbe. Ruke dr`i na prsima sklopljene. Gospodin te vidi, a gledaju te i vjernici u crkvi. Pogled
neka ti je usmjeren prema oltaru. Prije ulaska u sakristi-

42

Nae su ruke dvije divne alatke. Njima se spremamo, piemo, crtamo i obavljamo mnoge poslove. Kada kod
mise sklapamo ruke, prestajemo raditi i stvarati. Tada se
predajemo u Bo`je ruke. Njemu upu}ujemo svoje misli.
U Crkvi nije uvijek bio obi~aj sklapati ruke. Kr}ani su
u prvim vremenima molili rairenih ruku, podignutih iznad glave. Tako su molili i starozavjetni vjernici. U ono
vrijeme to je bio znak usrdne molitve. Rairene ruke
prvih kr}ana bile su znak i Krista na kri`u. Danas tako
moli sve}enik na oltaru ili ~lanovi neke molitvene grupe.
Kasnije su vjernici stavljali ruke na prsa u obliku kri`a,
to jo danas ~ine mnogi Francuzi. Tek u desetom stolje}u po~eli su vjernici sklapati ruke, onako kako mi danas sklapamo. Sastavljeni dlanovi s ispru`enim prstima.
Ka`u da ovaj na~in potje~e od starih Germana. U srednjem vijeku bio je obi~aj da je sluga, primaju}i od feudalca zemlju u posjed, stavljao svoje sklopljene ruke u
njegove. Tako je obe}ao poslunost i vjernost, a gospodar bi mu obe}ao zatitu i pomo}. To isto ~ine
sve}eni~ki kandidati kod sve}eni~kog re|enja. Stavljaju svoje ruke u biskupove i obe}avaju mu potovanje i
poslunost.

Kako ~ini znak kri`a?

U ime Oca i Sina i Duha Svetoga
Glasoviti ruski knji`evnik i nobelovac Aleksandar
Sol`enjicin bio je uhi}en u Moskvi od tajne policije. Silom su provalili u stan, spremni ga odvesti u zatvor. Guran silom prema vratima oprostio se od svojih uku}ana
sa svije}u da ih mo`da posljednji put vidi; ovo je kraj
"Lagano sam na~inio znak kri`a nad suprugom i djecom, i oni nada mnom." Agenti su zbunjeno oklijevali.
"Pazi na djecu" - "I nakon toga se vie nisam okretao", zapisao je slavni pisac u svojim uspomenama. I ti
~ini znak kri`a na sebi. Nije li to mo`da brzopleto,
ru`no i bez razmiljanja? Ili je s pa`njom: polako i
sve~ano? Od ~ela na grudi, i od jednog ramena na drugo. Kri` je najsvetiji i najljepi znak za sve kr}ane.
Znak je Krista i kri`a na kojem nas je spasio. Isus je, rairivi ruke na kri`u, predao svoj `ivot da bi ga mi imali
zauvijek. Kad se kri`a-znamenuje, budi pobo`an i
Bogu zahvalan. Kri`anjem zapo~injemo svaku molitvu,
a isto tako svako djelo: putovanje, rad, u~enje, jelo
Zazivamo Isusa neka bude s nama. Neka nas prati na
svim naim `ivotnim putovima.

11. VLADANJE U CRKVI

UVOD: Lk 2, 41-50 ili:
Nedavno sam bio u jednoj crkvi. Bilo je vrijeme pred ve~ernju misu. Sa sve}enikom su pred oltar izala dva ministranta. Bili su polaznici petog ili estog razreda. Obojica su bili obu~eni u bijele ministrantske albe. Podjednake
visine. Kad se izdaleka pogleda, jako su sli~ni, ali me|u njima je velika razlika. Ve} kod dola`enja pred oltar onaj
prvi je hodao lagano i sve~ano. Onaj drugi je iao iza sve}enika. Koraci nekako `urni kao da se utrkuje. ^inilo se
kao da se nekuda jako `uri. Prvi je pokleknuo koljenom do poda, kako i treba pred svetohranitem. Onaj drugi je
samo na oba koljena "kljocnuo". Misa je tekla uobi~ajenim redom. U crkvi tek nekoliko osoba. Prvi je pobo`no
pratio i zduno odgovarao. Onaj drugi kao da ima flaster na ustima. Nikako da otvori usne. Do|e i Prikazanje. Prinosili su darove. Prvi je sabrano i sve~ano dodavao darove sve}eniku. Onaj drugi se okretao, glava mu je kao radar
kru`ila uokolo. Trgnuo se tek kada ga je sve}enik povukao za rukav. A tek kod Podizanja? Zvonce je bilo jedno i obojica su kle~ala u blizini. Prvi je zvonio lagano i odmjereno. A drugi? Uhvatio zvonce s obje ruke i zvoni iz sve snage,
da ti ui propara... Tako je bilo do kraja mise. Dva ministranta u istoj crkvi i zajedno na misi, jednako obu~eni i istih
godina, a kakva razlika! Kojemu si od te dvojice sli~an kad ministrira?
Po`eljno je da se susret odvija u crkvi.
O TEMI UKRATKO:
=
=
=
=
=
=
=
=
=
=
=

vladanjem, odnosno dr`anjem tijela, "govorimo" drugima o svojim nutarnjim raspolo`enjima;

hodanje je put prema Bogu, ono mora biti dostojanstveno i smireno iz njega mora
progovarati strahopotovanje pred Bogom, u crkvi koja je "ku}a Bo`ja";
u liturgiji postoje ~etiri razli~ita izraza tovanja: naklon, jednostavno klecanje, sve~ano
klecanje (na oba koljena) i prostiranje na pod (na Veliki petak i u obredu re|enja);
naklon ~inimo pred kri`em ili oltarom kao znak pozdrava;
jednostavno klecanje ~inimo na desno koljeno kada ulazimo ili izlazimo iz crkve i kad
pristupamo svetohranitu;
sve~ano klecanje ~inimo kada je izlo`en Presveti Oltarski Sakrament te kod pretvorbe;
dva su na~ina kri`anja: "veliki" znamen i kada palcem desne ruke ~inimo tri kri`i}a na
~elu, ustima i prsima;
u uspravnom stajanju osje}amo dostojanstvo, ali i potovanje;
kada kle~imo, osje}amo malenost pred Bogom, a tu le`i velika utjeha;
pravilno, mirno i oputeno sjedenje poravnanih le|a upu}uje nas na sabranost;

ZADACI:
4 voditelj primjerom pokazuje ispravno dr`anje tijela, a ostali potom to ponove
4 naglasiti uspravno sjedenje
4 kako se vladaju spikeri i voditelji na TV?

CILJ:
susret neka se doga|a u crkvi s vje`bom
sudionici liturgije sudjeluju u bogotovnom ~inu i va`no je
kako to ~ine
pogledi vjernika uprti su u svetite i ministrante
razviti osje}aj strahopotovanja pred prisutnim Bogom i
tako se ponaati.

IDEJA VI[E:
8 me|usobno promatrati jedni druge i ispravljati
krivo dr`anje
8 zamislite policajca kad bi na ulici skakao ili
to drugo neprikladno ~inio
8 pro~itati ale.

43

GRAA UZ TEMU:
Vladanjem, odnosno dr`anjem tijela, "govorimo" drugima o svojim nutarnjim raspolo`enjima: radosti, `alosti, nemiru i strahovima, zabrinutosti, sabranosti, itd.

Hodanje put prema Bogu

I na hod prema crkvi istovremeno izra`ava i smisao tog
hoda i koliko cijenimo mjesto kamo idemo. Ako redovito kasnimo s polaskom u crkvu te moramo `uriti ili tr~ati kako bismo na vrijeme stigli, a pritom se jo dobro
oznojimo, to ujedno kazuje kakvi smo ili kakav je na
stav prema Bogu. Stoga ministrante treba odgajati da na
vrijeme krenu u crkvu kako bi se mogli doli~no pripremiti za sudjelovanje u bogoslu`ju. Na `alost, ~esto smo
svjedoci kako ministranti sti`u u sakristiju u zadnji ~as,
zadihani i znojni, te se onda na brzinu obla~e i bez ikakve sabranosti prilaze oltaru. Stoga je va`no odgajati ministrante da ve} na crkvenom pragu, dostojnim gestama
na ulazu klecanjem i kri`anjem, odaju poklon Bogu i
stvaraju ozra~je sabranosti.
U tom smislu va`no je pripaziti i na hod ministranata za
vrijeme bogoslu`ja. Hod koji slijedi kroz crkveni prostor, posebno za vrijeme ulazne procesije, nije kao hodanje ulicom. Na ulici mo`emo hodati `urno ili kako
ve} tra`e prilike. U crkvi hod treba biti neto druga~iji.
Crkva je "ku}a Bo`ja" te i hodanje treba biti primjereno
- ni brzo ni previe usporeno. Hod treba biti polagan,
sve~an i dostojanstven, bez `urbe, ali i prebacivanja s
noge na nogu. Tijelo treba biti uspravno i dostojanstveno jer kora~amo "pred samim Bogom". Neka vjernici u
ministrantskom hodu vide strahopotovanje pravog poslu`itelja oltara. Tako|er je potrebno ministrante upozoriti ako za vrijeme mise malo zakasne u poslu`ivanju,
da ni tada ne treba `uriti. Sve}enik }e strpljivo sa~ekati
jer poslu`ivanje kod oltara treba biti bez u`urbanosti.

Klanjanje i klecanje
U liturgiji postoje ~etiri razli~ita izraza tovanja: naklon, jednostavno klecanje, sve~ano klecanje (na oba
koljenja pred izlo`enim Sakramentom) i prostiranje na
pod (na Veliki petak i u obredu re|enja). Naklon, prigibanje gornjeg dijela tijela, naj~e}i je na~in izraza tovanja za vrijeme liturgije. ^inimo ga pred kri`em ili
oltarom kao znak pozdrava. Pokret naklona treba biti
sve~an i dostojanstven, a ne usiljen ili brzoplet. Posebno
trebamo u~iti ministrante da ~ine znak naklona kada idu
s jedne na drugu stranu oltara.
Kod jednostavnog klecanja cijelo tijelo se sputa na desno koljeno tako da se dotakne pod. Ovaj na~in tovanja
iskazujemo kada ulazimo ili izlazimo iz crkve i kad pristupamo svetohranitu. To je na pozdrav Gospodinu.
Sve~ano klecanje (na oba koljena) ~inimo kad je izlo`en
Presveti Oltarski Sakrament. I sve~ano klecanje ne smijemo ~initi brzo, nego polako i sve~ano. Ovi ~ini
izra`avaju, s jedne strane, nau poniznost pred Bogom,
ali, s druge strane, Bog me prihva}a onakvog kakav jesam, u mom dostojanstvu kao ~ovjeka. Bog me `eli u
svojoj blizini jer sam mu prijatelj poslu`itelj oltara.
Kako je lijepo znati da si `eljen i prihva}en od Boga! O
tome treba ~e}e razmiljati.

Kri`anje
Kr}ani sebe i druge znamenuju znakom kri`a, koji je
ujedno i molitva za Bo`ji blagoslov i posve}enje. Naj~e}e ~inimo "veliki" znamen kri`a, kada desnom rukom
doti~emo ~elo, ramena i prsa. ^inimo ga na po~etku
svake molitve i svete mise te kod ulaska i izlaska iz
crkve, a ozna~ava da blagoslov silazi na cijelog ~ovjeka. Drugi na~in kri`anja je kada s palcem desne ruke ~inimo tri kri`i}a: na ~elu, ustima i prsima. Ovaj na~in
kri`anja ozna~ava nau `elju da nam Bog posveti misli,

44

rije~i i osje}aje. Znak kri`a ~ini i sve}enik kada daje

zavrni misni blagoslov. Stoga nai pokreti prilikom
kri`anja tako|er moraju biti sve~ani, polagani i dostojanstveni. Ru`no je vidjeti kada se pojedinci kri`aju kao
da mau oko glave i po prsima. Odgajajmo sebe i druge
da nae kri`anje postane uistinu molitva za Bo`ji blagoslov i znak po kojem nas drugi mogu prepoznati kao
kr}ane.

Stajanje
U uspravnom stajanju osje}amo dostojanstvo, ali i potovanje. Osje}amo da nas Bog ljubi, ali i potovanje da
je on Gospodin i Gospodar. Jedna lijen~ina je odgovorila: Stojim kad ne mogu sjediti. Za nas vjernike to nije
odgovor, jer mi stojimo pred osobom koju uva`avamo:
pred nastavnikom, lije~nikom, sve}enikom ili kada
se nalazimo na va`nom mjestu, ustanovi, itd.

Kle~anje
Tko kle~i, priznaje svoju malenkost pred Bogom, ali ne
stoga to bi Bog `elio poniziti. Zapravo suprotno. Bog
podi`e i uzvisuje. Moja malenkost me upu}uje na mjesto koje mi pripada me|u stvorenjima. ^ovjek je djelo
Bo`jeg stvaranja, a ja sam njegovo dijete.

Sjedenje
Ispravno i sabrano sjedenje postala je prava rijetkost jer
smo navikli svoje tijelo to udobnije smjestiti na stolac
ili sjedalicu, osobito ako je meka i udobnija. Ponekad
nam se mo`e ~initi da vie le`imo nego sjedimo. Me|utim, s medicinskog gledita, lije~nici nam savjetuju
kako to nije pravilno sjedenje jer loe utje~e na kralje`nicu i zdravlje. Znanstvenici su ustanovili da pravilno sjedenje, kralje`nica pod pravim kutom, bitno
pove}ava koncentraciju i umne sposobnosti. Sjedenje je
zapravo oputeno mirovanje. Ali ne samo to, ve} ima i
zna~enje uspravnog i pomnog i~ekivanja. Tko se kod
ku}e, za usporedbu, najprije nekoliko minuta "ispru`i"
udobno u naslonja~u, a potom sjedne uspravno na stolicu, mo`e osjetiti promjenu u raspolo`enju svoga duha.
U sjedenju postoji aktivna spremnost o~ekivanja i prihva}anja.
Pravilno, mirno i oputeno sjedenje kao da nas upu}uje
na sabranost. Dua nam je istovremeno budna i smirena
te mo`emo sluati Bo`ju rije~, homiliju, a pjevanje nam
postaje ugodno. Nemojmo zaboraviti da se poslu`itelji
oltara nalaze u svetitu. Nisu oni samo pred Bo`jim o~ima - njih promatraju vjernici. Stoga pravilno dr`anje tijela, pa i sjedenje, pridonosi ukupnom vjerni~kom
do`ivljaju liturgije.

U osje}aju malenosti pred Bogom le`i velika utjeha.

Pred Bogom ne moram biti "izvrstan", niti se takvim
praviti. On od mene ne o~ekuje neto to nadilazi mene i
moje sposobnosti. Mogu se "utjeno" dr`ati svojih prosje~nih, obi~nih darova i sposobnosti. Kle~ati pred Bogom zna~i tako|er kako smijem biti slab i, priznavaju}i
svoju ranjivost, biti spreman primiti svaku utjehu. Bog
nas ne ostavlja da pred njim vazda kle~imo on nas pridi`e i uspravlja. Ministranti su bli`e oltaru od ostalih
vjernika. Kle~anje, posebno kod Pretvorbe, neka bude
pobo`no i dostojanstveno. Isus je tu - Bog pod prilikama kruha i vina. Neka se iz dr`anja tijela, kle~anja, da
prepoznati svijest o Bo`joj blizini.

45

12. SAKRISTIJA
UVOD: Protuma~iti sljede}i tekst: Mk 11, 15-17
Ili:
Kameleon
Poznato vam je da je to jedna vrsta gutera koji `ivi na drve}u u ju`nim krajevima. Kameleon se mo`e bojom to~no
prilagoditi svojoj okolini; sad je sme|e boje, pa zelene, sive, tako da ga je vrlo teko otkriti. Za `ivotinju to je sasvim
dobro jer tako se zatiti. to kada se ~ovjek mijenja poput kameleona? To je grdo, to je zlo. Ovdje se ponaam i govorim jedno, pet minuta kasnije u drugom drutvu drugo i tako redom. Ima li ministranata kameleona? Koji u sakristiji glume pobo`nog dje~aka, a vani postaju drski i bezobrazni. Takvima nije mjesto u zboru Isusovih prijatelja.
Prisjetimo se narodne poslovice: Bo`je oko svuda gleda, sakrit mu se nita ne da.

O TEMI UKRATKO:

sakristija je dio crkve "ku}e Bo`je" neki misle i ponaaju se tako kao da ona to nije;
dolazi od latinske rije~i "sacrista" i zna~i "sveto mjesto";
sve priprave za misu odvijaju se u sakristiji: one izvanjske, ali i one unutarnje (sakranost, smirenost, pobo`nost);
sakristan se trudi da sve bude pripravljeno, ~isto i uredno dobri ministranti rado
poma`u sakristanu;
ima li ministranata-kameleona?
gdje ljudi `ele zajedni~ki `ivjeti ili neto raditi mora postojati neki red;
razgovor u sakristiji: tiho, samo to je potrebno za bogoslu`je;
..
..
..

=
=
=
=
=
=
=
=
=
=

ZADACI:
4 napisati to se najva`nije nalazi u sakristiji
4 mla|i ministranti mogu nacrtati predmete iz sakristije
4 znati objasniti ~emu slu`e posve}eni predmeti
4 razvijati osje}aj potovanja prema posve}enim predmetima.

CILJ:
da razumiju sakralnost i va`nost sakristije
od po~etka posti}i ozbiljan stav prema vladanju
temeljito upoznavanje prostora i predmeta.

46

IDEJA VI[E:
8 nabaviti ministrantske iskaznice
8 napraviti oglasnu plo~u za ministrante
8 na nju staviti raspored ministriranja, ministrantska na~ela, neki prigodni tekst, itd.
8 zajedni~ka igra.

GRAA UZ TEMU:
Nutarnja i vanjska priprava
Neki ministranti misle da je sakristija zgodno mjesto za
pripovijedanje novosti ili planiranje kamo poslije mise.
Tako ne bi trebalo biti. Sakristija nije salon za ~avrljanje.
To je predsoblje crkve i ona pripada ku}i Bo`joj. Poznato je da je hram u Jeruzalemu imao dva predvorja. to
misli, zato ih je Salomon dao izgraditi?
I sakristija je takvo predvorje Bo`jeg hrama. Mjesto gdje
se treba sabrati i pripraviti za slu`bu Bo`ju. Tamo gdje je
buka, nema sabranosti. Zato prvo pravilo u sakristiji glasi: Tiina! Tu se govori samo to je najnu`nije i uvijek
treba potiho pri~ati. Sve}enik se `eli kratko pomoliti i
pripraviti za misu, a dva koraka iza njega bu~e ministranti. Smije li to biti? Treba imati obzira prema sve}eniku koji se pripravlja za misu. Zar je tebi drago kada
netko smeta u molitvi? U sakristiji mora postojati mogu}nost da se ~ovjek sabere i pripravi za slu`bu Bo`ju. I
vanjske priprave za misu moraju se obaviti u sakristiji.
Tu je najva`nija ~isto}a i urednost. Ve} odavno zna da u
crkvu treba do}i ~ist i uredan. Pomisli, kakvo bi to bilo
potovanje prema Bogu, kada bi posudice za vino i vodu
bile prljave? Ili kada bi rup~i} bio zamazan, ministrantska odijela na podu, a sakristija izgledala kao neko
spremite. I rije~ sakristija je znakovita. Dolazi od latinske rije~i "sacrista" i zna~i "sveto mjesto".

va du`nost. On `eli samo dobro i nema nita protiv ministranata. Kao to je dobro koji puta svoju mamu razveseliti, poma`u}i joj pri nekom poslu, tako bi trebalo
obradovati i sakristana. Svejedno koja osoba vri sakristansku du`nost. Ministranti i sakristan imaju zajedni~ku du`nost, u~initi da sve bude u redu za slu`bu u ku}i
Bo`joj. Zato dobri ministranti sluaju sakristana,
uslu`ni su i prijazni. Ako nisu takvi onda ne zavrje|uju
slu`bu kod oltara.
Kakvi su ministranti u crkvi, takvi trebaju biti i u `ivotu: dobri, pobo`ni dje~aci. Izlaze}i iz crkve ne bi smjeli
skidati jednu masku i stavljati drugu. Treba biti postojan u ~estitosti. Ostati ono to jesu, Bo`ji dje~aci.

Treba li biti reda medu ministrantima?

O urednosti i udobnosti nae ku}e ili stana brine se
mama. Kako se samo ona trudi oko toga! Ako se majka
razboli ili nekamo otputuje, tek onda se osjeti to je sve
radila, iako je to bilo neprimjetno i svakodnevno. Ono
to je majka kod ku}e, to je sakristan ili sestra u sakristiji.
Sakristan se trudi da sve bude uredno i ~isto. On dobro
zna da je taj prostor predsoblje svetita.
Majka ponekad kod ku}e ima toliko posla da joj i djeca
trebaju pomo}i. Pa ako je i najvrednija mama, ne mo`e
dom dr`ati u redu ako su djeca neuredna. Zato }e ona
opominjati i, koji puta, kazniti djecu kada su neuredna.
Tko bi zamjerio majci kad ona svima `eli sve najbolje.
Neto sli~no je sa sakristanom i sakristijom. Dobri ministranti rado }e pomo}i sakristanu, osobito pred velike
blagdane kada ima puno posla. Ako koji puta opomene
ili povi~e na dje~ake, ne treba mu zamjeriti. I to je njego-

Zamisli da dje~aci igraju nogomet i nijedan se ne

pridr`ava pravila igre. Kakav bi to bio nogomet i tko bi
od njih bio zadovoljan takvom igrom? Ili, djeca u koli;
svatko radi to ho}e, netko ~ita, drugi brblja, onaj crta,
ovaj se opet igra, jasno, u takvoj koli nitko ne bi nita
nau~io. U obitelji, kada je vrijeme ru~ka, kao i svi
uku}ani i djeca trebaju biti kod ku}e. Ne mo`e majka
za svakoga posebno spremati.
Tamo gdje ljudi `ele zajedni~ki `ivjeti, ili neto raditi,
postoji neki red. Potrebna su pravila kojih }e se svi
pridr`avati. Ina~e nema `ivota i napretka. Ni dr`ava ne
mo`e bez zakona. Tako je i sam Stvoritelj svega svijeta
ugradio u `ivi i ne`ivi svijet neke zakone. Bog je to mudro uredio! Na Bog je Bog reda. Sv. Toma Akvinski
ka`e: "Sve to potje~e od Boga, ure|eno je."

47

13. LITURGIJSKI SIMBOLI

UVOD:
Na stol donijeti neposve}ene hostije, kale`, pliticu, ciborij, vino i kriku kruha. Danas razmiljamo o predmetima i
darovima za euharistiju, kao i simbolima u liturgiji. Dok molimo zajedno O~e na, mislimo o kruhu svakidanjem,
kao i o posve}enom kruhu koji dobivamo s oltara.
Simboli, puno vie nego znakovi, predstavljaju neto stvarno. Upoznajmo se s nekim va`nijim simbolima u liturgiji.

O TEMI UKRATKO:

simboli, puno vie nego znakovi, predstavljaju neto stvarno;

u kruh je ugra|en ~ovjekov rad i znoj; on je znak i naeg zajednitva u Gospodinu;
vino je simbol ~ovjekova odmora; slobodnog vremena kada treba razvijati zajednitvo i
prijateljstvo s drugim ljudima;
za nas, kr}ane, kri` je simbol raspoznavanja; on je i znak naega spasenja;
svije}a je simbol Krista uskrsloga;
voda ima svojstvo da pere i ~isti;
vatra ljudima trostruko slu`i: ona svijetli, grije i ~isti;
..
..
..
..
..

