UDK 699.844(084.

3)

Primljeno 10. 7. 2008.

Prilog optimizaciji postupka izrade karata buke

Vesna Dragevi, Stjepan Lakui, Saa Ahac, Maja Ahac
Kljune rijei karte buke, izrada, optimizacija postupka, otvoreni prostor, hrvatski propisi, utjecajni parametri, metoda prorauna Key words noise maps, preparation, optimisation of procedure, open space, Croatian regulations, influence parameters, analysis method Mots cls cartes de bruit, prparation, optimisation de la procdure, espace ouverte, rglements croates, paramtres d'influence, mthode analytique V. Dragevi, S. Lakui, S. Ahac, M. Ahac Pregledni rad

Prilog optimizaciji postupka izrade karata buke

U radu je dan cjelovit prikaz postupka izrade karata buke. Detaljno je opisana europska Direktiva za buku okolia koja je osnova svih novih standarda iz podruja zatite od buke u otvorenom prostoru. Prikazan je pregled hrvatskih propisa iz ovog podruja kao i utjecajnih parametara, metoda prorauna i raunalnih programa. Navedena su iskustva nekih europskih gradova u izradi karata buke od prometa. Istaknut je njihov znaaj te predloen postupak izrade karata buke u Hrvatskoj. V. Dragevi, S. Lakui, S. Ahac, M. Ahac Subject review

Contribution to optimization of noise mapping procedures

An extensive account of noise mapping procedures is given. The European Directive on Environmental Noise, which is the basis for all new standards on noise protection in open spaces, is described in great detail. An overview of relevant Croatian regulations and influence parameters is given. The traffic noise mapping experience gained in some European cities is presented. The significance of such maps is emphasized, and the procedure for noise mapping in Croatia is proposed. V. Dragevi, S. Lakui, S. Ahac, M. Ahac Ouvrage de syntse

Contribution l'optimisation des procdures pour l'tablissement des cartes de bruit

Un compte rendu dtaill des procdures utilises dans l'tablissement des cartes de bruit est donn. La directive europenne relative au bruit ambiant, constituant la base pour toutes les normes modernes sur la protection contre bruit dans les espaces ouvertes, est dcrite en dtail. Un aperu des rglements croates applicables et des paramtres d'influence correspondants est donn. L'exprience obtenue dans l'tablissement des cartes routires de bruit dans centaines viles europennes est prsente. L'importance d'tablissement de ces cartes est mise en relief, et les procdures pour l'tablissement des cartes de bruits en Croatie sont proposes. . , . , . , .

, , , , , , Schlsselworte Lrmkarten, Herstellung, Optimierung des Verfahrens, offener Raum, kroatische Vorschriften, Einflussparameter, Berechnungsmethode

O
. , . , , . . , . V. Dragevi, S. Lakui, S. Ahac, M. Ahac bersichtsarbeit

Beitrag zur Optimierung des Verfahrens der Herstellung von Lrmkarten

Im Artikel gibt man eine vollstndige Darstellung des Verfahrens der Herstellung von Lrmkarten. Detailliert beschreibt man die europische Direktive fr den Umweltlrm die die Grundlage fr alle neue Standarde aus dem Gebiet des Lrmschutzes im offenen Raum ist. Dargestellt ist ein berblick ber die kroatischen Vorschriften aus diesem Gebiet sowie die Einflussparameter, Berechnungsmethoden und Rechneranlagenprogramme. Angefhrt sind die Erfahrungen einiger europischer Stdte bei der Herstellung der Verkehrslrmkarten. Es wird deren Bedeutung hervorgehoben und ein Verfahren der Herstellung von Lrmkarten in Kroatien vorgeschlagen.