=
=
=
=
=
=
=
=
=
=
=
=

ZADACI:
4 nacrtati simbole u bilje`nicu ili Ministrantsku vje`benicu.
4 mo`e li dan pro}i bez kruha?
4 kada ~inimo znak kri`a?
4 u kojim prigodama palimo svije}u?
4 kad koristimo blagoslovljenu vodu?

CILJ:

IDEJA VI[E:

upoznati simbole i poruke simbola u liturgiji

simboli i predmeti iako "obi~ni" su i "neobi~ni"
~esto susretanje i koritenje zna "obezvrijediti"
simbole.

8 koje znakove vidimo na ulici ili na TV-u?

8 napraviti od papira i obojiti neke od simbola
8 pro~itati ale.

48

GRAA UZ TEMU:
Kruh i vino
Kruh je "plod zemlje i rada ruku ~ovje~jih". Tako sve}enik govori kod prikazanja. Povijest kruha je duga i bogata. Jo prije ~etiri tisu}e godina ljudi su znali
obra|ivati zemlju i mijesiti kruh. Cijenili su tu vrsnu
hranu i zahvaljivali nepoznatim bogovima koji su ih podarili; nisu poznavali pravoga Boga. Izabrani narod
upoznao je posebno Bo`ju dobrotu kad ih je u pustinji
hranio ~udesnom manom-kruhom. Kruh je kod @idova
do`ivljavan kao pravi Bo`ji dar. Cijenili su taj dar i kod
blagovanja uvijek su se molili i zahvaljivali. Isus nas je
u O~enau nau~io da svakodnevno molimo za "kruh na
svagdanji". Kona~no, na Posljednjoj ve~eri prvoj
misi, uzima kruh i pretvara ga u hranu za nau duu.
Povijest kruha je i povijest ~ovjekova rada. Koliko
samo treba truda od sijanja, `etve do pe~enja kruha. U
kruh je ugra|en ~ovjekov rad i znoj. Sve to pod prilikama beskvasnog kruha stavljamo na oltar da Gospodin
blagoslovi. On je znak i naeg zajednitva u Gospodinu.
Iz mnotva zrnja koja se melju u brano, pe~e se jedan
kruh. Kruh nas sve povezuje u jedno. Podsje}a nas na
zahvalnost prema Bogu. Nije li danas jedna tre}ina ~ovje~anstva gladna, `eljna vidjeti kruh na stolu? A kod nas
ga ne manjka. Kad donosimo kruh hostije na oltar dobro je da se toga sjetimo i da Bogu zahvalimo. Kruh
nam se ~ini nekako prirodan na oltaru; ali zato je Isus
uzeo vino? Nije li trebao uzeti vodu koju svakodnevno
pijemo?

Vino je opojno pi}e. Ponekad se ljudi napiju i ~ine tota

nevaljalo. Zato onda vino u bogoslu`ju? To su simboli
rada i radosti. Da bi imali kruha i hrane, roditelji trebaju
raditi. Netko obavlja nekakav posao i tako u trudu i radu
zara|uje "kruh svakidanji". Sve ono to radi i blaguje ozna~uje kruh. to je s vinom? I do vina se dolazi napornim radom u vinogradu. Kad ljudi ne rade, a `ele se razveseliti, uzimaju vino. Ono ih oputa, odmara i
razveseljuje. Vino, dakle, ozna~uje da je ~ovjeku priro|eno i dru`enje, radost i pjesma. A kada ga donosimo
na oltar, onda u tome vidimo prinesen i na rad, a isto
tako radost i bratsko dru`enje. Biblija u 104. psalmu govori kako se Bog slavi kruhom "koji krijepi srce ~ovjeku" i vinom to "razvedruje srce ~ovjeku". Tako je vino
simbol ~ovjekova odmora; slobodnog vremena, kada
treba razvijati zajednitvo i prijateljstvo s drugim ljudima. To i takvo vino Isus je uzeo na posljednjoj ve~eri i te
simbole uvijek imamo na oltaru u sv. misi. Ovi simboli dok su jo u sakristiji neposve}eni - zahtijevaju od poslu`itelja oltara da se spram njih bri`no ophode. Nema
potrebe da olako i nepotrebno kuaju hostije ili vino.
Treba imati na umu da su to darovi koji su pripravljeni
za stol Gospodnji.

Kri`
Za nas kr}ane kri` je znak raspoznavanja. On ukraava
zidove naih domova, sobe bolnica, u~ionica i drugih
mjesta gdje se kr}ani okupljaju ili `ive. Kri`i} mnogi
nose kao privjesak oko vrata ili ruke. Kri` je uvijek na
vrhu naih crkava i na ulazima u sela i gradove gdje vidimo kri`eve krajputae.
Nije to uvijek bilo tako. U Isusovo vrijeme kri` je bio
znak koji je ulijevao strah u ljudska srca. Rimljani su,
kao okupatori @idova, pobunjenike i druge osu|enike
osu|ivali na razapinjanje na kri`. Bila je to strana i okrutna smrt. Tako je kri` postao znak straha i sramote. I
ba taj znak Isus uzima i po njemu nam donosi spasenje.
Kri` je u sreditu nae vjere. Jer po muci i smrti na kri`u
otkupljeni smo od grijeha i krivice. Otada je to znak
protuslovlja. Jednima straan znak upozorenja; drugima
kr}anima znak spasenja.
Prirodno je da kri` bude i u sreditu naeg bogoslu`ja.
Na svakom oltaru, gdje se slavi sv. misa, uvijek se nalazi kri`. U nekim crkvama je odmah pored oltara. Uvijek
sve}enika i vjernike podsje}a na sredinju istinu spasenja koja se na otajstven na~in obnavlja na oltaru.

49

Posebno tovanje kri`u iskazujemo i na Veliki petak

kada ljubimo simbol naeg spasenja. Kad god je neka
sve~ana procesija, kri` ide uvijek ispred svih. Mladenci
}e na kri`u Isusovu dati svoju prisegu kod vjen~anja. U
nekim dr`avama suci i svjedoci prise`u na kri`. I u jo
mnogim prigodama kri` je ~asni i tovani znak vjernika.

bez vode tek nekoliko dana. Nas zanima zna~enje vode

u liturgiji.
Na putu prema slobodi i obe}anoj zemlji izabrani narod
prolazi kroz vodu Crvenog mora. Bio je to prolaz koji ih
je oslobodio od pogibli i propasti. Egip}ani su ih kanili
ponovno vratiti u ropstvo.

Nije dobro da se kri` pretvara samo u ukras. On jest i

uvijek mora biti podsjetnik kako nas je Gospodin, po
kri`u, spasio i darovao `ivot vje~ni.

Svije}a
@ivimo u vrijeme raznovrsnih `arulja, svjetiljki i bljete}ih svjetlosnih reklama. Elektri~na struja i vjetina
~ovjeka dovela je do raznoraznih svjetlila. Za svije}u,
koja je stolje}ima slu`ila kao izvor svjetla, kao da vie
nema mjesta. Ipak, ona je u naim crkvama uvijek prisutna.
Svije}a ima va`nu ulogu u bogoslu`ju Crkve. Vrhunac
je kada u uskrsnoj no}i sve}enik unosi veliku svije}u,
na kojoj okupljeni pale svoje svije}e. Ona je simbol
uskrslog Gospodina. Tri puta }e uskliknuti "Svjetlo Kristovo!" I kad palimo svoju svije}u na njenom plamenu
podsje}amo se da vjeru primamo kao dar od Uskrslog. I
da bi vjera svjetlila u nama, uvijek nam valja biti blizu
Gospodina. Pozvani smo da svojom vjerom i `ivotom
"svijetlimo"drugima; to je du`nost nas kr}ana, a posebno poslu`itelja oltara.
Svije}u }e sve}enik upaliti kod krtenja i predati roditeljima. Opet znak vjere koju su oni du`ni prenijeti na
svoje dijete. Neki }e i na prvoj pri~esti sve~ano primiti
svije}u s istom porukom.
Kad god se slavi misa, na oltaru su upaljene svije}e. Njihov plamen nas podsje}a na Gospodina koji je uskrsnuo
i `iv je me|u nama i na oltaru, pod prilikama kruha i
vina.
Svije}a nas mo`e jo neto pou~iti. Svjetlost svije}e nastaje zbog izgaranja. Vosak se topi i nestaje te tako daje
plamen. Gospodin je `ivio, ljubio nas i dao `ivot za nas.
I mi smo tako|er pozvani `ivjeti u njegovoj svjetlosti,
ljube}i i `rtvuju}i se za bra}u.

Voda
Vodu u naoj crkvi nalazimo u posudama kod ulaza, u
kropionici i u vr~i}u za sv. misu. Koje je zna~enje
vode? Poznato nam je da je voda u velikom postotku
ugra|ena u nae tijelo i da bez hrane mo`emo danima, a

50

U uskrsnoj no}i, kad se vri krsna slu`ba, ponovno

do`ivljavamo zna~enje vode koja "prepora|a i daje
`ivot vje~ni". Kri`anje sv. vodom kod ulaska u crkvu
ima nas podsjetiti na krtenje kad smo oslobo|eni od zla
i nanovo ro|eni za Boga. Isto je kad sve}enik kropi zajednicu vjernika u nekoj posebnoj prigodi.
Kod blagoslova obitelji tako|er ima podsjetiti na
krtenje i odagnati sile tame ukoliko `ele nauditi duama krtenika.
Voda ima svojstvo da pere i ~isti. Sve}enik }e simboli~no oprati ruke. Nije to od prijeke potrebe, ve} da se naglasi kako `eli ~ist prinositi misnu `rtvu.
Kod krtenja se uzima svje`a voda i posve}uje. Krstom
se dijete osloba|a isto~nog grijeha i prima novi darovani `ivot postaje dijete Bo`je.

Vatra
Vatru nalazimo u bogoslu`ju kao svije}u ili uljanicu za
vje~no svjetlo, `eravicu za kadionicu i oganj kod Obreda uskrsnu}a.
Vatra ljudima trostruko slu`i: ona svijetli, grije i ~isti.
Kad se zapali u tami daje svjetlost i odgoni tamu. Istovremeno stvara toplinu koja je dragocjena u hladnim
danima. Svojstvo vatre je da izgaraju}i ~isti kovine ili
to drugo. Da bi u naim domovima i crkvama bilo
svjetla i topline, negdje je neto izgaralo: nafta, plin ili
ugljen. Svijetu oko nas potrebno je tako|er svjetlosti i
topline. Ona dolazi preko Bo`je `rtve i dobrote i prolazi
kroz nas. Svi su pozvani da budu svjedoci, a posebno
oni koji su blizu i poslu`uju oltar.

14. LITURGIJSKI PREDMETI

UVOD:
Ni slu`ba kod oltara ne mo`e se vriti bez milosti i snage Duha Svetoga. Ako ministrant nema te snage, ubrzo }e se
umoriti i postati nemaran, i na njega se ne}e mo}i ozbiljno ra~unati. Svoju slu`bu vrit }e samo naoko, bezvoljno, i
ministriranje mu ne}e biti vie zanimljivo. Takav ministrant srcem vie nije kod oltara, a to je va`no, jer Bog gleda u
srce, a ne na vanjtinu. Zato je molitva Duhu Svetom potrebna u `ivotu svakog ministranta. To va`i za sve, a posebno
za one koji su se krizmali. Bez Duha Svetoga sli~ni smo `arulji koja ne svijetli. Samo ako u srcu gori plam Duha Svetoga, onda je slu`ba kod oltara iskrena i prava.
Zapjevati ili izmoliti himan Do|i, Due Presveti
O TEMI UKRATKO:

s posve}enim stvarima i predmetima treba se odnositi s potovanjem;

upotreba u liturgiji daje posve}enim predmetima njihovu posvetu;
= pokaznica je predmet u kojem se neto izla`e (pokazuje) na tovanje;
= kri` ukazuje na prisutnost Kristove `rtve;
= tabernakul slu`i za ~uvanje presvete Euharistije;
= "vje~no svjetlo" = svjetiljka koja uvijek gori u znak stalne Kristove sakramentalne prisutnosti;
= cvije}e se daruje onome koga volimo;
= svije}e na oltaru znak su uskrslog Krista;
= predmeti uz kale`: plitica, lavabo-rup~i}, purifikatorij, pala, korporal;
= u kropilu se nalazi blagoslovljena voda kojom se blagoslivljaju osobe i predmeti;
= kadionica i tamjan nose se u sve~anim prilikama da bi se njima okadile osobe i predmeti;
= oltarno zvonce poziva nas na budnost i osobitu pozornost kod najsvetijeg dijela svete
mise;
= knjige: lekcionari, misal, obrednici, knjiga oglasa, knjiga Sveop}e molitve vjernika;
= zvona na tornjevima crkava pozivaju nas, podsje}aju i poti~u da damo slavu Bogu i svetima;
= ..
= ..
=
=

ZADACI:
4 neka svi uzmu u ruke liturgijske predmete
4 nau~iti nazive i svrhu predmeta
4 mla|i ministranti mogu nacrtati i obojiti predmete u Ministrantsku vje`benicu ili bilje`nicu.

CILJ:

IDEJA VI[E:

upozoriti da su predmeti, iako od obi~nih

materijala, uporabom "posve}eni"
razvijati svijest da se s doli~nom ozbiljno}u i pobo`no}u odnose prema liturgijskim predmetima.

8 vje`bati kako dr`ati ili nositi liturgijsko posu|e i predmete

8 jedni druge pratiti i opominjati
8 podsjetiti na dr`anje tijela u oltarnom prostoru
8 zajedni~ka igra.

51

GRAA UZ TEMU:

nas je najva`nije da je to posu|e, od ~ega god da je

izra|eno, sveto. Onda nema mjesta za neozbiljno i neodgovorno rukovanje njime.

Posve}ene stvari i predmeti

Ve} smo nau~ili da u slu`bi Bo`joj koristimo stvari i
predmete kojima se svakodnevno slu`imo. Tako se na
naim stolovima mogu vidjeti kruh, vino, ~ae, voda,
razno posu|e... Sli~no, i na svoj na~in druga~ije, prostiremo i stol Gospodnji. Uzmimo primjer kruha i vina.
Kad bi sve}enik na oltaru rezao kruh na krike i ulijevao
vino iz boce, bilo bi nam odve} neobi~no. Takav na~in
ne prili~i oltaru. Bilo bi neobi~no, i svakako bi nas zbunilo. Iako na oltar donosimo kruh i vino, navikli smo da
je to malo druga~ije. Znamo da je kruh na oltaru napravljen samo od brana i vode i da je vino ~isto, nepatvoreno. Samo, ~estica kruha toliko je tanka da u njoj jedva
prepoznajemo kruh kojim se hranimo. A vino se sipa u
malu posudu-vr~i} (ampulica), koju ne vi|amo na naim stolovima. Razmiljamo o liturgijskim stvarima i
predmetima. Oni su u crkvenoj tradiciji dobili svoje
oblike i mjere, a istovremeno su vrlo znakoviti.

Kale` i plitica
Od starine je propisano da se sveto posu|e izra|uje od
skupocjene kovine. Nekada se doga|alo da su se `upe
natjecale ~ije }e posu|e biti ljepe i skupocjenije. Danas
se to ~ini druga~ije. U `upnim i filijalnim crkvama nalazimo razli~ito posu|e. Uglavnom su to kale`i i plitice
presvu~eni vrlo tankim slojem pozlate ili srebra. Neke
se katedralne crkve mogu pohvaliti posu|em koje je
uglavnom od zlata ili srebra. Za bogoslu`je to nije
va`no. Isus je na posljednjoj ve~eri uzeo ~au kale`.
Nije birao neku posebnu ~au i njegov blagoslov je posvetio posudu. To je najva`nije. Bogoslu`je ne posve}uje neki plemeniti i skupocjeni materijal nego
predmet koji se upotrebljava. Zato i crkveno posu|e ne
mora biti nu`no od nekih skupocjenih materijala. Upotreba }e mu dati "posve}uju}u" vrijednost. Tako sve
~e}e mo`emo vidjeti na naim oltarima crkveno
posu|e izra|eno od porculana, keramike ili stakla. Za

52

Pokaznica monstranca
Pokaznica ili monstranca je liturgijski predmet u kojem
se neto "izla`e", pru`a vjernicima na tovanje. U srednjem vijeku to su bile relikvije mu~enika i svetaca. Danas se u monstranci naj~e}e izla`e Presveti Oltarski
Sakrament - posve}eni euharistijski kruh. To se ~ini kod
euharistijskih procesija, blagoslova ili klanjanja. Pokaznica se tako|er izra|uje od plemenitih kovina i pozla}uje; naj~e}e je to i vrijedni ru~ni rad, koji svojim
izgledom, i pa`njom koja mu se ukazuje pri rukovanju,
~asti Isusovu prisutnost u posve}enom kruhu. Radi se o
bogato ukraenoj, u obliku sunca napravljenoj posudi,
koja u sredini ima prozor~i}, koji se mo`e otvoriti. Unutra je dr`a~ u obliku polumjeseca, u koji se stavlja velika
hostija.
Oko oltara se okupljaju vjernici da bi proslavili euharistiju. Kri` ukazuje na prisutnost Kristove `rtve. On se
uvijek nalazi ili na zidu, da ga sva zajednica mo`e dobro
vidjeti ili pored oltara kao procesionalni kri`.
Tabernakul slu`i za ~uvanje presvete Euharistije. On se
nalazi ili na zidu iza glavnog oltara ili negdje sa strane.
Pokraj tabernakula u oltarskom prostoru se nalazi
"vje~no svjetlo", svjetiljka koja uvijek gori u znak stalne Kristove sakramentalne prisutnosti. U tabernakulu se
nalazi posu|e u kojem se ~uvaju hostije od posljednje
mise. U jednoj maloj posudici, kustodiji ~uva se velika
hostija za izlaganje u monstranci (pokaznici).

U piksi se ~uvaju hostije koje se nose bolesnicima. To je

jedna vrsta kutijice s poklop~i}em, u koju se mo`e staviti vie hostija.
Cvije}e spada u oltarski nakit. Ono se daje osobama
koje volimo ili kojima smo zahvalni. Upravo te osje}aje
imamo prema Isusu na oltaru. Osim njega, tu su i svije}e. One mogu, kao i kri`, stajati na oltaru ili pored njega. Ozna~avaju Krista uskrsloga i znak su sve~anog

slavlja. Moraju biti upaljene najmanje dvije svije}e.

Svije}e koje ne gore treba ukloniti ili tako|er zapaliti.
Tako npr. imamo takozvane "apostolske svije}njake",
po est njih na svakoj strani crkvene la|e, koji
ozna~avaju mjesto koje je biskup kod posvete crkve pomazao uljem.
Oltar se prekriva oltarskim prekriva~em. To je jedna
vrsta stolnjaka, koji se na Veliki ~etvrtak skida u znak
`alosti.
Uz kale`, posudu za hostije i vr~i}e za vino i vodu, upotrebljavaju se i neki platneni rup~i}i koje i ti mora poznavati kako bi ih mogao pravilno dodati. Korporal
tjelesnik jest vie puta presavijeno platno koje se razastre na oltar kod prinosa darova. Radi se o bijelom platnu na kojem se, zbog na~ina presavijanja, vidi devet
kvadratnih polja. Na njemu se, nakon prinosa darova,
nalaze posude s hostijama i kale`. Pala slu`i kao poklopac za kale`. Lavabo-rup~i} kojim sve}enik brie ruke
nakon pranja, ~esto se mijea s kale`njakom (purifikatorijem) koji stoji pored kale`a te slu`i za brisanje i
~i}enje kale`a.
Od pribora to ga ministrant u pojedinim situacijama
mora nositi i pridr`ati, sigurno pozna korpionicu sa
kropilom (aspergilom) i kadionicu s la|icom, u kojoj
se nalaze zrnca tamjana.
Kadionicu nose ministranti na upotrebu sve}eniku.
Njoj pripada la|ica iz koje se uzimaju zrnca tamjana i
stavljaju na u`areni ugljen u kadionicu.
O tome se govori ve} u psalmima: "Nek mi se uzdigne
molitva kao kad pred lice tvoje." Druk~ije zna~enje
tamjana mo`emo otkriti u Matejevu evan|elju 2,11:
Mudraci su donijeli Isusu zlato, tamjan i dragocjenu pomast smirnu. Time su mu iskazali tovanje kao kralju,
Bogu i velikom sve}eniku. Tamjan je znak bogo~a}enja. Kada se tamjan upotrebljava u liturgiji, onda to ima
sljede}e zna~enje:
Pri sve~anom ophodu upotreba tamjana zna~i: ulazimo
u ku}u Gospodnju koja je ku}a molitve. Nek se naa
molitva poput kada uzdigne Bogu i neka mu bude mila.
Kada se obilazi oko oltara kade}i ga, to zna~i: ovaj oltar
je postavljen na slu`bu Velikog sve}enika. Neka se svidi Bogu ono to se ovdje prinosi.
Tamjan se upotrebljava i za vrijeme sprovoda, da bi se
okadilo mrtvo tijelo. Time se `eli pokazati da je i umrlo
"prebivalite" djece Bo`je dostojno ~asti. Jer, kao to
ka`e sv. Pavao: "Tijelo vae hram je Duha Svetoga."

Sigurno ti je poznato zna~enje oltarskog zvonca, odnosno gonga, kao i crkvenih zvona. Svojim zvukom `ele
ozna~iti da po~inje neto to je dostojno posebnog navjetaja. Zbog toga i u naem vremenu, kada svi imamo
satove, zvona i dalje trebaju pozivati na slu`bu Bo`ju.
Susret, na ~iji po~etak ona upozoravaju, i dalje ostaje
neto posebno.

Knjige
Tijekom mise koriste se samo dvije knjige: biblijska ~itanja (lekcionari) i misal. Uz te knjige, upotrebljavaju se
jo knjiga Sveop}e molitve vjernika, knjiga oglasa iz
`ivota `upe, obrednici za pojedine obrede i dr.

Zvona
Ve}ina crkava na svojim tornjevima ima zvona; neke
nove crkve imaju zvu~nike koji imitiraju zvona i dobro
se ~uju. Zvona podsje}aju i pozivaju na slu`bu Bo`ju.
Preko dana redovito tri puta zvone i podsje}aju na lijepi
"An|eoski pozdrav" nebeskoj Majci. U slu~ajevima
ukopa oglaavaju da se jedan ~lan `upe preselio u nebesku domovinu, a tijekom su procesije ili nekih sve~anih
ophoda njihovi veseli tonovi poja~avaju sve~anost trenutka. U nekim }e `upama kod krtenja oglasiti da je
`upna zajednica oboga}ena za novog ~lana.

53

15. LITURGIJSKO RUHO

UVOD:
Ovaj susret bi se mogao odvijati u sakristiji. Tema je crkveno ruho, tj. prilika da se za vrijeme sastanka pojasne liturgijski odjevni predmeti. U uvodnoj rije~i mo`emo izre}i nekoliko poticajnih misli u kojima }emo ukazati na Bo`ju
blizinu i pozvati na molitvu, kako bi ono to danas u~imo bilo na korist `upnoj zajednici i osobnoj duhovnoj izgradnji. Uvodni dio mo`emo zaklju~iti molitvom Zdravomarije.
O TEMI UKRATKO:

ruho ozna~ava neka zvanja: policajac, vojnik, lije~nik

obla~enjem slu`benog odijela preuzima se istovremeno i odre|ena du`nost odora obvezuje;
za vrijeme bogoslu`ja ministranti imaju svoje slu`beno ruho;
bojama liturgijskog ruha ukazuje se na liturgijsko vrijeme ili isti~u pojedini blagdani i
svetkovine;
bijela boja je znak radosti, jasno}e i ~isto}e;
crvena boja je boja ljubavi, vatre, krvi, `ivota, snage i Duha;
zelena je boja radosnog i~ekivanja i plodnosti;
ljubi~asta je pokorni~ka boja;
sve}eni~ka liturgijska odje}a: alba, tola, amikt, cingulum, misnica;
izvan mise sve}enik mo`e nositi: roketu, plat i velum;
ministrantska liturgijska odje}a: rokete i ministrantske suknje te ministrantske albe:
..
..

=
=
=
=
=
=
=
=
=
=
=
=
=

ZADACI:
4 pokazati mjesto gdje stoji ministrantska odje}a i kako se odla`e
4 posebno upozoriti na urednost i slaganje ministrantskog ruha
4 gledaju}i druge ministrante obu~ene, poraditi na svom obla~enju i vladanju
4 mla|i ministranti mogu nacrtati i obojati pojedino liturgijsko ruho.

CILJ:

IDEJA VI[E:

ruho je od "obi~nih" materijala, ali je slu`bom "posve}eno"

nau~iti nazive svih predmeta i njihovu namjenu
upoznati liturgijsko ruho i posve}ene predmete
sve upotrebljavati s doli~nom ozbiljno}u i
pobo`no}u
nau~iti boje u liturgiji.

8 uvje`bati obla~enje
8 natjecanje: tko }e se br`e i urednije obu}i
8 nau~iti ~itati oznake u Direktoriju (barem za liturgijske boje)
8 u bilje`nicu ili Vje`benicu nacrtati i obojiti liturgijsko ruho
8 ale ili igra.

54

GRAA UZ TEMU:
Neke slu`be zadr`ale su svoja slu`bena odijela, odnosno odore. U naem jeziku se posebno ka`e "odjenuti se
za slu`bu". Mo`emo se prisjetiti nekih zanimanja koje
prepoznajemo po njihovoj odori (mo`emo ih nabrojiti).
Drugim rije~ima, to zna~i da odre|eno slu`beno odijelo
postaje znak te slu`be. Me|utim, obla~enjem slu`benog
odijela preuzima se istovremeno i odre|ena du`nost
odora obvezuje. Naime, vlastito iskustvo nam govori da
kad netko nosi neuredno slu`beno odijelo, ili se pak u
odori vlada nedoli~no, to odmah izaziva u nama
odre|enu kritiku i nepovjerenje prema slu`bi koju obnaa. O~ekujemo da onaj tko nosi slu`beno ruho bude
dostojan i na visini svoga zvanja.
Poslu`itelji kod oltara, sve}enici i ministranti, a negdje i
~ita~i i pjeva~i, za vrijeme bogoslu`ja tako|er imaju
svoje liturgijsko ruho. Na taj na~in `ele ukazati na
slu`bu koju obnaaju za vrijeme liturgijskog slavlja, ali
i pridonijeti samoj sve~anosti slavlja. Nadalje, bojama
liturgijskog ruha ukazuje se na liturgijsko vrijeme ili
isti~u pojedini blagdani i svetkovine. U tom smislu liturgijske boje prate crkvenu godinu i pojedine svetkovine i blagdane. Bijela boja znak je radosti, svjetla i
~isto}e. Liturgijsko ruho te boje uzima se u vazmenom
(uskrsnom) i bo`i}nom vremenu, na Gospodnje blagdane i blagdane Majke Bo`je, an|ela i svetih. Crvena boja
ozna~ava duh ljubavi, vatre, krvi, snage i Duha Svetoga.
Ona se upotrebljava na Cvjetnicu, Veliki petak, na Duhove i na blagdane mu~enika. Zelena je boja radosnog
i~ekivanja i plodnosti. Ona se nosi najvie u vremenu
"kroz godinu". Ljubi~asta je pokorni~ka boja. Ona dolazi do izra`aja u vrijeme doa}a i korizme. Tako|er se
uzima u misama za pokojnike i kod slavlja sprovoda.
Nije li sli~no i u naem `ivotu? Ovisno o prilikama, i mi
se odijevamo razli~ito: za odlazak u kolu, lije~niku, na
misu. Me|utim, moramo naglasiti da je liturgijsko ruho
sveto jer se koristi samo u prilikama svetih obreda. Stoga se redovito neki novi komad liturgijskoga ruha treba
blagosloviti.

Sve}eni~ka liturgijska odje}a

Za vrijeme mise sve}enik nosi sljede}u odje}u:
Alba je bijela haljina koja se`e do gle`njeva. Ona potpuno obavija sve}enika te podsje}a na krteni~ku haljinu. Ujedno, alba je dio liturgijskoga ruha koji je
zajedni~ki svim liturgijskim slu`benicima.
tola je uski komad posebno saivenog platna koji se
stavlja preko ramena i znak je sve}eni~ke ili |akonske
slu`be. akon stavlja tolu na malo druga~iji na~in
nego sve}enik - preko jednog ramena i vezuje je na
boku.
Amikt je pravokutno platno s vrpcama pomo}u kojih ga
sve}enik ovija oko vrata.

Cingulum je pojas koji slu`i za vezanje albe. U nekim

albama danas je ve} uiven ovaj pojas.
Misnica je dio liturgijskog ruha koji se, kao i tola,
izra|uje u razli~itim liturgijskim bojama, ovisno o blagdanima i liturgijskom vremenu. Starije misnice znaju
imati neke posebne rukotvorine ili pozlate. Bile one bogato ukraene ili od obi~nijeg materijala, njihova namjena i va`nost ostaje ista. Ona je najnaglaeniji i
najprepoznatljiviji dio ruha. Me|utim, sve}enici mogu
ponekad, ako nema dovoljno misnica, sudjelovati u
misi kad koncelebriraju - samo u albi i toli.
Osim mise, sve}enik predvodi i druga liturgijska slavlja: vjen~anja, ukope, procesije, blagoslove. U tim prigodama nosi se i neto druga~ije liturgijsko ruho.
Roketa je bijele boje, obi~no ukraena vezom ili ~ipkom, s ve}im otvorom oko vrata. Svojom bjelinom
tako|er podsje}a na krteni~ku haljinu.
Plat ili pluvijal nosi se kod sve~anih blagoslova ili u
procesiji. Latinska rije~ pluvijal - kina kabanica tako
naglaava kako se bogoslu`je i pobo`nosti, prilikom kojih se koristi plat kao liturgijska odje}a, ~esto doga|aju
na otvorenom.
Velum ili ople}ak je komad podu`eg, obi~no ukraenog
ili izvezenog platna koji upotrebljava sve}enik kod blagoslova s Presvetim Oltarskim Sakramentom.
Reverenda ili talar (habit kod redovnika) je sve}eni~ka
"haljina" crne ili neke druge boje (ovisno o redovni~kom redu) koju sve}enici ili redovnici nose preko
gra|anske odje}e te na nju obla~e liturgijsko ruho. Reverenda je prepoznatljiva po nizu dugmadi, a redovni~ki habit prema pojasu s tri "~vori}a", koja
ozna~avaju tri redovni~ka zavjeta (siromatvo, poslunost i ~isto}u).

Ministrantska liturgijska odje}a

Obi~no su ministrantska odijela na~injena od dva dijela:
rokete i tzv. ministrantske suknje koja je ili u boji liturgijske godine ili crna, a sli~i na prepolovljenu reverendu
(duga, obi~no crna ili sme|a, sve}eni~ka odje}a). Ministrantska roketa je istog kroja kao i sve}eni~ka samo je
neto jednostavnija. Ministrantska suknja mo`e biti razli~ite du`ine i ima na sebi uiven pojas kojim se ste`e.
Prakti~no je da se podizanjem i sputanjem prilago|uje
veli~ini ministranta. Dananja, novija, i sve prisutnija,
ministrantska odijela su puno jednostavnija. Obi~no su
poput sve}eni~ke albe ministrantska alba a ve`u se
pojasevima koji mogu biti u razli~itim liturgijskim bojama. Dodatak klasi~nim i novijim odijelima mogu biti
ovratnici (kragne) u liturgijskim bojama.
Va`no je ukazati da su za vrijeme bogoslu`ja o~i vjernika uprte prema oltaru i svetitu te treba dobro paziti na
urednost i ~isto}u liturgijskoga ruha sve}eni~kog i ministrantskog.

55

16. LITURGIJSKE KNJIGE LEKCIONARI

UVOD:
Ovu katehezu najprimjerenije je odr`ati u sakristiji ili crkvi (pred ambonom). Na stol donijeti razli~ite lekcionare.
Mo`emo upaliti svije}u i pro~itati jedno ~itanje od toga dana. Va`no je naglasiti da se to ~itanje danas ~ita u svim
crkvama te potom kratko protuma~iti pro~itanu poruku Bo`je rije~i. Slikovito mo`emo re}i da kao to u mraku svije}a svijetli i poma`e da prona|emo pravi put, tako je i Bo`ja rije~ svjetlo za ~ovjekov `ivot. Gospodin Isus u svakoj
je prilici u~io govorio. @elio je da njegova rije~ "odjekuje" u svim vremenima i u svim ljudima. Zato je rado ~itamo, kako bi nam ona svijetlila i davala `ivot dui.
O TEMI UKRATKO:

Crkva je uvijek ~astila Bo`ju rije~;

misno slavlje je liturgija - bogoslu`je iz dva dijela: slu`ba rije~i i euharistijska slu`ba;
liturgijske knjige iz kojih se navijeta rije~ Bo`ja trebaju pobu|ivati svijest da je tu prisutan Bog koji sada govori svom narodu;
ponekad je i ministrant (stariji) u slu`bi ~ita~a; ako i nije, dobro je da se zna snalaziti u
liturgijskim knjigama;
lekcionari su zasebne knjige koje sadr`e liturgijska (misna) ~itanja;
Rimski misal sadr`i sve molitve koje se izgovaraju u misi;
Nedjeljni i blagdanski misal za narod je knjiga od velike pomo}i vjernicima kao i poslu`iteljima oltara koji ~itaju za vrijeme liturgijskog slavlja;
nedjeljna ~itanja predvi|aju tri ~itanja: prvo iz Starog zavjeta, drugo iz Apostola (poslanice ili Otkrivenje) i tre}e ~itanje iz Evan|elja;
svagdanja ~itanja obi~no su dva (Evan|elje obavezno i jedno iz Staroga ili Novoga zavjeta). Izme|u ~itanja uzima se pripjevni psalam;
Sveop}a molitva ili molitva vjernika sastavni je dio euharistijskog slavlja;
..
..

=
=
=
=
=
=
=
=
=
=
=
=

ZADACI:
4 svatko neka uzme u ruke jednu od knjiga i nau~i se prona}i tekstove
4 pa`ljivo i s potovanjem se ophoditi prema njima
4 zapisati najva`nije.

CILJ:

IDEJA VI[E:

ministranti moraju poznavati osnovne liturgijske knjige

potrebno je upoznati svrhu svake knjige
nastojati probuditi potovanje prema Bo`joj Rije~i i
"svetim" knjigama.

8 nau~iti ~itati Direktorij nae biskupije

8 stariji ministranti mogu biti ~ita~i
8 ale.

56

GRAA UZ TEMU:
Bogoslu`je se ne mo`e zamisliti bez biblijskih tekstova
koji sa~injavaju slu`bu rije~i. Postoji bliska povezanost
Bo`je rije~i i euharistije. Crkva je uvijek ~astila Bo`ju
rije~ i euharistijsko doga|anje. Isto tako, kod podjeljivanja sakramenata potrebno je navijetanje rije~i, jer su
to sakramenti vjere koja se iz Bo`je rije~i ra|a i njome
hrani. Vjernici se hrane na stolu Bo`je rije~i i na stolu
Tijela Kristova. Ono to se u rije~i ~ita i navje}uje, u liturgijskim se znakovima nudi i doga|a. Misno slavlje je
liturgija - bogoslu`je iz dva dijela: slu`ba rije~i i euharistijska slu`ba.
Liturgijske knjige, iz kojih se navijeta rije~ Bo`ja, trebaju pobu|ivati svijest da je tu prisutan Bog koji sada
govori svom narodu. One moraju biti prikladno ureene
i lijepe, jer su simboli i znakovi ve}ih vrednota. Zato }e
sve}enik i poslu`itelji oltara uvijek paziti na urednost liturgijskih knjiga. Njima se moramo slu`iti s du`nim
potovanjem i brigom. Rije~ Bo`ja preko liturgijskih
knjiga dobiva svoj konkretni vidljivi `ivot u zajednici
vjernika. Bo`ji glas, dakako, ne mo`emo ~uti, kao ni
glas Isusa Krista. Bog upu}uje svoju rije~ preko glasnika. Liturgijski ~ita~ je izabrani posrednik i prenositelj
Bo`je rije~i i njegove poruke. Ponekad je i ministrant
(stariji) u slu`bi ~ita~a; ako i nije, dobro je da se zna snalaziti u liturgijskim knjigama.
Ministrant je aktivni sudionik bogoslu`ja i dobro je ako
se mo`e samostalno snalaziti u liturgijskim knjigama.
Kako bi bio od ve}e koristi svom sve}eniku pri slavljenju liturgije, treba svladati osnovnu liturgijsku pismenost. Liturgijska pismenost pretpostavlja poznavanje i
upotrebu svih liturgijskih knjiga, obrednika i pomagala
koja se koriste u bogoslu`ju.
Lekcionari su zasebne knjige koje sadr`e liturgijska
(misna) ~itanja. Sastavljeni su od zbirki odlomaka iz
Svetog pisma, koji se ~itaju u misnom bogoslu`ju. Izabrani biblijski tekstovi prilago|eni su prigodama i vremenu liturgijske godine: svagdanja, nedjeljna,
blagdanska, sveta~ka, adventska, korizmena i uskrsna.
Prije misnoga slavlja lekcionar, u kojem su vrpcom
ozna~ena ~itanja, stavi se na ambon i ostaje zatvoren
dok ga ~ita~ neposredno prije navijetanja Bo`je rije~i
ne otvori. Prikladno je da se ~itanja u liturgiji navje}uju
iz jedne knjige, osim evan|elja, koje se u nedjeljnim i
sve~anijim slavljima navijeta iz evan|elistara. Nije
prikladno s ambona ~itati biblijska ~itanja koriste}i materijale za liturgijsku pripravu, npr. listi} ili sli~no.
Rimski misal je knjiga koja ima svoje posebno zna~enje
i mjesto u slavljenju mise. Njome se slu`i samo
sve}enik i ona se nalazi pred njim na oltaru ili na posebnom stalku. Rimski misal sadr`i sve molitve koje se izgovaraju u misi. Crvenom bojom su tiskana slova koja

slu`e kao objanjenja, napomene ili uputstva, a crnom

bojom dijelovi koji se ~itaju ili mole. Pjevani dijelovi
imaju uz tekst i gregorijanske note. Ako sve}enik
zadu`i ministranta da nosi misal, neka to ~ini s puno
pa`nje i potovanja. Poslu`itelji oltara, koji su pou~eni i
ozbiljni, mogu sve}eniku okretati stanice misala.
Nedjeljni i blagdanski misal za narod je knjiga od velike pomo}i vjernicima kao i poslu`iteljima oltara koji
~itaju za vrijeme liturgijskog slavlja. On poma`e da se
bolje pripravimo za nedjeljno bogoslu`je te ga mo`emo
ponijeti ku}i i vje`bati ~itanja razmiljaju}i o Bo`joj
rije~i. Dobro je ako poslu`itelj ima svoj primjerak koji
mu je pri ruci za pripravu i aktivnije sudjelovanje u bogoslu`ju.

Nedjeljna ~itanja
Sadr`ana su u tri sveska -A, B, C i predvi|aju tri ~itanja: prvo iz Starog zavjeta, drugo iz Apostola (poslanice
ili Otkrivenje) i tre}e ~itanje iz Evan|elja. Nedjeljna su
~itanja uskla|ena prema tematskim cjelinama; povezuju}i iste teme iz Starog i Novog zavjeta. Svaki svezak
nedjeljnih ~itanja sadr`i: vrijeme doa}a, bo`i}no, korizmeno, vazmeno vrijeme, vrijeme kroz godinu i svetkovine Gospodnje "kroz godinu".

Svagdanja ~itanja
Nalaze se u tri sveska. Svesci za svagdanja ~itanja imaju
tri odlomka (iz Starog zavjeta, apostola i evan|elje), a
obi~no se ~itaju dva (Evan|elje obavezno i jedno iz Staroga ili Novoga zavjeta). Izme|u ~itanja uzima se pripjevni psalam, a prije Evan|elja poklik aleluja (ili u
vrijeme korizme Slava tebi, Kriste, kralju vje~ne slave
ili sl.). Za to lake snala`enje, prvo ~itanje, koje se ~ita
u neparne godine, ozna~eno je trokuti}em, a drugo
~itanje, za parne godine, ozna~eno je rombi}em.
Sveop}a molitva ili molitva vjernika sastavni je dio euharistijskog slavlja. Op}a uredba Rimskog misala br. 69
naglaava: "Po`eljno je da se ta molitva moli redovito u
misama s narodom." Obrazac molitve vjernika ima
uvod, pronje i zaklju~nu molitvu. Uvod i zaklju~ak izgovara predsjedatelj slavlja, a pronje |akon ili netko
od ~ita~a ili poslu`itelj - ministrant. ^itava zajednica
vjernika potvr|uje svoju molitvu zazivom nakon svake
pronje ili molitvom u utnji, te nakon zaklju~ne molitve odgovorom "Amen". U posebnim prigodama pronje
mogu izricati pojedini vjernici za potrebe Crkve, kao i
za razne duhovne i tjelesne potrebe `upne zajednice ili
pojedinaca. Sve}enik mo`e sam ili u suradnji s drugim
vjernicima sastaviti primjerenu molitvu vjernika za misna ili druga liturgijska slavlja. Me|u bogoslu`nim knjigama mo`emo i na}i posebno izdane zbirke "Molitve
vjernih", "Sveop}e molitve vjernika" (za nedjelje, svetkovine, blagdane i posebne dane) i "Sveop}e molitve
vjernika svagdani".

57

17. MINISTRANT - ^ITA^

UVOD:
Na stol donijeti razli~ite lekcionare. Mo`emo upaliti svije}u i pro~itati jedno ~itanje od toga dana. Va`no je naglasiti da se to ~itanje danas ~ita u svim crkvama te potom kratko protuma~iti pro~itanu poruku Bo`je rije~i. Slikovito
mo`emo re}i da kao to u mraku svije}a svijetli i poma`e da prona|emo pravi put, tako je i Bo`ja rije~ svjetlo za ~ovjekov `ivot. Gospodin Isus u svakoj je prilici u~io govorio. @elio je da njegova rije~ "odjekuje" u svim vremenima i
u svim ljudima. Zato je rado ~itamo, kako bi nam svijetlila i davala `ivot dui.
O TEMI UKRATKO:
=
=
=

=
=

=
=
=

=
=
=
=

58

obavljaj tu slu`bu s velikom pobo`no}u i strahopo~itanjem;

ne mo`e ~itati to ne razumije. Zato se mora dati pou~iti i dobro pripraviti za ~itanje;
kakva ti je priprava takvo je i ~itanje! Ako se sprema za ~itanje tako da tekst samo gleda, a ne izgovara rije~i naglas, ne}e u bogoslu`ju dobro ~itati. Ako vje`ba glasno biti
}e sigurniji i osjetit }e snagu i ljepotu teksta;
kod priprave za ~itanje najprije ra~lani tekst. Nastoj imati na umu pregled teksta i biti
}e sigurniji;
pazi na znakove i interpukcije. Kao to je voza~u potrebno poznavati i pridr`avati se
prometnih znakova u vo`nji, tako je i ~ita~u potrebno slu`iti se pravilno znakovljem.
Poznavanje i pridr`avanje znakova je preduvjet za uspjeno ~itanje;
kod ~itanja nastoj zadr`ati melodiju govora. Lagan izgovor poma`e boljem razumijevanju. Tko brzo ~ita ili guta rije~i bit }e narazumljiv. ^ita~i sa velikom tremom, brzim
izgovorom ili govornom manom trebaju ulo`iti dosta truda da ovladaju tehnikom
~itanja;
ne slua se samo uima nego i o~ima. Ako je ~ita~ uredno obu~en to uljepava liturgiju.
Ako je netko neuredno ili izazovno obu~en to rastresa sluatelje. Po`eljno je ~itati u ministrantskom odijelu;
neka ti je dr`anje kod ambona sigurno i uskla|eno. Misli na to da ti je svaki pokret
izlo`en pogledu. Prirodno, dostojanstveno i neusiljeno dr`anje dobra je priprava za nastup;
tvoj glas je najsigurniji kada dolazi iz prsa. Zato po~ni prirodnim, dubokim glasom, a
tako i zavri;
prije po~etka ~itanja i kod svakog odlomka pogledaj ljude, jer njima ~ita, ne samo
sebi. Nemoj sagnuti glavu da ti se ne vidi lice;
s mikrofonom se mora slu`iti kao sa sirovim jajetom. Treba biti pa`ljiv jer on prenosi
svaki um, kaljucanje i nepravilno disanje. Odredi pravilnu udaljenost; ne preblizu ni
predaleko;
..
..
..
..

ZADACI:
4 vje`bati dolazak do ambona, samo ~itanje, odlazak s ambona i dr`anje knjige
4 poznavati lekcionare
4 znati se sna}i u Direktoriju i odrediti ~itanja te ih prona}i u lekcionarima
4 ~itati u crkvi
4 komentirati druge zdravo uo~avaju}i to je dobro a to bi trebalo druga~ije
4 o ~emu je govorilo Evan|elje (ili ~itanja) prole nedjelje.

CILJ:
motivirati starije ministrante da prihvate slu`bu
~ita~a (i kad postanu odrastu)
nau~iti pravila ~itanja svetih tekstova u crkvi
znati odrediti ~itanja.

GRAA UZ TEMU:
Ovako ka`e jedna legenda. Dogodilo se to u srednjem
vijeku. Kralj je odlu~io poslati svoga sina u daleki grad
da se tamo koluje. Sin se teko rastajao i gorko plakao.
Otac ga tjei i veli mu: "Sinko, smiri se, mi }emo te u mislima pratiti. Svakog tjedna }u ti pisati i opisivati sve to
se kod nas doga|a." I sin otputuje. Koliko je samo za
njega bilo veselje svako pismo koje je primio od oca!
^esto bi ga dr`ao u rukama, pa ~itao i opet; po tko zna
koji puta. Ta, pismo je pisala ruka njegova oca, koja mu
je otkrivala sve to se doga|a u obitelji i domovini.
Nebeski nam Otac u svakoj misi alje pisma u liturgijskim ~itanjima. Cijelo sveto pismo je zbirka Bo`jih poruka koje ~itamo svake nedjelje. I ne samo tada. Ne
mo`e biti misnog bogoslu`ja bez ~itanja. Ona nas uvijek podsje}a na Bo`je poruke, pouke, savjete, pobude,
upozorenja, Netko to mora u zajednici pro~itati jasno
i glasno. Uz sve}enika, to su ~ita~i (lektori), koji vre
slu`bu ~itanja i prenoenja Bo`je poruke. Njihova je
uloga jako va`na. Slu`ba ~ita~a je stara i jako va`na
slu`ba. Na~elno, pripada odraslima, ali i poslu`iteljima
oltara.