Autori: Prof. dr. sc. Vesna Dragevi, dipl. ing. gra., prof. dr. sc. Stjepan Lakui, dipl. ing. gra.. Saa Ahac, dipl. ing. gra., Maja Ahac, dipl. ing. gra., Sveuilita u Zagrebu Graevinski fakultet, Kaieva 26, Zagreb GRAEVINAR 60 (2008) 9, 787-795 787

Izrada karata buke 1 Uvod Karta buke definira se kao prikaz postojeeg i/ili predvienog stanja imisije buke na promatranom podruju, izraenog usklaenim pokazateljima buke Lden (ekvivalentna razina buke za razdoblje dan, veer i no) i Lnight (ekvivalentna razina buke za no), akustikim veliinama za opis buke okolia, povezanim s uincima buke tetnim za ljudsko zdravlje [1]. Osnovni su razlozi izrade karata buke: odgovornost prema zajednici uspostava sustava upravljanja bukom okolia uspostavljanje zatite od buke kao sastavnog elementa prostorno-planske dokumentacije zdravlje graana. Izradom karata buke dobiva se uvid u postojee stanje u prostoru s obzirom na razine buke okolia, zbog ega one slue kao polazite u procesu definiranja mjera za sprjeavanje porasta, odnosno smanjenje emisije i imisije buke u budunosti. Karte buke, na razumljiv i vizualan nain, prikazuju mehanizam irenja buke od mjesta emisije kao i utjecaj veliine, namjene i prostornog poloaja graevina na irenje buke te daju jasan uvid u rasprostranjenost tiih podruja, to je vana informacija pri prostornom planiranju u urbanim sredinama. Paljivim planiranjem moe se izbjei poveanje razina buke i poveati udio tih tiih podruja. Utjecaj buke okolia na zdravlje ljudi i kvalitetu ivota te tekoe pri dosadanjim procesima izrade karata buke potakle su Europsku komisiju na donoenje Direktive o procjenjivanju i upravljanju bukom u okoliu END (Environmental Noise Directive 2002/49/EC), koja je stupila na snagu u lipnju 2002. godine, a prema kojoj su drave lanice EU, kao i drave koje to namjeravaju postati, obvezne izraditi strateke karte buke glavnih cesta, eljeznica, zranih luka i velikih urbanih sredita. Republika je Hrvatska preporuke END-a ugradila u Zakon o zatiti od buke (NN 20/03), u kojem su propisani izrada karata buke, utvrivanje kritinih podruja i donoenje akcijskih planova radi smanjenja buke na mjestima na kojima su premaene doputene vrijednosti razina buke. Do danas se u Hrvatskoj problemu buke nije posveivalo dovoljno pozornosti. Nema sustavnoga praenja buke u okoliu ni procjene utjecaja buke na zdravlje ljudi, a trenutno nisu dostupni ni sistematizirani podaci o izmjerenim razinama buke [2]. Prema iskustvima drava lanica EU, najvee su tekoe na poetku procesa izrade karata buke dugotrajno i skupo prikupljanje i obrada podataka, zatim nedovoljna koliina dostupnih podataka, njihova velika rasprenost i razliiti vidovi prikaza. 788

V. Dragevi i drugi Zbog navedenog se pojavljuje potreba za poboljanjem i pojednostavljivanjem, tj. optimizacijom procesa izrade karata buke radi poveanja njihove efikasnosti. 2 Izrada karata buke U veini drava lanica EU izrada karata buke zapoela je 70-ih godina prolog stoljea, no zbog tehnikih ogranienja i razlika u primjenjivanim metodama prorauna svaki je proces izrade bio jedinstven, zbog ega nije postojala mogunost meusobne usporedbe karata buke i uspostavljanja jedinstvene zatite od buke na razini Unije [3]. Nakon donoenja END-a u dravama lanicama EU intenziviran je proces izrade karata buke. Treba rei da e zasigurno proi jo dosta vremena do potpune primjene preporuka END-a, odnosno potpune mogunosti usporedbe rezultata vezanih za podatke izraene u kartama buke, to je detaljnije opisano u nastavku.