IDEJA VI[E:
8 natjecanje u "kvaliteti" ~itanja
8 nabaviti knjigu "^ita~"
8 primiti starije i pou~enije ministrante u slu`bu
~itala (obred vidi u knjizi "^ita~")
8 nabaviti biblijske tekstove na disketama ili
CD-u
8 upoznati i pratiti list "@ivo vrelo" za liturgijski
odgoj.
Ministrant mo`e biti i ~ita~. On je ve} poslu`itelj oltara i
ako ~ita, time jo vie nadopunjuje i oplemenjuje svoju
slu`bu. Po`eljno je da svaki stariji ministrant, koji za to
ima smisla, bude i ~ita~. Neke `upe imaju zasebnu zajednicu ~ita~a, a negdje sami ministranti ~itaju.
@eli li, cijenjeni ministrante, biti i ~ita~ u svoj zajednici
dobro `eli. Samo dobar ministrant mo`e biti i dobar
~ita~. Za ovu slu`bu treba se i valjano pripravljati. To }e
ti pomo}i sve}enik, sestra, vjerou~itelj ili koji stariji ~ita~. Pomno ih sluaj, pamti, usvajaj i dobro }e ti do}i.
Priprema za ~itanje je prvi i veoma va`an korak da postane dobar ~ita~. Za svaki se nastup prikladno pripravi. S tekstom koji mora pro~itati valja se unaprijed
upoznati. Vie ga puta pro~itaj, pokuaj otkriti klju~nu
misao koju valja naglasiti. to ti nije jasno, slobodno pitaj. Do|i najmanje petnaest minuta prije mise i vje`baj.
(Neki nose tekst ku}i, da bi se jo bolje pripravili.) Vidio
si na TV-u kako spikeri ~itaju. Nisu dugo na ekranu, tek
nekoliko minuta. Me|utim, njihovo radno vrijeme traje
puno du`e; ostatak vremena provode u pripremama za
nastup.
Posebnu pa`nju treba obratiti na liturgijske knjige. One
su svete knjige i prema njima treba imati potovanja.
Sjeti se da tu knjigu ljubi sve}enik nakon navjetaja
evan|elja. Zato ih uvijek dr`imo s dvije ruke.

59

Prije nastupa provjeri svoju urednost (odijelo, lice,

kosa). Dojam koji ~ita~ ostavlja veoma je va`an. Pazi
na hod kada prilazi, na dr`anje tijela i ruku. Isto vrijedi
i za odlazak s ambona. Kod ~itanja govor mora biti jasan i glasan; pazi na stanku i znakove. Dii ravnomjerno
i povremeno pogledaj sluateljstvo.
Va`no je i kakvim }e glasom zapo~eti ~itati: ni tiho ni
preglasno. Tonom i ritmom kojim si zapo~eo, mora nastaviti i do kraja. Tvoj glas treba biti prirodan; ne iskrivljen ili piskutav. Govori iz punih plu}a i tada }e tvoj glas
biti prirodan i ugodan.
Jedan je nepripremljen ~ita~ zapo~eo ~itanje: - ~itanje
"poslastice" apostola Pavla Korin}anima. "Poslastica"
umjesto poslanica. Jasno je da je u crkvi nastao smijeh.
^itanje na mikrofon zahtijeva posebno vje`banje i
pa`nju. Govor treba biti lagan i prirodan. Treba malo
~ekati dok mikrofon primi i reproducira tvoj glas. Ako
se pojavi zakanjeli glas ili jeka, tada sporije i tie izgovaraj. Ako se pak ne ~uje, tada poja~aj glas. Prema mikrofonu treba biti pa`ljiv jer on "hvata" svako nepravilno
disanje ili kaljucanje. Udaljenost od mikrofona mora
biti uvijek ista. Kolika je ona, to treba sam isprobati.
Ako si dovoljno dobro ovladao tekstom, preporu~a se
da nekoliko puta dok ~ita pogleda narod. Tako se
ostvaruje komunikacija izme|u ~ita~a i puka. Ne zaboravi: i tvoje tijelo se vidi dok ~ita: neka uvijek bude
uspravno s blago rairenim nogama. Tako }e cjelovitost
~itanja biti sve~anija i dostojanstvenija.

Dodatak o lekcionarima
Bogoslu`je se ne mo`e zamisliti bez biblijskih tekstova
koji sa~injavaju slu`bu rije~i. Postoji bliska povezanost
Bo`je rije~i i euharistije. Crkva je uvijek ~astila Bo`ju
rije~ i euharistijsko doga|anje. Isto tako, kod podjeljivanja sakramenata potrebno je navijetanje rije~i, jer su
to sakramenti vjere koja se iz Bo`je rije~i ra|a i njome
se hrani. Vjernici se hrane na stolu Bo`je rije~i i na stolu
Tijela Kristova. Ono to se u rije~i ~ita i navje}uje, u liturgijskim se znakovima nudi i doga|a. Misno slavlje je
liturgija - bogoslu`je iz dva dijela: slu`ba rije~i i euharistijska slu`ba.
Liturgijske knjige iz kojih se navijeta rije~ Bo`ja trebaju pobu|ivati svijest da je tu prisutan Bog koji sada govori svom narodu. One moraju biti prikladno ureene i
lijepe, jer su simboli i znakovi ve}ih vrednota. Zato }e
sve}enik i poslu`itelji oltara uvijek paziti na urednost liturgijskih knjiga. Njima se moramo slu`iti s du`nim
potovanjem i brigom. Rije~ Bo`ja preko liturgijskih
knjiga dobiva svoj konkretni vidljivi `ivot u zajednici
vjernika. Bo`ji glas, dakako, ne mo`emo ~uti, kao ni
glas Isusa Krista. Bog upu}uje svoju rije~ preko glasnika. Liturgijski ~ita~ je izabrani posrednik i prenositelj
Bo`je rije~i i njegove poruke. Ponekad je i ministrant
(stariji) u slu`bi ~ita~a; ako i nije, dobro je da se zna snalaziti u liturgijskim knjigama.
Ministrant je aktivni sudionik bogoslu`ja i dobro je ako
se mo`e samostalno snalaziti u liturgijskim knjigama.
Kako bi bio od ve}e koristi svom sve}eniku pri slavljenju liturgije, treba svladati osnovnu liturgijsku pismenost. Liturgijska pismenost pretpostavlja poznavanje i
upotrebu svih liturgijskih knjiga, obrednika i pomagala
koji se koriste u bogoslu`ju.
Lekcionari su zasebne knjige koje sadr`e liturgijska
(misna) ~itanja. Sastavljeni su od zbirki odlomaka iz
Svetog pisma, koji se ~itaju u misnom bogoslu`ju. Izabrani biblijski tekstovi prilago|eni su prigodama i vremenu liturgijske godine: svagdanja, nedjeljna,
blagdanska, sveta~ka, adventska, korizmena i uskrsna.
Prije misnoga slavlja, lekcionar, u kojem su vrpcom ozna~ena ~itanja, stavi se na ambon i ostaje zatvoren dok
ga ~ita~ neposredno prije navijetanja Bo`je rije~i ne otvori. Prikladno je da se ~itanja u liturgiji navje}uju iz
jedne knjige, osim evan|elja koje se u nedjeljnim i
sve~anijim slavljima navijeta iz evan|elistara. Nije
prikladno s ambona ~itati biblijska ~itanja koriste}i materijale za liturgijsku pripravu, npr. listi} ili sli~no.

60

Svagdanja ~itanja
Nalaze se u tri sveska. Svesci za svagdanja ~itanja imaju
tri odlomka (iz Starog zavjeta, apostola i evan|elje), a
obi~no se ~itaju dva (Evan|elje obavezno, i jedno iz
Staroga ili Novoga zavjeta). Izme|u ~itanja uzima se
pripjevni psalam, a prije Evan|elja poklik aleluja (ili u
vrijeme korizme Slava tebi, Kriste, kralju vje~ne slave
ili sl.). Za to lake snala`enje, prvo ~itanje, koje se ~ita
u neparne godine, ozna~eno je trokuti}em, a drugo ~itanje, za parne godine, ozna~eno je rombi}em.

Nedjeljna ~itanja
Sadr`ana su u tri sveska -A, B, C i predvi|aju tri ~itanja: prvo iz Starog zavjeta, drugo iz Apostola (poslanice
ili Otkrivenje) i tre}e ~itanje iz Evan|elja. Nedjeljna su
~itanja uskla|ena prema tematskim cjelinama; povezuju}i iste teme iz Starog i Novog zavjeta. Svaki svezak
nedjeljnih ~itanja sadr`i: vrijeme doa}a, bo`i}no, korizmeno, vazmeno vrijeme, vrijeme kroz godinu i svetkovine Gospodnje "kroz godinu".

Blagdani i spomendani
Tada se uzimaju samo dva ~itanja. Prvo se mo`e uzeti ili
iz Starog zavjeta ili iz Apostola, a drugo iz Evan|elja. U
vazmeno se vrijeme prvo ~itanje uzima iz Djela apostolskih, a drugo, po mogu}nosti, iz Ivanova evan|elja. Na
svetkovine i blagdane uvijek se uzimaju ~itanja koja se
nalaze u vlastitim ili zajedni~kim ~itanjima.

Prigodna ~itanja
Sadr`e liturgijska ~itanja u razli~itim prigodama, kao
to su doga|aji vezani uz Crkvu, crkvene slu`benike,
narode i dr`avnike, u razli~itim prilikama javnog `ivota, te za neke osobite potrebe. Lekcionar donosi i zavjetna ~itanja u posebnim zgodama ili svetkovinama.
Predlo`eno je vie tekstova koji se mogu izabrati.
Vje`bati i pokazivati kako se treba slu`iti lekcionarom.
U njemu je zapisana Bo`ja rije~ i zato mu pripada doli~no i sve~ano rukovanje. Kad se nosi ili dr`i, neka to
bude uvijek na dostojanstven na~in, kako bi se izrazilo
potovanje prema Bo`joj rije~i.

Sveta~ka ~itanja
Za neka sveta~ka ~itanja predlo`ena su vlastita ~itanja.
Kad ne postoje vlastita sveta~ka ~itanja, onda se uzimaju ~itanja koja osvjetljuju neku osobitost sve~eva `ivota
i djelovanja. ^esto se u lekcionaru nazna~uje koje se ~itanje mo`e uzeti iz zajedni~kih sveta~kih slavlja. Sveta~ki lekcionar sadr`i i zajedni~ka ~itanja to se nalaze u
zajedni~kim slavljima ili za odre|eni red svetaca (npr.
mu~enika, djevica, pastira...) ili za svete op}enito.

61

18. SVE]ENI^KA ZVANJA

UVOD:
Kad sam bio malo dijete, rado sam skupljao sli~ice. Nisam znao ~itati, te mi je majka ~esto pri~ala o dragom Isusu.
Jednom u crkvi majka mi je dala svoj molitvenik da me umiri. Tra`io sam i slagao svete sli~ice. Kada je sve}enik doao pred oltar i stao neto dijeliti pitao sam to radi. Mama mi je rekla da dijeli sv. pri~est. To mi se jako svidjelo.
Zavolio sam crkvu i u drugom razredu postao ministrant. Bio sam u sedmom razredu. U nedjelju poslije mise
vele~asni mi je u sakristiji rekao da do|em k njemu. Bio sam uznemiren jer nisam znao zato me zove. to sam to
u~inio? Osje}aju}i nelagodu zaputio sam se u `upni stan. @upnik mi je otvoreno rekao: "Stjepane, ti bi mogao biti
dobar sve}enik". Bio sam zbunjen. "A to bih morao raditi da to postanem?" jedva sam izustio. Rekao mi je da budem dobar, marljiv i da mnogo molim. Nikada to ne}u zaboraviti. (bogoslov Stjepan)

O TEMI UKRATKO:

Bog ~ovjeku alje poziv to je vidljivo osobito u Svetom pismu;

kroz cijeli Stari zavjet Bog poziva "suradnike" (Mojsija, Samuela, Jeremiju);
i Isus na po~etku javnog djelovanja poziva i okuplja u~enike kojima povjerava svoj
nauk i `eli da ga prenose drugima;
izbor zvanja u `ivotu naj~e}e je jednostavan i spontan;
ve}ina sve}enika bili su ministranti;
kroz molitvu i razmiljanje polako se otkriva istinitost svoga zvanja;
potrebna je neprestana molitva za nove "radnike u Gospodnjoj `etvi";
..
..
..
..
..

=
=
=
=
=
=
=
=
=
=
=
=

ZADACI:
4 prepri~ati ili sastaviti primjer iz `ivota ili Svetog pisma o nekom pozivu
4 nacrtati sve}enika
4 to ti se svi|a, a to ne kod sve}eni~kih zvanja? (razgovor)

CILJ:
briga je zajednice ho}e li sutra biti
sve}enika i redovnika
kao aktivan ~lan `upne zajednice, ministrant ima odgovornu ulogu u molitvi za
sve}eni~ka zvanja.

62

IDEJA VI[E:
8 pitati nekoga od sve}enika ili redovnika kako je to postao
8 izmoliti "deseticu `ive krunice" za sve}eni~ka zvanja
8 upoznati kojeg bogoslova ili ~asnu sestru
8 moliti za jednog bogoslova (`upnik zna ime).

GRAA UZ TEMU:
Bog zove nekada i danas
Upravo Sveto pismo govori o Bo`jem pozivu ljudima i
~ovjekovom odgovoru na upu}eni poziv. Povijest Izabranoga naroda zapo~inje pozivom Abrahamu (Post
12,1). Kroz cijeli Stari zavjet Bog poziva "suradnike",
koji }e biti njegov glas posred naroda: Mojsija, Samuela, Jeremiju. Bog, brinu}i se za svoj narod, poziva na
razli~ite na~ine. Svima je zajedni~ko da s Bogom sura|uju oko skrbi za Bo`ji narod. Oni se u po~etku boje,
kolebaju i smatraju se nedostojnima. Me|utim, Bog ih
ba takve `eli i kasnije }e preko njih u~initi velika djela.
Prikladno je pro~itati nekoliko tekstova o pozivu u Starom zavjetu te o njima razgovarati:
Mojsije i goru}i grm (Izl 3-4)
Samuelov poziv ( 1Sam 3,1-4)
Izaijin poziv (Iz 6).

Isus na po~etku javnog djelovanja tako|er poziva i

okuplja u~enike (Mk 1,16-20) kojima povjerava svoj
nauk i `eli da ga prenose drugima. Poziva ih da sluaju
"Radosnu vijest" i da ga slijede. Tako su mnogi poli za
Isusom i pratili ga na njegovim putovanjima. Slijede ga,
sluaju i u~e `ivjeti novim `ivotom. Novi zavjet spominje sedamdeset i dvojicu u~enika koje Isus alje kao
glasnike pred sobom (Lk 10,1). Ipak, posebno je pozvao
i izabrao dvanaestoricu apostola, koji postaju njegovi
sljedbenici, bliski prijatelji i poslanici (Mk 3,13). Isus
`eli da njegova rije~ odjekuje po svem svijetu i kroz sve
vjekove, zato poziva i alje. Njegov nauk je poruka spasenja za sve ljude.

Prikladno je pro~itati nekoliko tekstova o pozivu u Novom zavjetu te o njima razgovarati:

poziv apostola (Mk3,13-20)
susret s bogatim mladi}em (Mt 19,16-23)
Petrov poziv (Lk5,1-11).

Duhovna zvanja danas

Za `ivot nekog grada ili sela potrebna su mnoga zanimanja. Mo`e li se `ivot odvijati normalno bez pekara,
lije~nika, nastavnika, voza~a, policajaca...? Mnoga su
zvanja potrebna ljudskoj zajednici i ako nedostaju, zajednica trpi ili je `ivot nemogu}. Postavimo pitanje:
Kako su neki izabrali svoje zanimanje? Mo`da kroz razgovor s roditeljima ili znancima, ili su to osjetili u sebi
jo od djetinjstva, netko im predlo`io te se u~inilo zanimljivo, plemenito ili atraktivno. Izbor zvanja u `ivotu
naj~e}e je jednostavan i spontan i nema neke tajnovitosti. Sve ide nekako prirodno i neusiljeno. Zapo~inje
simpatijom prema zvanju i nastavlja se ostvarivanjem
`elje.
Jeste li se zapitali kako se neki sve}enik (npr. `upnik)
odlu~io za sve}eni~ki poziv? Vi|amo ih svakodnevno u
`upi ili u samostanima. Oni propovijedaju, predvode
slavlja sakramenata, pou~avaju, brinu se za ljude, djeluju u misijama, predvode `ivot `upnih zajednica. Kako
su oni izbrali svoje zvanje i tko ih je pozvao? Zajedno su
rasli s drugima, imaju zajedni~ko djetinjstvo i nisu bili
neka posebna djeca. Malo je tko od njih do`ivio neki
"~udesan" poziv. Nije bilo nekih vi|enja, snova ili ukazanja. Naj~e}e u djetinjstvu susre}u sve}enike ili sestre
i to im se svidi. Velika ve}ina sve}enika su bili ministranti, a sestara pjeva~i u crkvenom zboru. Neki su ~itali vjerske knjige, `ivote svetaca ili misionara i to im se
svidjelo. Drugima je mo`da netko predlo`io: "Ti bi mogao biti sve}enik!"

63

Prva misao `elja je poput malenog sjemena, koje }e

vremenom rasti i sazrijevati. Kad do|e vrijeme, nakon
osnovne ili srednje kole, polaze u sjemenita ili samostane. Tijekom kolovanja i formacije - kroz molitvu i
razmiljanje pomalo otkrivaju istinitost svoga zvanja.
Nije neobi~no i krivo ako netko tijekom formacije otkrije da to nije za njega i promijeni kolu. Va`no je da se taj
rast prati otvoreno}u prema Duhu Bo`jem u iskrenoj
molitvi. I jo k tomu potrebno je puno strpljenja.

to ~initi?
Ho}emo li imati sve}enika, redovnika i redovnica, to
ovisi i o nama. Mo`e se dogoditi da jednog dana neke
`upe ostanu bez sve}enika ili redovnica. Zamislite nau
`upnu zajednicu bez `upnika (ili sestara). Kakav bi bio
vjerski `ivot? Poslu`itelji oltara ministranti - vie su
nego drugi pozvani da o tome razmiljaju, jer Bog i danas zove. Mo`da nam je danas te`e ~uti Bo`ji "glas" - poziv? Papa nas u svom pismu za Dan duhovnih zvanja
poziva da i mi preuzmemo odgovornost za budu}nost
duhovnih zvanja. Isus nam je poru~io da "molimo Gospodara `etve da poalje radnike u svoju `etvu". Jasno je
da smo svi pozvani da molitvom i `rtvama damo svoj doprinos. Ako netko osjeti neku naklonost i usmjerenost
prema duhovnom pozivu, neka slobodno o tome razgovara sa svojim `upnikom.

Kako sam po`elio postati sve}enik?

Bilo je to na dan Sv. Nikole. U naoj crkvi je bio program dolaska sveca i podjela darova. Mene je `upnik
odredio da svecu dr`im tap. Bio sam sav sretan i uzbu|en. Dok je biskup dijelio darove, ja sam stajao pozadi. Tada sam po`elio postati biskup. Svidjelo mi se
kako je to lijepo i sve~ano. Kasnije, u viim razredima,
nau~io sam da ne mogu odmah u~iti za biskupa. Prvo
valja biti sve}enik, a tek onda mo`e se postati biskup.
Ipak, u meni je ostala `elja da postanem sve}enik; da
budem `upnik. (Mirko)

Moj ujak
Moj ujak je bio `upnik u udaljenom selu. Jednom do
dvaput na godinu cijela moja obitelj ila ga je posjetiti.
Bilo je to iza Uskrsa. Poslije nedjeljnog ru~ka svi smo
kod stola razgovarali. Ujak se zanimao kako u~im u
koli. Moj otac je otkrio da sam slab u~enik i da sam
nemaran na nastavi. Jako sam se postidio pred ujakom.
Otac me je kudio i isto sam o~ekivao od ujaka. No on
mi je samo rekao: "Ivice, ja vjerujem da ti mo`e biti
bolji." Te su mi se rije~i duboko urezale u sje}anje. ~esto sam o njima razmiljao. Poslije toga popravio sam
ocjene u koli i svoje vladanje. Zamiljao sam da i ja
budem kao moj ujak. O tome dugo nisam nikome govorio. Nakon pola godine otkrio sam mojim roditeljima
da `elim biti sve}enik. (Ivica)

64

19. MARIJA I MINISTRANTI

UVOD:
Molitva Zdravo Marijo ili An|eo Gospodnji. Ili koja poznata marijanska pjesma pred Gospinom slikom ili kipom.
Ili:
Na samrtni~koj postelji mu~ila je majku sv. Bernarda budu}nost njezina sina, mladog Bernarda. On je jo malen i
ostaje sam kada mu je majka toliko potrebna. Ona ga pozove: "Bernarde, kada ja umrem Djevica Marija }e biti tvoja
majka. Kad god bude togod trebao, idi k njoj s krunicom u ruci i moli se." Ovu zadnju maj~inu preporuku Bernard
nije nikada zaboravio. Majka je nedugo zatim umrla. Od njezine smrti mali Bernard je redovito molio krunicu i otvarao svoje mladena~ko srce Gospi. Ona ga je pratila i blagoslivljala njegove molitve u tolikoj mjeri da je postao
glasoviti svetac.
O TEMI UKRATKO:
=
=
=
=
=
=
=
=
=
=
=
=

to nam majka zna~i u `ivotu?

kakav bi nam bio `ivot bez majke?
Isus nam je na kri`u ostavio svoju majku za nau nebesku Majku;
Marija je ministrantima uzor;
ministranti ljube Majku Bo`ju;
molitva krunice;
vojnik i krunica;
svibanj i listopad posve}eni Mariji;
..
..
..
..

ZADACI:
4 razgovarati ili pismeno sastaviti rad na temu "Majka zemaljska i majka nebeska"
4 znati sva otajstva i na~in moljenja krunice
4 svakodnevno moliti bar jednu deseticu krunice.

CILJ:
preko zemaljske majke, koju volimo,
do`ivljavamo nebesku majku Mariju
oja~ati Marijansku pobo`nost
velikani Crkve, odreda su tovali Mariju.

IDEJA VI[E:
8 organizirati "lanac `ive krunice" (svaki ministrant po
jednu deseticu dnevno)
8 moliti na nakanu novih sve}eni~kih i redovni~kih zvanja
8 nabaviti ministrantima krunice
8 ale ili igra.