2.1 Europska direktiva

Temeljni su principi END-a: usklaivanje postupaka izrade karata buke na razini EU prikupljanje informacija o buci u obliku karata buke (razine buke prikazane su pomou usklaenih pokazatelja buke Lden i Lnight) odreivanje ukupnog broja stanovnika izloenih odreenim razinama buke informiranje javnosti i Europske komisije o trenutanom stanju te strategiji i nainima financiranja sljedeih mjera za upravljanje bukom okolia: izraivanje karata buke primjenom metoda procjene koje su zajednike svim zemljama lanicama informiranje javnosti o buci okolia i njezinim uincima usvajanje i provoenje akcijskih planova za smanjenje razina buke na razini itave EU temeljenih na rezultatima prikazanih s pomou karata buke odravanje povoljnih razina buke na postojeim razinama.

2.2 Stanje regulative u Republici Hrvatskoj

Republika Hrvatska i EU potpisale su u listopadu 2001. godine Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju, u kojem su sadrana zajednika prava i obveze radi usmjeravanja RH prema lanstvu u EU. Dakle, RH je usmjerena prema usklaivanju svog zakonodavstva s pravnom steevinom Zajednice te je zapoela provedba programa integracije u EU, to ukljuuje i politiku opeg smanjenja razina buke [4]. GRAEVINAR 60 (2008) 9, 787-795

V. Dragevi i drugi U Republici Hrvatskoj postoje sljedei dokumenti koji se odnose na zatitu od buke: Nacionalna strategija zatite okolia i Nacionalni plan djelovanja na okoli (NN 46/02) Zakon o zatiti od buke (NN 20/03) Pravilnik o nainu izrade i sadraju karata buke i akcijskih planova (NN 05/07) Pravilnik o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) Pravilnik o djelatnostima za koje je potrebno utvrditi provedbu mjera za zatitu od buke (NN 91/07) Pravilnik o strunom ispitu iz podruja zatite od buke (NN 91/07) Pravilnik o uvjetima glede prostora, opreme i zaposlenika pravnih osoba koje obavljaju strune poslove zatite od buke (NN 91/07).

Izrada karata buke da izrade karata buke na razini EU bio je projekt HARMONOISE radi razvoja usklaenih i pouzdanih metoda procjene buke u okoliu uzrokovane cestovnim i eljeznikim prometom. Razvoj metoda nastavljen je projektom IMAGINE, glavni zadatak kojega je proirivanje baza ulaznih podataka (definiranih projektom HARMONOISE) za izradu karata buke cestovnog i eljeznikog prometa te razvoj metoda za predvianje buke uzrokovane zranim prometom i industrijom. Vana je prednost HARMONOISE metoda, u usporedbi s nacionalnim, da razina tonosti preteno ovisi o tonosti ulaznih parametara, to ih ini prikladnim za izradu karata buke u sluajevima kada se raspolae s manje detaljnim podacima o izvoru i podruju za koje se izrauje karta. Prema END-u, u prvoj fazi izrade karata buke [8] potrebno je primijeniti prijelazne ili njima ekvivalentne nacionalne metode koje e se tijekom vremena zamijeniti HARMONOISE i IMAGINE metodama. END-om su definirane prijelazne metode prorauna, koje su jo uvijek valjane, uz primjenu pokazatelja Lden i Lnight:

lanak 9. Zakona o zatiti od buke (NN 20/03) definira karte buke kao sastavni dio Informacijskog sustava zatite okolia RH, koji predstavlja strunu podlogu za izradu prostornih planova, a za iju je uspostavu i voenje industrija: ISO 9613-2: Acoustics - Abatement of nadlena Agencija za zatitu okolia (AZO) [5]. U possound propagation outdoors, Part 2: General method tojeem zakonodavstvu ne postoji obveza centralnog prikupljanja i vrednovanja podaTablica 1. Karakteristike prijelaznih metoda prorauna buke cestovnog i taka o izmjerenim razinama buke, pa sisteeljeznikog prometa [3] matizirani podaci o tome u ovome trenutku Promet cestovni eljezniki nisu dostupni [2].