65

GRAA UZ TEMU:
Ministranti ljube Majku Bo`ju.
Primjereno je ministranskoj dobi da su `ivahni, nemirni,
ponekad objeenjaci. Na putu odrastanja, u tim godinama, to je u redu. Kako takvu `ivahnost i prhkost povezati
s ljubavlju prema Mariji? Takvo pitanje mogu postaviti
ministrantice koje su mirnije i manje `ivahne. Marija,
naa nebeska majka, dobro razumije nemir tih godina.
Ne treba troiti puno rijeci. Dje~ak }e teko rije~ima izraziti svoje osje}aje. to ~initi? Svakoga dana sjetiti se
Marije u jutarnjoj i ve~ernjoj molitvi, makar ponekad i
nakratko. U svojoj sobi imati njezinu sliku. Promatrati
njen lik u crkvi; ne zaboravimo, Maj~in pogled nas uvijek prati.

uvelih ru`a stalo gospi prikazivati vijenac neuvelih ru`a,

vijenac molitava. Zato se ustalio obi~aj da se taj vijenac
ru`a-ru`arij, isplete od najdivnijih kr}anskih molitava:
O~ena, Zdravo Marijo i Slava Ocu.
Na jednom seoskom groblju pokopali mladu majku. Iza
nje ostao i njezin osmogodinji dje~ak. Drugi dan iza
ukopa uputi se na maj~in grob. Doavi do maj~ina groba, po~eo je svojim malim ru~icama kopati zemlju. Nai|u ljudi i pitaju ga: "to to radi ovdje?" A on, gue}i se
u suzama, re~e: "Tra`im mamu. Ja ne mogu `ivjeti bez
mame."
Kod ro|enja primili smo svoj tjelesni naravni `ivot. Na
krtenju smo primili Bo`ji `ivot. Njega nam je darovao
Spasitelj svojom mukom na kri`u. Kod toga je sudjelovala i naa nebeska Majka. Ona je rodila Spasitelja, a po
njemu nam dolazi bo`anski `ivot. Marija je naa majka.

Dva najljepa mjeseca u godini, svibanj i listopad posvecena su Mariji. Tada Marijini tovatelji dolaze u crkvu
svaki dan, ni`u vijence krunica, sla`u listove litanija.
Djeca su Mariji posebno draga. Uz drugu djecu, ministrantima je mjesto u prvim redovima i medu najredovitijima. Svojim dolascima pokazujemo Majci kako je
volimo.

Svako dijete ima dvije majke: jednu na zemlji, a drugu

na nebu. Glavna briga nae majke je da bdije nad naim
`ivotom. Sile tame `ele nam unititi taj duhovni `ivot.
Ali tu je naa nebeska majka, da se brine i da nas ~uva.
Ako se priklonimo njoj, zati}eni smo od svih opasnosti.

Evo nas pred tobom, Marijo.

Stojim pred slikom lika tvog.
Mi jo ne znamo
kako treba moliti,
zato ovo cvije}e dajemo.

Dragi prijatelji, poslu`itelji oltara, posluajte i ovaj

primjer.

Primi naeg srca buket bijeli,

primi ovo cvije}e ljubavi.
Srca smo ti svoja
u njem dali,
u njem nam je `ivot cijeli.
Molitva nek ovo cvije}e bude
za svu djecu svijeta koja pla~u.
Vrati im osmijeh na licu,
vrati im miran san,
da svi budu sretni kao mi.

Mnogi sveci otkrili su nam tajnu svoje svetosti; bila je to

molitva krunice.

Nai su se mladi vojnici nalazili na taborovanju. Tamo

su izvodili kojekakve vje`be, to ve} ide uz njihovu vojni~ku slu`bu. Pred ru~ak bilo je prestrojavanje. Kad gle!
Ispred stroja na zemlji le`ala je jedna krunica.
^asnik je upitao tko ju je izgubio. Nitko se ne mi~e. Njezin vlasnik nije htio pokazati svoju pobo`nost. Bojao se
da }e mu se drugovi zbog toga smijati. Na to ~asnik stavi
ruku u svoj d`ep i izvadi krunicu i, pogledavi mlade novake, re~e: "Hajde, prijatelji, nemojte se stidjeti. I ja
imam krunicu koju nosim svaki dan." Tada pri|e pred
njega onaj to ju je izgubio. Kao da ga je napustila malodunost i stid. Ohrabrio ga je primjer njegova ~asnika.

To ne valja. Tko bi se od vas stidio svoje majke? tovie,

svatko je na nju ponosan. Tako je i s nebeskom majkom.
Ministranti i ministrantice, nemojte se nikada stidjeti
svoje nebeske majke. Otkrijte njezinu sliku ili kip, ako
imate kod ku}e. Svaki dan uzimajte krunicu u ruke i molite; ili kod ku}e ili zajedno s drugima u crkvi. Ako vam
Ali latice ru`a brzo venu i gube svoju ljepotu. Nebeskoj je dugo cijelu, molite bar jednu deseticu.
kraljici treba pokloniti neto trajnije. Stoga se mjesto
Na istoku je od starine bio obi~aj da se u odre|enim prigodama odli~nijim osobama pokloni vijenac ru`a.
Kr}ani su vrlo rano primili taj obi~aj, pa su o Marijinim
blagdanima kitili sliku ili kip Majke Bo`je.

66

20. DUHOVNI @IVOT POBO@NOST

UVOD:
- na stolu se nalazi kri` i upaljena svije}a
- zajedno izmoliti Molitvu Gospodnju (O~e na) rairenih ruku
- ili "Molitva ministranta":
Gospodine, Isuse, slu`benik sam Tvoj.
Izabrao si mene da poslu`ujem kod Tvog oltara.
Sretan sam to mogu kod svete `rtve donositi na oltar
`rtvene darove.
Nau~i me da sluam rije~i Tvoje.
Daj mi snagu da znam radosno prikazivati sve;
svoja djela, svoje misli i sav svoj `ivot.
Ti }e mi se darovati u svetoj Pri~esti.

Daj mi pravo apostolsko srce,

da se i ja znam darovati bra}i.
Ostani uvijek sa mnom, Gospodine!
Ti me vodi k Ocu!
Marijo, moja Majko, slu`benice Gospodnja,
u~ini me vjernim slu`benikom Sina Tvoga.

TEMA UKRATKO:
=
=
=
=
=
=
=
=
=
=
=
=

jer si tako blizu oltara, pozvan si na svetost;

pozvan si biti bolji i pobo`niji od drugih dje~aka;
dobar u~enik ili sporta postaje se s puno vje`banja;
MOLITVA put prema pobo`nosti;
disanje = `ivot tijela;
molitva = `ivot due;
poslu`ivanje je molitva;
uzor svetosti imamo prvo u Bogu, Isusu i svecima;
biti svet Bo`ji je dar i plod tvog zalaganja;
svakome je upu}en poziv na svetost, a osobito ministrantu;
..
..

ZADACI:
4 neka svatko ka`e to moli
4 sastaviti nedjeljnu propovijed ili neku molitvu
4 nau~iti Molitvu ministranata.
4 vanj{tina i nutrina; zdrava i crvljiva jabuka.

CILJ:
probuditi svijest da ste pozvani, vie nego drugi, na intenzivan duhovni `ivot
ako se ne moli, kako mo`e poslu`ivati oltar?
iz redova ministranata stasaju budu}i suradnici,
pa i sve}enici i redovnici.

IDEJA VI[E:
8 mnogi ministranti obavljaju pobo`nost prvih petaka
8 pribaviti prikladni MOLITVENIK
8 u knji`ici "Ministrant" postoji mali ~asoslov.

67

GRAA UZ TEMU:
Poslu`itelj oltara, koji je tako ~esto u doticaju sa svetinjama, treba biti pobo`an, to zahtijeva njegova slu`ba.
Ve} samim time to je ministrant, treba prednja~iti u
pobo`nosti. Jedan vid je i molitva.

sudjeluje. Crkveni Sabor }e re}i da je liturgija najuzvienija molitva koju ~ovjek mo`e prinijeti Bogu. Obredi
i sv. mise, i sakramenata i drugih pobo`nosti pru`aju
nam razne oblike molitava. Stoga Crkva njeguje liturgiju i `eli da i ministranti u toj skladnoj pjesmi dadnu svoj
obol. Tako ministranti i tu nalaze svoju pravu
pobo`nost.

Kada srce moli.

Ima razli~itih na~ina na koje mo`e moliti. Molitva
mo`e biti osobna, nutarnja, iz due, ili molitva srca. Moliti mo`e zajedno s drugima kada obavlja ministrantsku du`nost. Neki obi~avaju pognuti glavu,
zatvoriti o~i i moliti srcem. Na taj na~in se odvajaju od
svijeta i sami govore s Bogom. O~i i ui kao da su
isklju~ene, a prozori nae due zatvoreni. Sva je pa`nja
usmjerena Gospodinu koji prebiva u naem srcu. Tako
mo`emo moliti svoju jutarnju i ve~ernju molitvu, ili
zahvalu iza pri~esti. Ovakav nutranji razgovor s Bogom
nu`an je i potreban oblik molitve. Ministrant se treba
vje`bati u ovom na~inu. Molitva srca je velika milost u
kojoj se treba vje`bati, i za koju treba moliti. Ima i drugih oblika molitve. Kad ministrira, teko }e na ovakav
na~in mo}i s Bogom razgovarati. Zato? Jer na mnogo
stvari treba misliti i pratiti svetu misu.

Aktivna molitva, molitva otvorenih o~iju i

uiju.
U ovakvoj molitvi molitelj se ne ogra|uje od izvanjskog
svijeta. On nastoji da ga Bogu di`e sve to ~uje, vidi, dodiruje i to god ~ini. On moli kada gleda oltar, kale`, tabernakul, svije}e... On moli kada izgovara glasno misne
molitve, gromko pjeva, kada stoji ili kle~i. Ove vanjske
stvari ne "smetaju" ga, tovie, one mu poma`u da `ar~e
moli. To je molitveni na~in liturgije tako da to zdunije

68

Poslu`ivanje je molitva.
Kod poslu`ivanja ministrant mo`e biti mlak i bezvoljan,
a mo`e biti pravi molitelj. Kada nosi vr~i}e s vinom i
vodom, misli kako se i on prikazuje kao `rtveni dar
Bogu. "Primi, Gospodine, ove darove! Dajem ti svoje
srce i sve to imam!" Kad god poklekne, nije to samo
obi~na kretnja tijela, ve} tom kretnjom Bogu govori:
"Klanjam ti se veliki i silni Bo`e!" Tako moli ~itav ~ovjek, i tijelo i dua. Sve to ~ini neka to ne bude samo naizgled, samo tijelom, nego neka to prati srce, razmiljaj
da i to to ~ini mo`e biti molitva. Stoga je va`no razumjeti bogotovne ~ine, shvatiti njihovo zna~enje i
izvravati ih pobo`na srca. Tako }e pravi ministrant uvijek iznova u~iti o liturgiji, simbolima, crkvenom posu|u, ruhu...

Zahvala poslije svete mise

Sve}enik je rekao "Po|imo u miru", odgovorili smo i
posljednji "Bogu hvala", svije}e na oltaru su pogaene,
ali sveta misa time nije zavrena, nego se nastavlja u
mome `ivotu. Ti, Bo`e, `eli da moje misli, rije~i, moj
rad i odmor, upravo sve to ~inim, odra`ava `rtvu, kod
koje sam smio poslu`ivati. Daj mi milost da danas tvoga
Sina tako nasljedujem i tako `ivim kako to dolikuje
Bo`jem djetetu i bratu Isusa Krista. Daj, da te radosna

srca hvalim svojim rije~ima i djelima. Po istom Kristu,

tvome Sinu, Gospodinu naem. Amen!

Bog nas poziva na svetost.

To je na cilj i kona~ni smisao za kojim te`imo. Na zemaljski `ivot bio bi promaen bez ostvarivanja kr}anskog ideala svetosti. Svaki vjernik je pozvan da `ivotnim
svjedo~enjem bude dionik posve}enja sebe i svijeta. Na
svetost nisu pozvani samo odrasli, ve} je mogu ostvariti i
odva`ni dje~aci. U prvim kr}anskim vremenima mnogi
su dje~aci i mladi}i, poput svetog Tarzicija, svoju svetost
dokazali i mu~enitvom. To su junaci vjere, kojima se divimo i preporu~amo u molitvama. Velik se postaje veli~inom i plemenito}u due, a ne veli~inom tijela. Poziv na
svetost upu}uje nam sm Isus: "Budite sveti kao to je
svet Otac va nebeski." Uzor svetosti imamo prvo u
Bogu, Isusu i svecima. Takvu svetost pokuaj ostvariti,
dragi ministrantu, u svojoj ministrantskoj slu`bi, kao i
cijelim svojim `ivotom. Ministrantsko slu`enje koje nije
za~injeno barem klicom svetosti gubi svaki smisao i
zna~enje. Isus voli i cijeni svete dje~ake, posebno uz
svoj Oltar. Oni su ukras ne samo ovozemaljske crkve,
ve} i vje~ne Crkve u nebu.

Veli~ina svetaca
Ona se nalazi u njihovom nastojanju da svoje mane i
slabosti preobraze u vrline i kreposti. U onome u ~emu
su, kao obi~ni ljudi, bili slabi, oni su upornim radom i
odricanjem postali veliki. I najve}i grenik mo`e postati svetac. Primjer nam je sv. Augustin. On je do svoje
tridesete godine `ivio razvratnim i sabla`njivim `ivotom. Sam je to napisao u svojim Ispovijestima: "Jo
kao dijete bio sama veliki grenik." Nakon obra}enja
Augustin postaje jedan od najve}ih svetaca nae
Crkve.

Biti svet Bo`ji je dar i plod tvoga zalaganja.

Bog nas je iz ljubavi stvorio, ali naa vje~na sre}a ovisi
o nama i naem trudu oko svetosti. Poziv na svetost je
trajna obveza svakog kr}anina, a posebno onih koji su
tako blizu oltara, ministranata.

Ideal svetosti
On ti se mo`e u~initi dalekim i neostvarivim. Kako postati svet s tolikim sklonostima na grijeh, koje nas bez
prestanka mu~e? Putevi zla su ugodni i iroki, dok su putevi dobra opori i teki. Svi su se sveci susreli s tim problemima, osje}ali su `alac grenih ugodnosti i teko}e u
vrenju dobra. Borba za svetost je borba za ostvarenje
dobra u nama i oko nas, a odbacivanje zla.

I tebi je upu}en poziv na svetost.

Na svetost si pozvan po krtenju i slu`enju u Crkvi.
Neka te ne uplai visina cilja na koji te Bog poziva. On
je ostvariv jer su ga mnogi dostigli. to je cilj ve}i tra`i
vie `rtve i odricanja. Krenuo si za Kristom, slijedi ga
svetim `ivotom!

69

II. SVECI-ZATITNICI MINISTRANATA

70

SVETI TARZICIJE

SVETI DOMINIK SAVIO

Bilo je to u rano kr}ansko doba, za vrijeme prvih progona kr}ana. Sve}enik je u katakombama slu`io sv.
misu. Nakon to je rekao na koncu: "Idite u miru"; obrati se prisutnima i upita: "Tko bi od vas htio odnijeti svete
hostije naoj bra}i zatvorenicima"? Dje~ak imenom
Tarzicije istupi pred sve}enika. On ve} dugo sanja kako
bi u~inio neto veliko za Boga. No, vide}i njegovu mladost sve}enik je oklijevao. On je za ovaj pothvat o~ekivao odva`nog mu`a koji bi se mogao prema potrebi i
braniti. Me|utim, Tarzicije je uporno molio da to bude
ba on. @elio je ovim djelom posvjedo~iti ljubav prema
svome Spasitelju. Odlu~nim glasom povika: "Pouzdajte
se, ja se obvezujem da }u donijeti Isusa, ne}u zatajiti!"
Smion i odlu~an izgled dje~aka uvjerili su sve}enika da
mu povjeri pri~est. Stavi je u malu kutijicu i objesi dje~aku oko vrata. Tarzicije se uputi rimskim ulicama prema
tamnici. Kad je stigao na trg, namjeri se na dje~ake koji
su se igrali. Ovi su ga uporno pozivali da im se pridru`i.
Tarzicije se opravdavao da `uri i ima svoga posla. Jedan
je primijetio da on neto skriva na prsima. Htjeli su vidjeti po svaku cijenu to on to nosi. Kad je odbio, zlo~esti
nevaljalci se bace na njega. Htjeli su oteti posudicu. On
se svom snagom branio. Ta bila je tu najvia svetinja
kr}ana. Napokon podlegne i srui se sav u krvi, ali je i
dalje rukama ~vrsto dr`ao hostije. Uto nai|e stra`ar i rastjera obijesne dje~ake. On je, na sre}u, bio kr}anin i
sakri posudicu. Dje~ak je bio sav izranjen i izdahnuo je
na rukama. Umro je kao mu~enik za svoga Spasitelja.
Nije dopustio da svete tajne pogani obe~aste. Kr}ani
su ga sahranili kao pravog mu~enika za svetu vjeru.

Jo kao mali dje~ak sveti Dominik bio je izrazito posluan svojim roditeljima i redovito molio za njih. Majka
Brigita i otac Karlo odgajali su ga u ljubavi prema Bogu
i ljudima. Dominik je rastao i svakog dana sve vie znao
o dobrome Bogu, upoznavao ga i sve vie molio. Svake
je nedjelje bio u crkvi pokraj svog oca. Pratio je misu i
pa`ljivo sluao propovijed. Ve} s pet godina nau~io je
ministrirati i poslu`ivao je redovito kod svete mise, a sa
sedam godina primio je prvu svetu pri~est. Znao je podnositi nepravdu jo u osnovnoj koli. 2. listopada 1854.
godine Dominik je susreo don Bosca, a nedugo zatim
preselio se u Oratorij u Torinu i prikazao svoj `ivot
Bogu i nebeskoj Majci. Dominik je bio marljiv u~enik,
rado je pomagao onima kojima je pomo} bila najpotrebnija: bolesnima, siromanima, naputenima. Opominjao je one koji su psovali i ~inili ru`ne stvari. Bio je
pokreta~ "Drutva Bezgrene" te sastavio pravilnik te
Dru`be. Vrlo brzo se teko razbolio, ali nije posustao u
svojoj vjeri. 9. o`ujka 1857. godine preao je u iz ovoga
`ivota Gospodinu komu je iskreno slu`io. Nakon svoje
smrti ukazao se prvo svome ocu, a potom i don Boscu.
9. srpnja 1933. Dominik Savio proglaen je ~asnim slugom Bo`jim i njegove su kreposti priznate kao herojske. 5. o`ujka 1950. proglaen je bla`enim, a devet
godina kasnije, 12. lipnja 1959. proglaen je svetim.

71

SVETI POLION
zatitnik ~ita~a i ministranata
Brojni su svijetli i juna~ki likovi mladih ~ita~a u nebeskoj Crkvi. Ve} po~etkom kr}anstva u naim krajevima
otkrivamo velikane ~itanja i svjedo~enja rije~i Bo`je.
Tako imamo sa~uvane zapise o sv. Polionu, koji je bio
prvak me|u ~ita~ima; rekli bi danas organizator, vo|a.
@ivio je krajem tre}eg stolje}a u Vinkovcima (Cibalae).
Godine 304. bio je za cara Dioklecijana prognan i on je
kao prvak me|u lektorima bio izveden pred sud. Na~elnik policije, careva produ`ena ruka, Prob, trebao je neposlune careve podanike kazniti. (Kr}ane su
prisiljavali da se klanjaju caru kao Bogu; to oni ni po cijenu svog `ivota nisu prihva}ali.) Optu`ba Polionova je
glasila: "Ovaj je zabasao u toliku oholost da ne prestaje
huliti na bogove i vladare." Na pitanje na~elnika Proba
kakvu slu`bu vri, Polion je odgovorio: "Prvak lektora...
onih koji obi~no ~itaju narodu bo`anski govor."
Tako je u temelje kr}anstva na prostorima nae domovine ugra|en i mladi `ivot sv. Poliona. Njegov blagdan slavimo 28. travnja. Stoga bi Polion, zbog svoga
dosljednog `ivota i mu~eni~ke smrti mogao biti zagovornikom i uzorom svim crkvenim ~ita~ima danas.

72

Dani ministranata
Dobro je imati jedan dan u godini koji se uzima kao Dan ministranata.
@upnik i voditelj se o tome dogovaraju, ako ve} ne postoji tradicija. Svakako to mo`e biti dan sveca - za{titnika komu je posve}ena zajednica.
Prikladna je i prva nedjelja Do{a{}a kada mo`e biti i
uvo|enje u slu`bu novih ministranata; pohvala, zahvala i nagra|ivanje starijih. Sve se mo`e zavr{iti malom
zakuskom u vjeronau~noj prostoriji.
Neki uzimaju Veliki ~etvrtak kao dan i sve}enika i ministranata. Znakovito je i lijepo samo je problem {to su
sve}enici odve} zauzeti obedima velikog tjedna.
Svakako je po`eljno da poslu`itelji olatara imaju svoj
dan u godini i koji }e oni posebno obilje`iti.

III. EUHARISTIJSKO KLANJANJE

73

PJESMA:
Ima jedna duga cesta

UVODNA MOLITVA:

ospodine, u~itelju i brate. Okupili smo se pred tobom da ti se poklonimo i izre~emo ti svoje molitve.
Radosno slu`imo tvome oltaru na kojem si se za nas predao. Daj da tu tvoju ljubav uvijek pobo`no
prepoznajemo i radi toga te jo vie ljubimo. Blagoslovi nae nastojanje da budemo to radosniji, bolji i po`rtvovniji slu`itelji tebi kroz euharistiju. Amen.

Meditacija se mo`e popratiti tihom meditativnom glazbom (CD ili instrument).

PJESMA:
Mir, pravi mir daje Krist, Gospodin na.

MEDITACIJA

Kra}a utnja
MOLITVA SV. FRANJE

Ovako je Bog dobar:

obra}enika prihva}a bez primjedbi i pitanja.
Ovako je Bog velik:
nitko mu ne mo`e doku~iti veli~inu.
Ovako je Bog irokogrudan:
nikoga ni na to ne prisiljava.
Ovako je Bog vjeran:
nikoga ne ostavlja na cjedilu.
Ovako je Bog pouzdan:
~eka i one koji su najdalje odlutali.
Ovakav je Bog u ljubavi:
svima koji mu po|u on hrli ususret.
Ovakav je Bog u opratanju:
one koji su ga zatajili prima kao da ga nisu razo~arali.
Ovakav je Bog u radosti:
svetkuje sa svakim povratnikom.
Ovakav je Bog u dobroti:
nitko to jednostavno ne mo`e shvatiti.
Ljubav njegova nadilazi sve nae predod`be. (Severin
Schneider)

Gospodine, u~ini me oru|em svog mira.

Gdje je mr`nja, da nosim ljubav.
Gdje je uvreda, da nosim oprost.

Gdje je nesloga, da nosim slogu.

Gdje je zabluda, da nosim istinu.
Gdje je sumnja, da nosim vjeru.
Gdje je o~aj, da nosim nadu.
Gdje je tama, da nosim svjetlo.
Gdje je `alost, da nosim radost.
O Gospodine, daj da ne tra`im toliko da budem utjeen,
nego da tjeim; ne da budem shva}en, nego da shva}am
drugoga; ne da budem ljubljen, nego da ljubim. Jer bolje
je davati, nego primati, dok opratamo, nama biva
oproteno; umiru}i uskrsavamo na `ivot vje~ni.

Ako prilike doputaju, predvoditelj sada mo`e pozvati

ministrante da na papiri} napiu jednu kra}u molitvu ili
nakane za koje `ele moliti, te ih jedan po jedan u utnji
donesu pred Presveti Oltarski Sakrament. Za to vrijeme
mo`e u pozadini svirati tiha meditativna glazba (na gitari ili s CD-a).
Umjesto predlo`enog oblika molbenice pisane na
papiru, predsjedatelj mo`e predmoliti prilo`enu sljede}u molbenicu:

74

MOLBENICA:

ZAVRNA MOLITVA

Gospodine Isuse, blagoslovi nae roditelje. Neka ih

tvoj Duh ravna i vodi u ljubavi i sre}i, molimo te:
Gospodine Isuse, milo}u svojom obasjaj naega
`upnika, da ti uvijek vjerno slu`i, molimo te:
Gospodine Isuse, neprestano pove}avaj nau `upnu
zajednicu novim ~lanovima, molimo te:
Gospodine Isuse, daruj mir svijetu. Neka prestanu
ratovi, ubijanja i mr`nja me|u ljudima, molimo te:
Gospodine Isuse, svrni svoj pogled na sve bolesne i
one koji trpe, da u tebi prona|u utjehu i snagu, molimo te:
Gospodine Isuse, u nama, svojim poslu`iteljima uvijek raspiruj vjeru u tebe, ljubav prema tvojoj i naoj
Majci Mariji i privr`enost svetoj Katoli~koj Crkvi,
molimo te:

PJESMA:
Kakav prijatelj je Isus
(Pjesmarica `upske zajednice, br. 564.),

udrosti Bo`ja, vodi me.

Snago Bo`ja, ja~aj me.
Dobroto Bo`ja, nagradi me.
Due Bo`ji, o`ivi me.
Ljubavi Bo`ja, zagrli me.
Voljo Bo`ja, uputi me.
Svetosti Bo`ja, posveti me.
Blagosti Bo`ja, tjei me.
Uzvienosti Bo`ja, upravljaj me.
Neizmjernosti Bo`ja, ispuni me.
Svjetlosti Bo`ja, prosvijetli me.
Milosr|e Bo`je, spasi me.
Slatko}o Bo`ja, pro`mi me.
Ljepoto Bo`ja, o~isti me.
Sigurnosti Bo`ja, smiri me.
Miru Bo`ji, nastani me.
Presveto Trojstvo, blagoslovi me
u `ivotu, u smrti,
u vremenu i u vje~nosti. Amen. (Johannes Crasset)

ili druga prikladna pjesma.

Blagoslov s Presvetim
PJESMA:
Krist jednom stade na `alu
ili druga prikladna pjesma.

75

IV. ZABAVNE IGRE

Djeca se rado igraju jer im to stvara zadovoljstvo; jednostavno igraju se radi igre. Oni ne tra`e neki cilj ve} se predaju igri. To ih ispunja rado{}u, zadovoljstvom, jako dobro pamte rezultate i do`ivljaje u igri.
Stoga ne bi trebali zanemariti igru u zajedni~kim dru`enjima. Posebno kada je zajednica razigrana (prolje}e) i jednostavno nisu zainteresirani za u~enje.
Igrom i {alom po`eljno je ponekad zavr{iti ministrantski sastanak.
Igra u ministrantskoj zajednici:
povezuje pojedince u jednu zajednicu
stvara do`ivljaj ugode (bilo je super)
opu{ta i razveseljuje
stvara emotivne do`ivljaje koji se dugo pamte
radije dolaze na sastanke.

76

A. IGRE NA OTVORENOM
1. Skakanje u vre}i igra klokana

3. Noenje "krke~ki" teki teret

Potreban materijal: nekoliko platnenih vre}a, toperica

Broj sudionika: po izboru voditelja (mogu}e je da ska~e
jedno po jedno dijete ili vie djece zajedno)
Vrijeme: nije odre|eno

Potreban materijal: toperica

Broj sudionika: nije odre|en
Vrijeme: nije odre|eno

Tijek igre: Ova stara i vrlo popularna igra izvodi se tako

da svako dijete "obu~e" na noge platnenu vre}u i podigne do struka. Ako je grupa manja, mogu se natjecati
pojedinci, a ako je ve}a, dobro je grupu podijeliti u nekoliko natjecateljskih skupina. Potrebno je negdje vani
(bilo bi dobro na nekom mekom terenu, zemlji) odrediti
startnu liniju i cilj. Cilj neka ne bude predaleko od starta. Ako se djeca natje~u pojedina~no, mjeri se vrijeme
dolaska do cilja svakome pojedinom djetetu. Naprotiv,
ako se natje~u skupine, onda se uzima vrijeme ~itave
skupine. Kada je rije~ o skupini, dobro bi bilo da i prvi
igra~, kao i onaj iza njega, ima svoju vre}u. Iako mo`e
biti jako zanimljivo i to da svaki igra~ mora obu}i i skinuti vre}u te je predati sljede}em igra~u. Dijete koje na
putu do cilja padne na zemlju, treba se pridi}i i nastaviti
svoj put.

Tijek igre: Svaki ~lan grupe izabere svoga partnera u

igri. Pri izboru bilo bi dobro da pomogne i voditelj. U
svakom slu~aju, treba nastojati da sna`nija djeca uzmu
za partnera onu slabiju. Igra zapo~inje na startnoj poziciji tako da na znak voditelja sna`nije dijete uzima na
le|a svoga partnera i tr~i prema zadanom cilju. Pobjednik je onaj par koji je prvi doao do cilja. Svi natjecatelji
koji posustanu prije cilja ispadaju iz igre ili se vra}aju
na startnu poziciju. Ako je skupina koja sudjeluje u igri
velika, nekoliko parova mo`e se udru`iti i ~initi jedan
natjecateljski tim.

4. Guranje "ta~ki" etnja s prijateljem

Potreban materijal: toperica
Broj sudionika: nije odre|en
Vrijeme: nije odre|eno
Tijek igre: I u ovoj igri djeca biraju svoga partnera.
Va`no je izabrati neki prikladan (~ist i mekan) teren. Na
znak voditelja prvi sudionici spuste se rukama na zemlju. Njihovi parovi uzimaju ih za noge i tako kre}u prema odre|enom cilju. Treba voditi ra~una da djeci bude
zanimljivo ali nikako ne previe forsirati da se ne bi
slu~ajno tkogod ozlijedio.

2. Natezanje u`eta povuci-potegni

Potreban materijal: jedno duga~ko i ~vrsto u`e
Broj sudionika: nije odre|en
Vrijeme: nije odre|eno
Tijek igre: Evo jo jedne stare i zanimljive igre. Grupu
ministranata potrebno je podijeliti na dva dijela, s tim da
raspored snaga bude ravnomjerno raspore|en na obje
strane. Negdje na travi ozna~i se ravna crta, a konop se
postavi tako da mu je sredina to~no na crti. Djeca uzmu
konop za krajeve i na znak voditelja nastoje drugu stranu dovu}i (ili prevu}i) preko crte. Ako je grupa ve}a,
sami ministranti mogu izabrati svoje predstavnike u
igri, a ostali mogu glasno navijati i bodriti svoju grupu.

5. Nasipanje vode u bocu

Mokro, mokrije
Potreban materijal: nekoliko plasti~nih boca od po 2 litre, dvije ili vie kanti za vodu i nekoliko plasti~nih probuenih ~aa (ali ne sa prevelikim rupama)
Broj sudionika: po izboru voditelja (u isto vrijeme mo`e
se natjecati vie skupina, broj ~lanova u skupini nije
odre|en)
Vrijeme: nije odre|eno
Tijek igre: Na otprilike 5-10 metara od startne pozicije
postave se dvije (ili vie) plasti~ne boce. Na startu se
postave kante s vodom. Pojedinac uzima probuenu
~au i na znak voditelja zagrabi vodu iz kante te hita pre-

77

ma cilju. ^aa je probuena i natjecatelj nastoji to prije

do}i do boce u koju onda sipa vodu. Vra}a se na start
odakle kre}e drugi predstavnik skupine. Pobjednik je
ona skupina koja prva napuni bocu do vrha. Budu}i da u
ovoj igri ~esto bude i mokrih nogu, preporu~a se za ljetne mjesece.

7. Bacanje u metu pikado

Potrebni materijal: velika ucrtana meta na zemlji, asfaltu ili betonu, tri zavezane platnene male vre}ice napunjene pijeskom ili nekim drugim sitnim materijalom
Broj sudionika: po izboru voditelja (mogu se natjecati
pojedinci ili skupine)
Vrijeme: nije odre|eno
Tijek igre: Na zemlji je ucrtana meta s nekoliko velikih
krugova koji se su`uju prema svojoj sredini. Svaki krug
nosi odre|eni broj bodova. Onaj najmanji najvie i tako
prema rubu kruga sve manje i manje. Na udaljenosti od
otprilike dva metra svaki sudionik pokuava pripravljene vre}ice ubaciti u to u`i dio kruga i tako ostvariti to
ve}i broj bodova. Naravno ne smije izbaciti ve} smjetene vre}ice.

8. Hodanje po ciglama Modna pista

6. Nabacivanje kruga Sinjska alka 2
Potreban materijal: tri metalna ili drvena koluta (ne prevelika), tri (ili vie) metalna ili drvena stupi}a
Broj sudionika: po izboru voditelja (djeca se mogu natjecati jedan po jedan ili skupina za skupinom)
Vrijeme: nije odre|eno
Tijek igre: Pripravljene stupi}e zabijemo u zemlju tako
da vire 30-50 cm izvan zemlje. Stupi}e postavimo tako
da budu ne previe udaljeni jedan od drugoga. Odredimo mjesto ga|anja, otprilike 2-3 m od stupi}a. Svaki
natjecatelj dobiva tri koluta koje treba u prvom ga|anju
smjestiti na pripravljene stupi}e. Pobjednik je onaj natjecatelj (ili skupina) koji je uspio pogoditi najvie stupi}a. Ako se dogodi da ima vie natjecatelja (ili
skupina) s istim brojem pogodaka, natjecanje se produ`uje dok se ne dobije pobjednik.

Potreban materijal: tri drvene ili neke druge ciglice veli~ine dje~jeg stopala, toperica
Broj sudionika: po izboru voditelja
Vrijeme: nije odre|eno
Tijek igre: Igra se mora odvijati na ravnom terenu. I u
ovoj igri potrebno je odrediti start i cilj. Du`ina koju
svaki igra~ treba hodaju}i po ciglicama prije}i neka ne
bude prevelika (5-10 metara). Svaki pojedini igra~ dobiva na startu tri ciglice. Stavljaju}i ciglice na zemlju,
treba hodaju}i po njima sti}i to prije do cilja, ali tako da
niti jedanput ne stane na zemlju. Na dvije ciglice stoji, a
tre}u stavlja pred sebe i pomi~e jednu nogu. Oslobo|enu ciglicu uzima u ruke i stavlja pred sebe i tako nastavlja svoj hod. Ovo je igra brzine i spretnosti. Potrebno je
pripaziti da svaki igra~ hoda samo po ciglicama a ne po
zemlji. Ukoliko se sudionici natje~u pojedina~no, svakome od njih mjeri se vrijeme, a pobjednik je onaj koji
najbr`e do|e do cilja. Ako se natje~u skupine, onda je
pobjednik skupina koja je, ukupno gledano, najbr`e
odigrala ovu igru. Ova igra mo`e se igrati i tako da svaki
sudionik dobiva samo dvije ciglice. U tom slu~aju, dok
podi`e jednu nogu i prebacuje ciglicu, mora nogu dr`ati
u zraku, tj. stajati samo na jednoj nozi.

9. Utrka na tri noge trono`na bi}a

Potreban materijal: nekoliko vrpca za vezivanje
Broj sudionika: igra se u parovima i u igri sudjeluje vie
parova
Vrijeme: nije odre|eno

78

Tijek igre: Svaki sudionik igre izabire svoga partnera.

Na odre|enoj startnoj poziciji svaki par stane jedan pored drugoga. Voditelj, ili njegov pomo}nik, pripravljenim vrpcama zave`e svakom paru noge. Od jednog
igra~a desnu, od drugoga lijevu i to iznad gle`nja i nad
koljenom. Na znak voditelja parovi potr~e prema
odre|enom cilju (udaljenost oko 15 metara). Pobjednik
je onaj par koji prvi do|e do cilja. Potrebno je pripaziti
da noge parova budu dobro vezane jedna zu drugu ali
ipak ne previe stegnute.

10. Lovac, vrabac i komarac

lova~ka igra
Potreban materijal: nema
Broj sudionika: u igri sudjeluju tri igra~a, no u isto vrijeme mo`e sudjelovati i vie skupina
Vrijeme: ovisi o broju igra~a i interesu
Tijek igre: Svaki sudionik dobije ili izabere jednu ulogu: jedan je lovac, drugi vrabac a tre}i komarac. Na
znak voditelja lovac ima zadatak uhvatiti vrapca, vrabac treba uhvatiti komarca, a komarac ima zada}u uloviti lovca. Ovo je igra ispadanja. Kada je jedan od
sudionika uhva}en, ispada iz igre, a lov" se nastavlja.
Pobjednik je onaj sudionik koji najdu`e ostane u igri.

B. IGRE U PROSTORIJI
1. Puhanje balona ja~anje plu}a
Potreban materijal: baloni
Broj sudionika: po izboru voditelja (najbolje da se natje~u pojedinci ili predstavnici skupina)
Vrijeme: nije odre|eno

Tijek igre: Svaki sudionik dobije po jedan balon. Na

znak voditelja po~nu upuhivati zrak u balone sve dok
baloni ne po~nu pucati. Pobjednik je onaj ~iji je balon
prvi pukao. Ako u ovoj igri `eli sudjelovati vie djece,
mogu}e je da djeca podijeljena u grupe igraju ovu igru.
Pobjednik iz svake grupe ide dalje u finale, sve dok se
ne dobije kona~ni pobjednik.

2. Ispuhivanje brana bijela lica

Potreban materijal: nekoliko tanjura (ovisno o broju
sudionika), brano
Broj sudionika: po izboru voditelja
Vrijeme: nije odre|eno
Tijek igre: Svaki sudionik dobiva u ruke tanjur u kojem se nalazi brano. Sudionici sjede za stolom na kojem je tanjur s branom. Igra se odvija tako da svaki
igra~ treba, bez pomo}i sa strane i bez ruku, ispuhivan-

79

jem istjerati" brano iz tanjura. Pobjednik je onaj igra~

koji je prvi ispraznio tanjur. Va`no je da u svakom tanjuru bude jednaka koli~ina brana.

3. Lizanje marmelade ili pudinga slatka

igrica
Potreban materijal: nekoliko tanjura, marmelada ili puding
Broj sudionika: po izboru voditelja
Vrijeme: nije odre|eno
Tijek igre: Kao i u prethodnoj igri, svaki sudionik sjedi
za stolom na kojem se ispred njega nalazi tanjur u kojem
je malo pudinga ili marmelade. Potrebno je to prije,
bez pomo}i ruku, o~istiti" tanjur, isklju~ivo jezikom.
Pobjednik je ono dijete koje je prvo pojelo ono to se
nalazi u tanjuru.

5. Zavezanih o~iju i}i preko boca

Potreban materijal: nekoliko plasti~nih boca, povez za
o~i
Broj sudionika: ova igra izvodi se u paru, mo`e sudjelovati vie parova, ali jedan po jedan
Vrijeme: nije odre|eno
Tijek igre: Ovu igru mogu}e je igrati u otvorenom ili
zatvorenom prostoru. Djeca se podijele u parove. Jedan
sudionik iz para ima zavezane o~i, a drugi treba svojim
govorom voditi svoga partnera do cilja dok se na putu
nalaze plasti~ne boce. On mu treba govoriti npr.: lijevo,
desno, vie, ni`e, digni nogu, spusti nogu i sli~no. Boce
se mogu postaviti tek kada se igra~u koji ide prema cilju
zave`u o~i. Neka boce postavljaju ostala djeca koja tog
trenutka ne sudjeluju u igri. Naravno, igra~ ne smije i}i
sa jedne ili druge strane nego preko boca, di`u}i nogu u
zrak. Pobjednik je onaj par koji do|e do cilja a da ne srui niti jednu bocu. U ovoj igri mogu}e je mjeriti i vrijeme koje je netko utroio da bi stigao do cilja.

6. Pogodi to je pogodi tko je

Potreban materijal: nema
Broj sudionika: sudjeluje cijela grupa ako nije prevelika, u suprotnom potrebno je podijeliti se u dvije ili vie
grupa
Vrijeme: nije odre|eno

4. Zavezanih ruku gristi jabuku bez

muke nema uspjeha
Potreban materijal: nekoliko jabuka, vrpca za povezivanje, silk ili ~vr}i konac
Broj sudionika: po izboru voditelja
Vrijeme: nije odre|eno
Tijek igre: Jabuke se za peteljku sve`u silkom ili
~vr}im koncem te se objese na neko mjesto tako da
vise u visini glave natjecatelja. Natjecateljima se ve`u
ruke na le|ima i njima se ne smiju koristiti. Svaki natjecatelj hvata i jede jabuku isklju~ivo zubima. Pobjednik
je onaj koji prvi na takav na~in pojede jabuku. Mogu}e
je da i dva natjecatelja istoga tima u isto vrijeme jedu
jednu jabuku.

80

Tijek igre: Sudionici igre sjede u krug. Jedan od sudionika, ili voditelj grupe zamilja neki predmet (recimo iz
ministrantske slu`be ili iz crkve) ili neku poznatu osobu
u Crkvi (npr. sveca zatitnika `upe, nekoga hrvatskog
sveca ili bla`enika). Zatim ga s nekoliko kratkih re~enica opisuje (npr. od ~ega je napravljen, kakve je boje ili
veli~ine, te tomu sli~no). Ili ako se radi o osobi, onda nju
opisuje s nekoliko re~enica (gdje je ro|ena, kada je `ivjela ili sli~no) Ostali sudionici imaju zadatak to prije

otkriti o kojem je predmetu ili osobi rije~. Onaj tko prvi

pogodi o kojem se predmetu ili osobi radi dalje nastavlja igru zamiljaju}i i opisuju}i novi predmet ili osobu.
Ova igra korisna je za bolje upoznavanje ministrantske
slu`be, crkvenog inventara i li~nosti Katoli~ke Crkve.

7. Fotografska memorija vje`banje

pam}enja
Potreban materijal: jedan ve}i komad kartona, vie raznih slika ili fotografija, olovka i papir
Broj sudionika: mogu se natjecati dvije ili vie grupa
Vrijeme: 3 do 5 minuta

8. Sastavljanje slike mozaik

Potreban materijal: nekoliko ve}ih slika
Broj sudionika: i u ovoj igri mogu sudjelovati dvije ili
vie grupa
Vrijeme: nije odre|eno
Tijek igre: Za ovu igru dobro je imati neke nepotrebne
slike ili stare plakate. Slike se prije igre izre`u na vie
nepravilnih dijelova. Svaka skupina dobiva u ruke izrezanu sliku koju na znak voditelja treba to prije slo`iti.
Pobjednik je ona skupina koja prva slo`i sliku. Ovu igru
je tako|er mogu}e igrati i pojedina~no. Onda svaki sudionik dobiva isti zadatak kakav je predvi|en za cijelu
skupinu.

Tijek igre: Na karton se nalijepe ili pri~vrste razli~ite

slike ili fotografije na kojima se nalaze neke poznate
osobe, biljke, `ivotinje ili neki predmeti. Potrebno je da
na kartonu ima to vie razli~itih slika (mogu se dobro
iskoristiti izresci iz novina). Voditelj poka`e, skupini ili
skupinama, kratko pripravljeni karton. Vrijeme u kojem
}e natjecatelji imati priliku gledati fotografije ovisi o
njihovom broju i jasno}i (ipak neka ne bude predugo,
od 5 do 10 sekundi). Zatim voditelj sakrije pripravljene
slike. Zadatak svake skupine je da u zadanom roku ka`e
ili napie to vie slika ili fotografija koje su vidjeli.
Pobjednik je ona skupina koja je nabrojala vie vi|enih
slika ili fotografija. Umjesto slika ili fotografija mogu
se na karton zalijepiti ili napisati razli~ite rije~i ili brojke.

81

V. ALE

82

U MESNICI
@upnik `ivi sam te mora u mesnicu
sam po meso. Jednom prilikom re~e
mesaru:
- Ove su vam kosti jako debele. Da
li biste mi ih mogli razbiti?
Mesar }e svom pomo}niku:
- De, slomi kosti vele~asnom!

< J >
ZAPOVIJEDI
Vjerou~itelj pita malog Ivicu:
- to se dogodi kad se prekri jedna
od Deset Bo`jih zapovijedi?
Ivica je dugo razmiljao i napokon
re~e:
- Tada ih ostane jo samo devet!

< J >
U @UPNOM UREDU
Dolazi `ena svom `upniku da se pojada. Ve} s vrata po~ela je govoriti:
- Moj mu` je ovakav, moj mu` je
onakav, a ja jadnica sve to moram
trpjeti ni kriva ni du`na.
Zavri ona svoju ispovijed.
- Dosta dobra `eno - re~e `upnik.
Izmolit }ete pet o~enaa za svoje
grijehe i tri krunice za svoga mu`a.

< J >
TKO ]E U NEBO?
Na satu vjeronauka ~asna sestra
pri~a malim prvacima o nebu.
- A sada re~e ona neka digne
ruku svaki od vas koji `eli do}i u
nebo.
Svi su, dakako, digli ruku osim Ivice.
- to je s tobom, Ivice? upita ~asna
Zar ti ne `eli do}i u nebo?
- Ja ne mogu odvrati Ivica jer mi
je mama rekla da poslije vjeronauka
odmah idem ku}i.

< J >

MINISTRANT-PROGNANI
K
Mijo nije dva dana bio u koli. U~iteljica ga upita:
- Gdje si bio prekju~er?
- Majka mi je oprala rublje i nisam
imao u ~emu do}i u kolu odgovori Mijo.
- Dobro, a ju~er? nastavi u~iteljica.
Mijo se po~ee iza uha, pa zatim odvrati:
- Ju~er? Ju~er sam vidio da se kod
vas sui rublje pa sam pomislio da
vas ne}e biti u koli.

< J >
POSPANI MOLITELJ

DVA PAUKA
Dva pauka razgovaraju:
- Ja sam proveo zimu u crkvenom
tornju. U`asno. Nemogu}e je spavati uz zvonjavu.
- A ja sam bla`eno prespavao cijelu
zimu odgovori drugi.
- Nitko te nije dirao? Je li mogu}e?
A gdje si bio? upita prvi.
- U krablici u dnu crkve.

< J >
U NEBU
Mali Jurica dotr~i ku}i i po~ne zadihano govoriti:
- Mama, mama, dragi Bog se razbolio! Ah, Jurice, to to govori. Bog
se ne mo`e razboljeti. Tko ti je to rekao?
- @upnik na kraju mise. Rekao je da
je Bog k sebi pozvao naeg lije~nika
Toli}a.

< J >

Marko moli ve~ernju molitvu. Jako

je pospan te stalno zijeva. Kad vie
nije mogao moliti, re~e pospano:
- An|ele ~uvaru, ja vie ne mogu,
dalje ti nastavi sam, molitvenik na
osmoj stranici. Amen.

< J >
RASTRESENI
VJEROU^ITELJ
- Zato ju~er nisi bio na vjeronauku? upita vjerou~itelj Zdravka.
- Zato to mi je umro stric odgovori on.
- Dobro, ali pazi da ti se to vie ne
dogodi.

< J >
ORAO I AVION
Dva orla lete visoko iznad oblaka
kad iznenada ponad njih proleti
mlazni avion, ostavljaju}i iza sebe
trag.
- Ova pti~urina se strano `uri primijeti prvi orao.

83

- I tebi bi se `urilo kad bi ti gorio rep

kao njemu zaklju~i drugi.

< J >
NOVINAR
- Molim vas, recite mi da li je u
ovom selu ro|en neki veliki ~ovjek?
na brzinu zapita novinar seljaka.
- Koliko ja znam kod nas se svi
ra|aju maleni mudro odgovori
seljak.