2.3 Pregled metoda prorauna buke

Do donoenja END-a, odreene drave lanice EU primjenjivale su vlastite, nacionalne metode prorauna razina buke (na pr. Njemaka, Velika Britanija, vicarska, Austrija, Francuska, skandinavske zemlje), dok su neke usvojile nacionalne metode drugih drava (Slovenija, Poljska) [6]. Nacionalne metode prorauna buke imaju sljedee nedostatke koji mogu dovesti do znaajnog smanjenja tonosti modela [7]: nuna je prilagodba prorauna radi predvianja usklaenih pokazatelja buke postojanje razliitih modela irenja buke za razliite izvore ne uzimaju u obzir sloene uvjete irenja buke. Europska je komisija Direktivom jasno istaknula potrebu za razvojem i provedbom usklaenih metoda izrade karata buke te je rad na tom zahtjevnom poslu intenziviran. Prvi korak u razvoju zajednikih, usklaenih metoGRAEVINAR 60 (2008) 9, 787-795

Metoda Primijenjeni pokazatelj buke Mogua prilagodba u cilju predvianja Lden i Lnight Pristup proraunu Razdoblja Opis (linijskog) izvora Poloaj izvora Visina izvora (relativna prema povrini prometnice) Utjecajni parametri za proraun emisijske razine buke Ostali korekcijski faktori izvora Korekcijski faktori irenja buke

francuska (NMPBRoutes-96) LA,eq da

nizozemska (RMR-SRM II)

rastavljanje linijskih u istovrijedne tokaste izvore dan (06:0022:00 h) no (22:0006:00 h) tokasti os prometnog traka os kolosijeka 0 i 0,5 m iznad glave tranice (vlakovi za velike 0,5 m brzine 0,5, 2, 4 i 5 m) udio teretnih vozila, tip/kategorija vlaka, prometno optereenje, brzina, prometno brzina i stanje optereenje, gornji ustroj prometnog toka kolosijeka nagib nivelete, tipovi nagib nivelete, vrsta tranica, pragova i tereta, kolnike konstrukcije koenje, prelazak preko mostova geometrija prometnice, apsorpcija zvuka od tla i zraka, meteoroloke prilike, teren, zvune barijere i druge prepreke, refleksija dan (07:0019:00); veer (19:0023:00); no (23:0007:00)

789

Izrada karata buke of calculation u kombinaciji s ostalim normama ISO-a za procjenu jaine izvora zvuka zrani promet: ECAC.CEAC Doc. 29 Report on Standard Method of Computing Noise Contours around Civil Airports, 1997 cestovni promet: francuska nacionalna metoda NMPB-Routes-96 (SETRA-CERTU-LCPC-CSTB), navedena u Arrt du 5 mai 1995 relatif au bruit des infrastructures routires, Journal Officiel du 10 mai 1995, Article 6 i francuskoj normi XPS 31-133 eljezniki promet: nizozemska nacionalna metoda objavljena u Reken - en Meetvoorschrift Railverkeerslawaai 96, Ministerie Volkshuisvesting, Ruimtelijke Ordening en Milieubeheer, 20 November 1996. Osnovne su karakteristike prijelaznih metoda prorauna buke cestovnog i eljeznikog prometa u tablici 1.

V. Dragevi i drugi lju ukupnih istovrijednih razina buke proraunavaju se usklaeni pokazatelji buke) [11]. Postupak prorauna podrazumijeva prikupljanje i obradu velike koliine podataka koji se dijele na ulazne parametre emisije i irenja te podatke o imisiji, kako je prikazano na konceptualnoj shemi procesa izrade karata buke modeliranjem (slika 1.). Kvaliteta prorauna buke uvelike ovisi o kvaliteti pripreme tih podataka te o trudu uloenom za dobivanje tonog prikaza situacije opisivane proraunom. Pregled podataka potrebnih za provedbu prorauna buke cestovnog i eljeznikog prometa dan je u tablici 2.