< J >
MILODARI ZA MISIJE
Na Misijsku nedjelju sakupljala se
milostinja za potrebe misija. Vidio
sin~i} da otac umjesto novca stavlja
u koaricu dugme, pa mu bezazleno
re~e:
- Tata, ti si mi uvijek govorio da
crnci nemaju kaputa. Zato si im
onda dao dugme?

< J >
^ARAPE
Ka`e Mujo Hasi:
- Zna, ja imam stereo ~arape.
- Kako to?
- Obje se ~uju.

< J >

O SEDMOJ BO@JOJ
ZAPOVIJEDI
Kradljivac se odlu~io pokajati pa
doao na ispovijed.
- Krao sam, vele~asni.
- Koliko puta? upita sve}enik.
- Vele~asni, ja sam se doao pokajati, a ne pohvaliti.

< J >

LOVA^KA

SVETO ULJE

Nekoga ~ovjeka prijavili lovo~uvaru.

- Zato se ubili zeca, a niste ~lan lova~kog drutva?
Optu`enik odvrati:
- A zato je zec iao jesti na kupus
kad nije ~lan nae obitelji?

Na ispitu pita profesor studenta medicine:

- Ako netko proguta 20 tableta previe, to treba u~initi?
- Treba zvati sve}enika da mu da
sveto ulje! odgovori student.

< J >

< J >
KRTENJE

MARTINJE

< J >
DVA BOLESNIKA
Razgovaraju bolesni lije~nik i
sve}enik:
- Vele~asni, poduzmite neto da ne
odem u pakao zabrinuto }e lije~nik.
- Molit }u se za vas, doktore odvrati sve}enik i nastavi A vi poduzmite sve da ja jo ne odem u
nebo.

< J >
ZAHVALNA
- Otvorite usta sasvim slobodno
hrabri zubar pacijenticu.
- O, ba vam hvala, doktore. Kod
ku}e mi uvijek govore da za~epim
usta.

84

Nakon to je mot krten i preao u

vino, de~ki se vra}ali s martinjske
ve~eri dobro pripiti. Nisu dugo odmaknuli kad ih zaustavi policajac:
- Znate li da ste preli crveno?
- Je, a kaj da delamo kad je nestalo
belega.

U jednoj panjolskoj `upi prilikom

krtenja djeteta sve}enik upita:
- Koje }ete ime dati djetetu?
- Miguel Antonio Juanito Fernando
Pablitio odgovore roditelji.
Nato }e sve}enik brzo ministrantu:
- Sko~i u sakristiju i donesi mi jo
svete vode!

< J >

< J >

VJE^NO SVJETLO
Tata povede maloga sina prvi put u
crkvu. Dje~aku je sve novo. Ogledava se uokolo i uskoro mu dosadi.
- Tata upita sin oca pokuzuju}i na
vje~no svjetlo kada }e se upaliti
zeleno? Ja bih ku}i.

< J >

TO^NO

< J >

- to ~ovjek mora u~initi da do|e u

nebo? upita vjerou~itelj djecu.
- ^ovjek mora umrijeti odgovori
mala Sara.

DUGA^KI JEZIK

< J >
RAJ
Pita tatu mali Ante, nakon to je na
vjeronauku prvi puta ~uo za Adama
i Evu:
- Tata, je li Adam imao punicu?
- Ne, sine, on ti je `ivio u raju.

< J >
PUT U NEBO
Djed tuma~i unuku kako se u nebo
ide uskim putem. Unuk }e nato:
- Ja sam malen pa }u se provu}i. A
kako }e ti?

- Ja sluam misu kroz prozor ka`e

jedna `ena koja stanuje u blizini
crkve.
- Budu}i da ima duga~ak jezik,
mogla bi se i pri~estiti kroz prozor
odgovori mu`.

< J >
ISPOVIJED
Ispovijeda se jedan ~ovjek:
- Znate, vele~asni, ja sam o`enjen.
- Pa to nije grijeh odgovara sve}enik.
- Svejedno ja se kajem!

< J >

Bog mu odgovori:
- Napravi ih sve po jednom kalupu.
I pri~a zavrava da su sve `ene iste.

< J >
NOVI MAJMUN
Jedan od slu`benika zove direktora
ZOO-vrta, koji je na godinjem odmoru:
- Gospodine direktore, na je stari
majmun uginuo. Ho}emo li kupiti
novoga ili pri~ekati da vi do|ete s
godinjeg?

< J >
LJUDO@DERI
- Mama, mama, na `upnik je ljudo`der zadihano }e Ivica majci.
- Ivice, ne pri~aj gluposti. Odakle ti
samo to?
- Pa danas je u `upnim obavijestima
rekao: Tra`im `enu za kuhanje.

< J >
< J >

RAVNOTE@A
- Reci, Mate, zato sve}enik toliko
puta za vrijeme mise moli rairenih
ruku?
- Da ne izgubi ravnote`u.

OGNJICA

< J >
DVA PASTIRA

PU^KA PRI^A

Biskup, prolaze}i kroz polje, nai|e

na jednog pastira koji ~uva stado. U
razgovoru ga zapita:
- Kolika ti je pla}a?
- Pa, imam za hranu i odijelo.
Biskup odgovori.
- Pa, i ja sam pastir, ali imam vie.
- E, onda Vi sigurno imate vie stoke.

Kad je Bog stvorio Adama, onda

mu je dao puno kalupa da stvara ljude. Tako je on radio est dana i potroio sve kalupe, jer je svakoga
mukarca druk~ije stvorio. Dola je
nedjelja, a ostao mu samo jedan kalup. Ka`e on Bogu:
- A sada bi trebao stvoriti `ene, a
imam samo jedan kalup.

Jedna koko govori u povjerenju

svojoj prijateljici:
- Ju~er sam imala visoku temperaturu.
- Kako zna?
- Jutros sam snijela kuhano jaje.

< J >
NAPREDAK
- Kako napreduje u u~enju engleskog jezika?
- Prili~no Kad sam po~eo u~iti,
nisam razumio nikoga, a sada nitko
vie ne razumije mene.

85

< J >

BUDNOST U NEBU

PRAZNICI

MJESTO

Mali Marinko dugo se u no} igrao s

gostima, pa ga je majka najzad mrtva
umorna odnijela u postelju.
- Ne}emo zaboraviti ve~ernju molitvu, bez obzira na to! re~e majka.
- Pa ti misli da su oni u nebu jo uvijek budni? kratko }e Marinko.

U~enici prvog razreda nali se na

prvom satu nastave. Sjedili su
mirno i ukali neto u svojim
klupama. Najednom, jedan od u~enika podigne ruku. Kad mu u~itelj dopusti da govori, mali hrabro
zapita:
- Gospodine u~itelju, kad nam
po~inju praznici?

- to radi Mujo kad slomi nogu na

dva mjesta?
- Ne ide vie na ta mjesta.

< J >

< J >

< J >

POSAO

MISIONAR

Sjedi Mujo u hladu kad nai|e Haso i

upita:
- Mujo, sjedi i razmilja?
- Ne, samo sjedim.

Naao se misionar u nevolji.

Okru`ili ga lavovi. Zatvorio je o~i
i po~eo moliti. Nita se nije dogodilo. Dugo je tako ~ekao i napokon se usudio malo pro}iriti
desnim okom. to je vidio? Lavovi pali na koljena u polukrug oko
njega i mole molitvu prije jela.

< J >
POHVALA

< J >

- Tata, danas me u~itelj pohvalio.

- Kako?
- Rekao je da sam pravo tele.

VJERONAU^NO
PITANJE

< J >
POPRAVIO SE

ADAMOVA KAZNA

Dolazi sin iz kole i pohvali se ocu da

je dobio pet.
- Ooo - iznenadi se otac kako si se
popravio.
- Ali usitno, tata.

- ^ime je ka`njen Adam nakon to je

u raju zemaljskom sagrijeio? pita
vjerou~itelj na satu.
- Morao je o`eniti Evu. javi se brzo
Mirko.

< J >

< J >
ZMIJE

JEDINICA
Otac: - Sine dragi, kad }e ve} ispraviti onu jedinicu iz matematike?
Sin: - Ali, tata, kako }u je ispraviti
kad je imenik stalno u zbornici?

Razgovaraju dvije zmije:

- Jesmo li mi zmije otrovne?
- Ne, zato pita?
- Ah, dobro je, ju~er sam se ugrizla
za jezik.

< J >

< J >

86

Dvoje malenih razgovaraju

me|usobno o vjeronau~nim temama:
- to zna~i ono da }e ~ovjek jesti
kruh u znoju lica svoga?
- To je barem jasno: ~ovjek treba
jesti sve dotle dok se ne po~ne
znojiti.

< J >

< J >

SLON

IAO U CRKVU

NAJBOLJI

U~ila djeca na vjeronauku o stvaranju svijeta. Zajedni~ki su na satu

vie puta ponavljala to je Bog kojeg dana stvorio.
- A to je dragi Bog radio sedmog
dana, u nedjelju? pitala je vjerou~iteljica.
- Iao je na misu u crkvu. brzo }e
Marica.

Mama pita Ivicu:

- Tko najvie zna u tvojem razredu?
- Pa, u~itelj.

Crnac u Africi pita europskog misionara:

- Znate li zato slonovi imaju crvene
o~i?
- Ne znam, zato?
- Da ih nitko ne primijeti kad beru
trenje.
- Pa nisam jo vidio nijednog slona
da bere trenje.
- Vidite, tako se dobro sakrio da ga
nijednom niste uspjeli vidjeti.

< J >
TO JE BAR JASNO
Razgovaraju dva vjernika:
- Na je `upnik svetiji od vaega.
- Kako to zaklju~uje?
- Rekao nam je da svako jutro razgovara s Bogom.
- to ako je la`ac?
- Misli da bi Bog razgovarao s lacem.

< J >
DAKLE
Luka se hvali prijatelju:
- Mama mi je rekla da sam imao 5
kg kad sam se rodio.
- Onda te nije donijela roda, nego
zmaj.

< J >
DJELOTVORAN LIJEK
- Kad god se sagnem, kripe mi
le|a. `ali se Marko lije~niku.
- To }emo lako rijeiti. Prepisat }u
vam malo ulja da podma`ete hozentregere.

< J >
VE] IMA NOGE
- Ante, to je s tvojim malim bracom, mo`e li ve} hodati?
- Ne, jo malo, ali ve} su mu narasle
noge.

< J >
ZNATI@ELJA
- Tata, zato `irafa ima tako dug
vrat?
- Zato to je li}e po stablima u Africi visoko.
- A zato je li}e tako visoko?
- Zato da se `irafe ne moraju saginjati.

< J >

< J >
KNJIGA

JEDNOSTAVNO

- to da kupim Ivanu za ro|endan?

- Knjigu.
- Ma, ve} ima jednu.

Ana se vra}a iz kole:

- Je li bio te`ak test iz matematike?
upita je majka.
- Ne, ~ak ga je i tata mogao rijeiti.

< J >

< J >

MOLITVA

NE ISPLATI SE

Ve~ernja molitva nevinog djeteta:

- Dobri Bo`e, blagoslovi sve ljude
na ovom svijetu, osim u~itelja koji
me povukao za ui, prodava~a pinata na naoj tr`nici i onoga koji je
izmislio sapun

Neki ~ovjek bio na prijateljevom

ukopu pa poslije sjeo na klupu na
groblju. Pri|e mu grobar i upita ga:
- Koliko imate godina?
- 87 odgovori ~ovjek.
- Skoro da vam se ni ne isplati i}i
ku}i. zaklju~i grobar.

< J >

< J >

87

dodate rije~i: "u nebu", ako jo ima

mjesta. Jeste li me razumjeli? Hvala.
Na bakinu sprovodu pojavio se i vijenac s natpisom: DOVIENJA U
NEBU, AKO JO IMA MJESTA.

< J >
BICIKL

POUKA
- Moj je mu` ~itao da nije zdravo
puiti. hvali se Katja prijateljici.
- I, je li prestao puiti?
- Ne, prestao je ~itati.

< J >
ODMOR
Mali Ivica plakao je i jaukao, da ga
je cijelo selo ~uo. Plakao, plakao i
jednom prestao.
- Bogu hvala da si jednom prestao
zavijati kao vuk zadovoljno uzdahnu majka.
- Nisam ja prestao, samo se odmaram. I nastavi plakati.

< J >
SPROVOD
Prigodom jednog sprovoda:
- to si napisao na vijencu svojoj
baki?
- Dovi|enja.
- Pa, mogao si barem dodati: "u
nebu".
- Ima pravo. Odmah }u telefonirati. Halo. Cvje}arnica? Molim vas da
na vijencu koji sam jutros naru~io

88

Mali Ivica svaku ve~er prije spavanja moli. Uo~i svog ro|endana na
kraju molitve je nadodao to je glasnije mogao:
- Dragi Bo`e, molim te, daj da za
ro|endan dobijem bicikl.
- to se tako dere? Dragi Bog nije
gluh prekine ga mama.
- Nije Bog, ali tata je odgovori Ivica.

ZADA]A
Perica ka`e tati koji se pogrbio iznad kolske bilje`nice:
- Po`uri, tata! Mama mi je rekla da
}e me pustiti da se igram tek kad
zavrim sa zada}om.

< J >
GLUMICA
Ivica: Teta, jesi li ti glumica?
Teta: Nisam, a zato?
Ivica: Tata je rekao da }emo kod
ku}e imati pravu predstavu kad ti
do|e.

< J >
U RAJU
Pitao Adam u raju Boga:
- Zato si stvorio tako lijepu Evu?
- Da ti se svidi.
- A zato si je dao meni?
- Da ti nju ljubi.
Vidi Adam, nije lako s Bogom razgovarati pa mu postavi posljednje
pitanje:
- Ali zato si je stvorio ovako glupu?
- Da ona tebe ljubi.

< J >

PITANJE
- Koja je razlika izme|u ma~ke, klavira i zdravlja?
- Ne znam.
- Ma~ka se mo`e popeti na klavir, a
klavir na ma~ku ne mo`e.
- A zdravlje?
- Hvala na pitanju, dobro je.

< J >
KRTENJE

- to su Marija i Josip uzeli sa sobom kad su morali bje`ati u Egipat?

pita vjerou~itelj malog Miju.
- Oni su uzeli Ja mislim Stvarno sad ne znam Nisam uop}e bio
kad su se pakirali.

Dobri stari `upnik na kraju obreda

krtenja odr`i kratki nagovor:
- Eto, me|u nama je danas novi
kr}anin. to mu je Bog predvidio?
Da bude dobar otac obitelji? Ili
mo`da sve}enik? Ili veliki politi~ar
- Ali, vele~asni, ovo je curica tiho
dovri kuma.

< J >

< J >

BIJEG U EGIPAT

USPOMENA
@ena daje oglas u rubriku Izgubljene stvari:
- Tra`im svojega mu`a. Nije posebno vrijedan, ali je ipak obiteljska
uspomena.

< J >
KONA^NO
- A ti si zna~i kod ku}e? veselo }e
Marko svojoj ljutitoj supruzi koja
ga je u kasne sate do~ekala na vratima A ja sam te, jadan, tra`io po
svim gostionicama u gradu.

< J >

- Nije, nije, mama, sve sam ih maloprije zgazio.

pri~a o njoj ona naraste za nekoliko

centimetara.

< J >

< J >

PO@AR

OPERACIJA

- Htjela bih napraviti zahtjev za

promjenu prezimena. Prezivam se
Po`ar.
- Sasvim normalno prezime. Ne
znam to mu nedostaje?
- Da, ali kad god nekoga nazovem
telefonom i predstavim se "Ovdje
Po`ar", odmah mi pred ku}u dolaze
vatrogasci.

- Hvala Bogu da je zavrila i ta operacija. radosno }e Marko nakon

to se probudio.
- Ne veseli se prije reda. I ja sam se
tako radovao kad je zavrila moja,
ali je lije~niku u mom `elucu ostala
vata, pa su me morali ponovno otvarati upozorava susjed.
U tom trenutku dolazi u bolesni~ku
sobu lije~nik i upita:
- Je li netko od vas vidio moju lulu?

< J >
PRESELIO SE

< J >

PRIZNANJE
- Priznaj, Martine, da ti je otac pomogao napisati doma}u zada}u.
- Ne, gospodine u~itelju.
- ^asna rije~?
- ^asna rije~, otac mi nije pomogao.
On ju je sam napisao.

< J >
KOJI JE VIE ]ELAV?
Dva su ~ovjeka potpuno }elava.
- Koji je od njih }elaviji? pita otac
sina.
- Oba jednako odgovara sin.
- Ne. ]elaviji je onaj koji ima ve}u
glavu.

< J >

- Stanuje li jo uvijek Va prijatelj u

onoj prekrasnoj vili nasuprot zatvoru?
- Ne, preselio se, sada stanuje preko
puta vile.

< J >
PORT
Jedan debeli ~ovjek stalno tijekom
dana prati na televiziji port. @ena
ga opominje da ne valja toliko buljiti u televizor.
- Ma ne bih ja to ~inio, da mi lije~nik nije rekao da se moram vie baviti portom.

KRUH SVAGDANJI
- Zato svakoga dana molimo Boga
da nam dade kruh? Zar ga ne bi bilo
lake zamoliti da nam dade jednom
za cijeli tjedan? pita vjerou~iteljica.
- Molimo ga svakoga dana da nam
bude uvijek svje`. brzo odgovori
Mirko.

< J >

< J >
RIBA

NEMA OPASNOSTI
Perica pije vodu iz lokve na ulici.
Nailazi njegova majka, pa }e zaprepateno:
- Perice, sine, zar si poludio? Zato
pije vodu iz lokve? Zarazit }e se,
puna je bakterija.

U~itelj upita djecu:

- Koje `ivotinje rastu najbr`e?
- Ribe ustane se Perica i brzo odgovori.
- Zato ba ribe, Perice?
- Tako. Moj je stric prolog tjedna
upecao malu ribu, a svaki put kad

89

VI. "OBRED" PRIMANJA U

MINISTRANTE

90

UVO\ENJE U MINISTRANTSKU SLU@BU

Dobro je ve} nakon prve pri~esti ponuditi djeci da se uklju~e u ministrantsku grupu. U nekim se `upama jo jedno vrijeme prvopri~esnike dr`i na okupu kao zasebnu
skupinu, da bi ih se tek kao odraslije uklju~ilo u druge
grupe. U svakom slu~aju, ako postoji prevelik broj djece koja bi se htjela uklju~iti u ministrantsku grupu,
prednost treba dati starijima. Oni }e ve} mo}i svoju
slu`bu ozbiljnije shva}ati i s njima se onda mo`e sustavnije raditi.

Vrijeme priprave
Evo kako sam ja postao ministrant. Bilo je to prije mnogo godina. Bio sam na misi jednog ~etvrtka. Nije bilo ni
jednog ministranta. @upnik me upitao da li bih mu htio
pomo}i kod bogoslu`ja. Rado sam prihvatio, ali me bilo
pomalo i strah. Ja sam, dodue, ve} vidio to rade ministranti, ali mnogo toga jo nisam znao. Za prvi put je
bilo dosta dobro. Kasnije sam dolazio redovito i u~io od
drugih. Postao sam pravi ministrant. Nadam se da ti
ne}e morati tako na brzinu postati ministrantom, nego
da }e imati dovoljno vremena za u~enje i pripremu.
Nije dovoljno ono to se radi u nekim `upama, da se novog ministranta "prikrpi" nekom starijem koji }e mu
pokretom ruke ili glave pokazivati to i kada treba ~initi.
Ministriranje je va`na slu`ba. Tu se radi o slu`bi Bo`joj
za koju se treba temeljito priprave za ministrantsku
slu`bu. Kroz to se vrijeme kandidati za ministrante ozbiljno pripremaju, da bi se na kraju sami odlu~ili ho}e li
prihvatiti ovo slu`enje u zajednici ili ne.
Ministranta treba postupno uvoditi u slu`bu. Zato bi
bilo pametno da ga se najprije upoznaje s prostorom u
kojem }e se kretati (crkva, oltarski prostor, sakristija).
Trebat }e ga polagano dovesti do toga da se sigurno i
pravilno kre}e u ovom za njega jo novom i neobi~nom
prostoru. Za to je potrebno pojedina~no i zajedni~ko
vje`banje u osnovnim liturgijskim pokretima.
Mladi kandidati }e se tako postepeno upoznavati sa
svim onim to je potrebno za njihovu slu`bu. Oni to moraju razumjeti i usvojiti. Postupno, uz ~esto ponavljanje,
irit }e se krug njihovih du`nosti. To }e im ve} biti poticaj da se srcem i duom unose u svoj posao.
Zato nije razborito da se "novajlija" ~im prije pripusti
euharistijskoj slu`bi i upie u "raspored ministriranja".
^ak niti onda ako ih nema dovoljno za ministriranje,
kao npr. za vrijeme ljetnih praznika. Treba potivati i
sa~uvati vrijeme kunje.
S obzirom na sadr`aj ovog "vremena priprave" postoji
mnogo razli~itih prijedloga. U svakoj bi `upi skupina

odraslih ministranata moga zajedno sa `upnikom ili kapelanom izraditi za svoje prilike prikladan plan.
(Iskustvo nekih sve}enika je da bi priprava trebala biti
od jednog do tri mjeseca. Kroz to vrijeme kandidati trebaju dolaziti {to }e{}e na misu i u~iti. Ako ustraju to je
neko jamstvo da ne}e brzo posustati.)

DU@I OBLIK
Dobro je da se sve~anost uvo|enja novih ministranata u slu`bu slavi nedjeljom ili blagdanom kada je
okupljen ve}i broj ~lanova `upne zajednice. Ministrantski pripravnici ulaze sve~ano u crkvu u pratnji starijih ministranata. Na podesnom mjestu uz
oltar nalaze se odijela za nove ministrante. Dok oni
prolaze kroz crkvu, pjeva se prikladna pjesma, npr.
"O Bo`e, zar si pozvao mene?" Kada se ministranti
smjeste u prezbiterij i nakon sve}enikova pozdrava,
sve}enik poimence proziva nove ministrantske kandidate. Svaki od njih odaziva se sa: "Evo me!"
SVE]ENIK: Danas }ete obu}i ministrantska odijela i
postati slu`benici oltara ove crkve. Jeste li dovoljno
shvatili svoju du`nost i jeste li spremni preuzeti ovu
slu`bu?
MINISTRANTI (zajedno, ali odgovara svaki za
sebe): Jesam!
SVE]ENIK: Ho}ete li svojim ponaanjem,
pobo`no}u i revno}u biti i drugima na poticaj da se s
potovanjem odnose prema domu Gospodnjem?
MINISTRANTI: Ho}u!
SVE]ENIK: Gospodin blagoslovio vae iskreno nastojanje i dao vam milost da ostanete vjerni svojoj odluci,
te da budete na ~ast i ponos ovoj vjerni~koj zajednici.
MINISTRANTI: Amen!

Blagoslov ministrantske odje}e

SVE]ENIK: Pomolimo se: Gospodine Isuse Kriste,
blagoslovi ova ministrantska odijela i one koji }e ih nositi, da se zaodjenu tobom, koji s Ocem i Duhom Svetim, `ivi i kraljuje u vijeke vjekova.
SVI: Amen.
Sve}enik pokropi odijela blagoslovljenom vodom, a
potom stoji ispred oltara. Ministrantski kandidati
pristupaju pojedina~no ili po dvojica da iz njegovih
ruku prime odijelo. Dok predaje odijela sve}enik
govori:
SVE]ENIK: Ovim odijelom zaodjenuo te Bog u novog
~ovjeka, na sliku Kristovu.
MINISTRANT: Amen!

91

Za vrijeme predaje odijela neka `upna zajednica

pjeva prikladnu pjesmu ili psalam 84, odnosno 89.
Kad se svi obuku, stanu pred oltar, a sve}enik nad
njima moli sljede}u molitvu:
SVE]ENIK: Pomolimo se: Gospodine Isuse Kriste, pogledaj na ovu djecu nae `upne zajednice koja danas
stoje pred tobom sve~ano obu~ena u odje}u tvoje
slu`be. Molimo te, daj im snage da ostanu vjerni ovoj
slu`bi, koju su sada s oduevljenjem prihvatili.
SVI: Amen!
Slijedi slu`ba rije~i. Ministriraju jo uvijek stari ministranti. Za vrijeme propovijedi sve}enik }e uputiti
vjerni~koj zajednici nekoliko rije~i o mjestu i ulozi
ministranata u liturgiji Crkve. Nakon homilije slijedi predavanje znakova liturgijskih predmeta novim
ministrantima.
SVE]ENIK: Za vrijeme priprave vi ste se pripremili za
ministrantsku slu`bu i pokazali se dostojnima pridru`iti
se ministrantima nae crkve i `upne zajednice. Kao
vanjski znak svoje slu`be oltaru, primit }ete iz ruku
sve}enika predmete kojima }ete se slu`iti. Neka vam
Bog pomogne da svoju ministrantsku slu`bu dobro i
savjesno obavljate.
Stariji ministranti dodaju sve}eniku liturgijske predmete, a on ih pru`a novim ministrantima uz ove rije~i:

Biblija ili Lekcionar

SVE]ENIK: Uzmi knjigu Rije~i Bo`je, ~itaj je i po njoj
`ivi! U svojoj ministrantskoj slu`bi nosi je i postupaj s
njome kao s dragocjenim blagom!

Ampulice (vr~i}i) i (ili) posuda za hostije

SVE]ENIK: Odsada }e donositi darove kruha i vina
za svetu `rtvu. Oni }e postati Kristovim tijelom i krvlju,
nama za hranu. S potovanjem i pobo`no}u nosi ove
posude s darovima, jer si tako blizu velikom otajstvu
svete vjere.
MINISTRANT: Amen!

Svije}njak sa svije}om
SVE]ENIK: Odsada }e biti i svje}onoa. U slu`bi oltara izgaraj revno}u poput ove svije}e tako da svojim
dobrim primjerom mo`e svijetliti svim ljudima.
MINISTRANT: Amen!

92

Kadionica
SVE]ENIK: Primi kadionicu i nosi je na slavu Bo`ju.
Kao to se iz nje di`e ugodni kd, tako neka se iz tvoje
due di`e ugodan miris na slavu Krista Gospodina!
MINISTRANT: Amen!

La|ica s tamjanom
SVE]ENIK: Primi ovu la|icu. U svojoj slu`bi nosi je
uvijek s onim potovanjem s kojim su sveti mudraci s
Istoka nosili tamjan malome kralju, Isusu Kristu, naem
Gospodinu!
MINISTRANT: Amen!

Zvonce
SVE]ENIK: Primi oltarsko zvonce. Njime }e zvoniti
na slavu Bo`ju i pozivati na pa`nju i nutarnje sudjelovanje u slu`bi Bo`joj. Neka ti njegovi zvuci budu poticaj na oslukivanje Bo`jih nadahnu}a.
MINISTRANT: Amen!

Zavrna molitva
SVE]ENIK: Pomolimo se: Gospodine Isuse Kriste,
ova su djeca predstavljena cijeloj kr}anskoj zajednici
da budu od pomo}i sve}eniku za vrijeme bogoslu`ja.
Molimo te, podaj im milost da tako slu`e u liturgiji kako
ti to od njih o~ekuje. Koji `ivi i kraljuje s Ocem i Duhom Svetim, Bog po sve vijeke vjekova.
SVI: Amen!
Ako je "obred" uklopljen u misu, misa se nastavlja.
Ukoliko se odvija u obliku slu`be rije~i, onda slijedi
vjerni~ka molitva, a zatim se zapjeva koja prikladna
pjesma. Po zavretku "obreda" slijedi ~estitanje novim ministrantima, kada im se daju i prikladni, simboli~ni darovi.

KRA]I OBLIK
Dobro je da ministranti pro|u vrijeme priprave
(kunje). @upnoj zajednici mogu se predstaviti kandidati za poslu`itelje oltara u nedjelju iza prve
pri~esti, bilo da su kandidati iz tre}eg ili kojeg drugog razreda. Zadu`iti ve} postoje}e ministrante da
svaki priprema po jednoga, posebno preko ljeta. Ministranti kandidati trebaju izabrati svoj dan u tjednu te zajedno sa svojim mentorom vje`bati radnim
danima. Sve~ano uvo|enje u ministransku slu`bu
mo`e biti u nedjelju iza Katehetske nedjelje ili koju
drugu nedjelju u godini.
Kada se okupi zajednica, ministranti ulaze s kri`em na
~elu procesije, obu~eni u ministranska odjela, a zatim
idu kandidati u obi~nom odijelu, te sve}enik. Ministranska odijela stoje na stolicama za nove ministrante.
Nakon homilije ili slu`be rije~i, najstariji ministrant
zamoli sve}enika za prijem novih ministranata
rije~ima:
NAJSTARIJI MINISTRANT: Vele~asni `upni~e! Pred
vama i pred ovom zajednicom nalaze se najmla|i ~lanovi nae `upne zajednice, koji itu da budu primljeni u
zbor ministranata-poslu`itelja oltara, a to su: (nabraja
njihova imena i prezimena) Molimo da ih primanjem
u zbor ministranata pridru`ite zajednici poslu`itelja oltara.
SVE]ENIK: Ho}ete li svojim ponaanjem,
pobo`no}u i revnim slu`enjem, biti drugima primjer, te
slu`iti oltaru Gospodnjem?

SVI: HO]U
SVE]ENIK: Pomolimo se:
Gospodine Isuse Kriste, blagoslovi ova ministranska
odijela, i one koji }e ih nositi, da se zaodjenu s Tobom,
koji s Ocem i Duhom Svetim, `ivi i kraljuje u vijeke
vjekova.
SVI: Amen.
Sve}enik pokropi odjela, podjeljuje ih svakom ministrantu u ruke te svakom ka`e:
SVE]ENIK: Ovim odijelom zaodjenuo te Gospodin u
novog ~ovjeka na sliku Kristovu.
MINISTRANT: Amen.
Slijedi obla~enje ministranskih haljina. Za to vrijeme mo`e se pjevati pjesma ili izre}i psalam. Nakon
obla~enja slijedi zavrna molitva.

ZAVRNA MOLITVA:
SVE]ENIK: Pomolimo se.
Gospodine Isuse Kriste, ova su djeca predstavljena cijeloj kr}anskoj zajednici da budu od pomo}i sve}eniku
za vrijeme bogoslu`ja. Molimo te, podaj im milost da
tako slu`e u liturgiji kako ti to od njih o~ekuje. Koji
`ivi i kraljuje s Ocem i Duhom Svetim, Bog po sve vijeke vjekova.
SVI: Amen.
Sveta misa se nastavlja redovito.

93

VII. KATEHETSKA POMAGALA

- done{ena gra|a je predvi|ena i za fotokopiranje

94

MINISTRANTSKI KVIZ
1. Koji je najstariji kr}anski blagdan?
NEDJELJA.

14.Tko je slavio i s kim prvu misu? ISUS SA

SVOJIM U^ENICIMA.

2. Kako kr}ani slave nedjelju? IDU NA MISU I

UZDR@AVAJU SE OD POSLA.

15.to se odgovori nakon to sve}enik ka`e:

"Tajna vjere"?

3. Zato su apostoli izabrali nedjelju za kr}anski

blagdan? ZATO TO JE TAJ DAN ISUS
USKRSNUO.

TVOJU SMRT GOSPODINE NAVIJETAMO,

TVOJE USKRSNU]E SLAVIMO, TVOJ
SLAVNI DOLAZAK I^EKUJEMO.

4. Koji su glavni dijelovi mise? UVODNI

OBREDI, SLU@BA RIJE^I,
EUHARISTIJSKA SLU@BA, ZAVRNI
OBREDI.

16.Tko je prvi rekao: "Evo Jaganjca Bo`jeg"?

IVAN KRSTITELJ.

5. Koji su dijelovi uvodnih obreda u misi?

ZNAK KRI@A, POZDRAV, UVOD,
POKAJNI^KI ^IN.

18.Navedi dva primjera kada ministrant za vrijeme mise mo`e sjediti. ZA VRIJEME
^ITANJA (OSIM EVANELJA), ZA
VRIJEME PROPOVIJEDI, POSLIJE
PRI^ESTI.

6. Koji su glavni dijelovi slu`be rije~i u misi?

PRVO ^ITANJE, PSALAM, DRUGO
^ITANJE, ALELUJA, EVANELJE,
PROPOVIJED, VJEROVANJE, MOLITVA
VJERNIKA.
7. Koji su glavni dijelovi euharistijske slu`be u
misi? PRIPRAVA DAROVA,
EUHARISTIJSKA MOLITVA, O^E NA I
PRI^EST.
8. Kada se moli ili pjeva "Slava"? NEDJELJOM
I BLAGDANIMA, OSIM U DOA]U I
KORIZMI.
9. to ~ita~ ka`e na koncu ~itanja? RIJE^ JE
GOSPODNJA.

17.Kako se mo`e primiti sveta pri~est? NA

DLAN ILI NA JEZIK.

19.Kada ministranti trebaju pokleknuti? NA

PO^ETKU I NA KRAJU MISE, TE
ZAJEDNO SA SVE]ENIKOM KADA ON
ZATVARA SVETOHRANITE.
20.Koji su najva`niji dijelovi svetita? OLTAR,
AMBON, SVETOHRANITE I SEDES.
21.to sve treba biti na oltaru za vrijeme mise?
OLTARNIK, KRI@, SVIJE]E, CVIJE]E (?)
22.Kako se zove sve}enikova bijela haljina?
ALBA.
23.Kako se zove iroka traka u boji koju sve}enik
nosi oko vrata? TOLA.

10. to se donosi na oltar za pripravu darova?

KRUH (HOSTIJE), VINO I VODA.

24.Kako se zove sve}enikova gornja haljina?

MISNICA.

11.to je to misno vino? PRAVO VINO OD

GRO@A.

25.Kako se zove posuda u koju sve}enik ulijeva

vino? KALE@.

12.to je hostija i od ~ega se pravi? BESKVASNI

KRUH,PENI^NO BRANO I VODA.

26.Kako se zove knjiga iz koje sve}enik ~ita misne molitve? MISAL.

13.Kada se slavila prva misa? NA ISUSOVOJ

POSLJEDNJOJ VE^ERI.

27.Kako se zove posuda u kojoj ~uvamo posve}ene hostije? CIBORIJ.

95

28.Koje su liturgijske boje? BIJELA, ZELENA,

LJUBI^ASTA I CRVENA.
29.to zna~i bijela boja? RADOST.
30. to zna~i zelena boja? NADA,
I^EKIVANJE KRISTOVA DOLASKA.
31.to zna~i ljubi~asta boja? POKORA.
32.to zna~i crvena boja? MU^ENITVO.
33.Koja su to "jaka vremena" ili povlatena vremena crkvene godine? DOA]E,
KORIZMA, BO@I]NO I USKRSNO
VRIJEME.
34.to je to doa}e? VRIJEME PRIPRAVE ZA
BO@I].
35.to je to korizma? VRIJEME PRIPRAVE ZA
USKRS.
36.to se doga|a po krtenju? OPRATA SE
ISTO^NI GRIJEH, POSTAJEMO
^LANOVI CRKVE I DJECA BO@JA.
37.to je najva`nije to sve}enik ~ini dok krsti?
SVE]ENIK POLIJEVA
KRTENIKA VODOM PO GLAVI I
GOVORI: "(ime) JA TE KRSTIM U IME
OCA I SINA I DUHA SVETOGA"
38.to sve treba pripraviti za krtenje? VODU,
KRSNU HALJINU, KRSNU
SVIJE]U I SVETO ULJE.
39.to je to tabernakul ili svetohranite?
POSEBNO UKRAEN ORMARI] GDJE
SE ^UVAJU POSVE]ENE HOSTIJE.
40.to je to ambon? SVE^ANI STALAK S
KOJEG SE
NAVJE]UJE I TUMA^I BO@JA RIJE^ TE
MOLI MOLITVA VJERNIKA.
41.to je to sedes? MJESTO GDJE SJEDI
SVE]ENIK S MINISTRANTIMA I
SURADNICIMA.
42.to je to "vje~no svjetlo" i to nam ono govori? SVJETLO KOJE GORI U BLIZINI

96

SVETOHRANITA I OZNA^AVA DA SE U
NJEMU NALAZE POSVE]ENE HOSTIJE.
43.to je to tjelesnik ili korporal? RUBAC KOJI
SE PROSTIRE ISPOD KALE@A.
44.to je to pala? ^ETVRTASTI POKLOPAC
ZA KALE@.
45.to je to plitica? TANJURI] ZA VELIKU
HOSTIJU ILI ZA PRI^EST VJERNIKA.
46.to je to purifikatorij ili rup~i}? RUP^I]
KOJIM SVE]ENIK BRIE KALE@.
47.to je to kadionica? POSUDA U KOJOJ JE
@AR I SLU@I ZA KAENJE.
48.to je to tamjan? MIRISAVA SMOLA KOJA
SE STAVLJA U KADIONICU NA @AR.
49.to je to la|ica? POSUDA U KOJOJ JE
POHRANJEN TAMJAN.
50.to je to kropionica? POSUDA ZA
BLAGOSLOVLJENU VODU.
51.to je to kropilo? METALNI PREDMET
KOJIM SE KROPI.
52.Kako se zove knjiga u kojoj su nazna~eni
blagdani i liturgijske boje? DIREKTORIJ.
53.Nabroj evan|eliste. MATEJ, MARKO, LUKA
I IVAN.
54.Kako su raspore|ena biblijska ~itanja u nedjeljnim misama? KROZ TRI GODINE: A, B,
C
55.to je to crkva? ZGRADA U KOJOJ SE
VJERNICI OKUPLJAJU NA MOLITVU.
56.Tko je to Crkva? ZAJEDNICA VJERNIKA,
ISUSOVIH U^ENIKA.
57.Kako se zove naa (nad) biskupija?
58.Kako se zove na dijecezanski (glavni)
(nad)biskup?

Pitanja:
1. Koji je najstariji kr}anski blagdan?
2. Kako kr}ani slave nedjelju?
3. Zato su apostoli izabrali nedjelju za kr}anski blagdan?
4. Koji su glavni dijelovi mise?
5. Koji su dijelovi uvodnih obreda u misi?
6. Koji su glavni dijelovi slu`be rije~i u misi?
7. Koji su glavni dijelovi euharistijske slu`be u
misi?
8. Kada se moli ili pjeva "Slava"?
9. to ~ita~ ka`e na koncu ~itanja?
10. to se donosi na oltar za pripravu darova?
11. to je to misno vino?
12. to je hostija i od ~ega se pravi?
13. Kada se slavila prva misa?
14. Tko je slavio i s kim prvu misu?
15. to se odgovori nakon to sve}enik ka`e:
"Tajna vjere"?
16. Tko je prvi rekao: "Evo Jaganjca Bo`jeg"?
17. Kako se mo`e primiti sveta pri~est?
18. Navedi dva primjera kada ministrant za vrijeme mise mo`e sjediti.
19. Kada ministranti trebaju pokleknuti?
20. Koji su najva`niji dijelovi svetita?
21. to sve treba biti na oltaru za vrijeme mise?
22. Kako se zove sve}enikova bijela haljina?
23. Kako se zove iroka traka u boji koju
sve}enik nosi oko vrata?
24. Kako se zove sve}enikova gornja haljina?
25. Kako se zove posuda u koju sve}enik ulijeva vino?
26. Kako se zove knjiga iz koje sve}enik ~ita
misne molitve?
27. Kako se zove posuda u kojoj ~uvamo posve}ene hostije?
28. Koje su liturgijske boje?

29. to zna~i bijela boja?

30. to zna~i zelena boja?
31. to zna~i ljubi~asta boja?
32. to zna~i crvena boja?
33. Koja su to "jaka vremena" ili povlatena
vremena crkvene godine?
34. to je to doa}e?
35. to je to korizma?
36. to se doga|a po krtenju?
37. to je najva`nije to sve}enik ~ini dok
krsti?
38. to sve treba pripraviti za krtenje?
39. to je to tabernakul ili svetohranite?
40. to je to ambon?
41. to je to sedes?
42. to je to "vje~no svjetlo" i to nam ono govori?
43. to je to tjelesnik ili korporal?
44. to je to pala?
45. to je to plitica?
46. to je to purifikatorij ili rup~i}?
47. to je to kadionica?
48. to je to tamjan?
49. to je to la|ica?
50. to je to kropionica?
51. to je to kropilo?
52. Kako se zove knjiga u kojoj su nazna~eni
blagdani i liturgijske boje?
53. Nabroj evan|eliste.
54. Kako su raspore|ena biblijska ~itanja u
nedjeljnim misama?
55. to je to crkva?
56. Tko je to Crkva?
57. Kako se zove naa (nad) biskupija?
58. Kako se zove na dijecezanski (glavni)
(nad)biskup?

97

MINISTRANTSKA OBE]ANJA
1. Ministrant slu`i Kristu, najboljem u~itelju.
2. Ministrant uvijek ostaje vjeran svojoj Katoli~koj Crkvi.
3. Ministrant je ozbiljan i pobo`an na svetoj misi.
4. Ministrant je u miru s Bogom, sa svojim bli`njima
i nastoji uvijek biti sve bolji.
5. Ministrant slu{a svoje roditelje,
u~itelje i svoga sve}enika.
6. Ministrant je pravi prijatelj.
7. Ministrant ne psuje i ne la`e.
8. Ministrant je veseo i uvijek spreman pomo}i drugima.
9. Ministrant nasljeduje Mariju ~istim srcem.
10. Ministrant moli osobno i u zajednici.

Pripazi:
ku}e Bo`je
e
v
rk
c
io
d
je
a
ij
Sakrist
i prepiranja
ja
n
a
lj
rb
b
z
e
b
,
Govoriti tiho
ijeliti du`nosti
d
o
p
ru
o
v
o
g
o
d
m
U miru i bratsko slije mise molitva
Prije i po
iza sebe.
Ostaviti uredno

MOLITVA MINISTRANATA
Gospodine, Isuse, slu`benik sam Tvoj.
Izabrao si mene da poslu`ujem kod Tvog oltara.
Sretan sam to mogu kod svete @rtve
donositi na oltar `rtvene darove.
Nau~i me da sluam rije~i Tvoje.
Daj mi snagu da znam radosno prikazivati sve;
svoja djela, svoje misli i sav svoj `ivot.
Ti }e mi se darovati u svetoj Pri~esti.
Daj mi pravo apostolsko srce,
da se i ja znam darovati bra}i.
Ostani uvijek sa mnom, Gospodine!
Ti me vodi k Ocu!
Marijo, moja Majko, slu`benice Gospodnja,
u~ini me vjernim slu`benikom Sina Tvoga.
Amen.

DESET MINISTRANTSKIH NA^ELA

1.Ministrant slu`i Kristu, svevinjem Gospodinu.
2.Ministrant uvijek pokazuje strahopotovanje u svetoj slu`bi.
3.Ministrant uvijek ~ini ono to je najbolje.
4.Ministrant potuje svoje roditelje, u~itelje i sve}enike.
5.Ministrant slua bez protivljenja.
6.Ministrant je pravi prijatelj.
7.Ministrant ne la`e.
8.Ministrant je ~iste due i tijela.
9.Ministrant je veseo i susretljiv.
10.Ministrant pridobiva druge za kraljevstvo Bo`je.

Blago tebi, ministrante!

Blago tebi, ministrante, ako bude volio svoju slu`bu; Isus, kome slu`i, ne}e
te ostaviti samog.
Blago tebi, ministrante, koji sudjeluje u crkvenom zajednitvu, jer je Isus s
tobom.
Blago tebi, ministrante, ako se bude dobro pripremao za bogoslu`je; Isus }e
se nastaniti u tvom srcu.
Blago tebi, ministrante, ako bude jednostavan i velikoduan; svi }e te
potovati.
Blago tebi, ministrante, ako bude svaki dan molio; tvoja }e mladost biti puna
veselja i radosti.
Blago tebi, ministrante, ako ~ita Sveto pismo; Isus ti daje najljepi uzor za
tvoje `ivljenje.
Blago tebi, ministrante, ako ~e}e preko dana pomisli na Boga; Isus }e ti dati
ve}u snagu za `ivot.
Blago tebi, ministrante, ako se zna odre}i i darovati; osjetit }e da je bogat i
sretan onaj koji daje.
Blago tebi, ministrante, ako se trudi da postane dobar i poten; pokazat }e
da si od Isusa dosta nau~io.
Blago tebi, ministrante, ako prihvati Mariju za svoju majku i pomo}nicu; tad
}e u najve}im teko}ama osjetiti njezinu zatitu i pomo}.
Blago tebi, ministrante, ako redovito ide na ispovijed i pri~est; Isus }e biti s
tobom i on }e te voditi kroz `ivot.
Blago tebi, ministrante, ako se dostojno vlada kod slu`be Bo`je; Isus }e te
nagraditi za tvoju vjernost.
Blago tebi, ministrante, ako si dobar prema svojim kolegama u koli i
prijateljima; Isus }e ti darovati iskustvo svoga prijateljstva.
Blago tebi, ministrante, ako bude u svom srcu svaki dan darovao Bogu svoju
radost, u~enje, igru i `alost; sav tvoj `ivot bit }e predanje Bogu.
Blago tebi ministrante, ako bude ostao vjeran Isusu u svakidanjim
kunjama; tvoja vjernost ne}e biti
zaboravljena nego nagra|ena u vje~nosti.
Blago tebi, ministrante, ako svoj `ivot ravna prema Bo`jim
zapovijedima koje te vode pravim
putem u `ivot vje~ni.
Blago tebi, ministrante, ako bude osjetio duhovni poziv
i odazove se; bit }e sli~an
apostolima koji su ili
za Isusom.

RASPORED MINISTRANATA
PONEDJELJAK

PONEDJELJAK

UTORAK

UTORAK

SRIJEDA

SRIJEDA

^ETVRTAK

^ETVRTAK

PETAK

PETAK

SUBOTA

SUBOTA

NEDJELJA

NEDJELJA

18.

17.

16.

15.

14.

13.

12.

11.

10.

9.

8.

7.

6.

5.

4.

3.

2.

1.

Red. br.

IME I PREZIME

MJESEC .....................................

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31.

RASPORED MINISTRIRANJA

Koritena literatura:

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.

VJESNIK akova~ke i Srijemske biskupije, 10/2002.

VB, 2002, 2003., 2004.
W. POHL, Ministrant, Zagreb, KSC 1989.
N. MIHALJEVI], Kakav ministrant? 2002.
N. MIHALJEVI], Poslu`itelji oltara 2003.
IGRAJTE S NAMA, Zagreb, KSC
J. POTO^NIK, Slu`ite v veselju, Ljubljana 1995.
M. KORITNIK, 2000 igara, Zagreb, 1978.
P. KASPAR, Govor znakova, ZOE, Sesvete, 1996.

105

BILJE[KE:

106

BILJE[KE:

107

BILJE[KE:

108