2.4 Postupak izrade karte buke

Proces izrade karte buke zapoinje odabirom metode odreivanja razina buke: metode izravnog mjerenja, metode prorauna ili njihove kombinacije, a zavrava proraunom imisijskih razina buke i/ili usklaenih pokazatelja buke te broja stanovnika izloenih prekomjernim razinama buke [9]. Karakteristika metode izravnog mjerenja (monitoring) jest da se mjerenja provode u pravilnim vremenskim intervalima i prema prethodno utvrenim pravilima. Metoda izravnog mjerenja primjenjuje se kada se kartom buke eli prikazati postojee stanje u prostoru ili u sluaju konstantnog izvora buke tijekom vremena. Metoda prorauna se, uz primjenu izmjerenih ili proraunatih podataka i odreenog modela irenja zvuka (modeliranje), primjenjuje u sljedeim sluajevima: ako se mjerenjem ne mogu potanko odrediti razine buke zbog znatnoga utjecaja pozadinske buke, za predvianje razine buke na nekom podruju, usporedbi alternativnih planova razvoja s akcijskim planovima za smanjenje buke na nekom podruju, izradi karata buke na kojima su razine buke prikazane izofonom te u sluaju ogranienog pristupa mjernome mjestu [10]. Preporuka END-a je primjena modeliranja u izradi karata buke, no dosadanje iskustvo drava lanica EU pokazalo je da je tonost karata buke dobivenih kombinacijom izravnog mjerenja i proraunskih modela vea od tonosti karata buke dobivenih iskljuivo modeliranjem [3]. Projektom HARMONOISE stvoren je temelj ope metode prorauna razine buke i to razdvajanjem izvora buke od irenja buke, pri emu model izvora slui za procjenu jakosti zvuka emitiranog od strane promatranog izvora, dok model irenja slui za procjenu ekvivalentnih razina buke u odreenim tokama imisije (na teme790
Slika 1. Shema procesa izrade karata buke modeliranjem na primjeru cestovnog izvora buke [9]

Koliina i zahtijevana preciznost ulaznih podataka prorauna ovisi o potrebnoj razini detaljnosti prikaza problema buke na nekom podruju [3]. Pri preciznim proraunima razina buke primjenjuju se podaci visoke razine detaljnosti kao to su karakteristike tla i utjecaj vodenih povrina. Pri manje preciznim proraunima, koji se provode za primjerice, procjenjivanje utjecaja buduih prometnica na razine buke, osim detaljnih podatka karakteristinih za promatrano podruje (podaci o prometnom toku i geometriji prostora) primjenjuju se i odreene zadane vrijednosti (na pr. meteoroloki podaci). Pri izradi stratekih karata buke i akcijskih planova, radi pojednostavljivanja i skraivanja prorauna, mogu se primjenjivati openiti, manje precizni podaci o prometu te pojednostavljena geometrija prostora [12]. Primjer utjecaja koliine i detaljnosti ulaznih podataka na preciznost prorauna razina buke prikazan je na slici 2., na kojoj su predoene karte buke cestovnog prometa manjeg podruja grada Gentbruggea (Belgija) izraene usklaenim pokazateljem buke Lden. Regionalne strateke karte buke cestovnog prometa promatranog podruja izraene su na temelju grubog, makroskopskog modela prometa: pri izradi karte A, u proraunu je u obzir uzeta samo koliina prometa koji tee na rubnim (junim) glavnim gradskim prometnicama, dok je pri izradi karte B u GRAEVINAR 60 (2008) 9, 787-795

V. Dragevi i drugi Tablica 2. Pregled ulaznih podataka za potrebe prorauna razina buke Izvor buke Cestovni promet udio osobnih automobila, sastav voznog parka i kategorizacija autobusa i tekih teretnih vozila vozila Podaci o emisiji prometni tok geometrija trase vozna povrina brzina numeriki (digitalni) model terena sjecita ploha prometne infrastrukture i terena zgrade karakteristike tla meteoroloki podaci barijere za zatitu od buke podaci o stanovnitvu kategorizacija graevina prema namjeni ostali podaci tiha podruja

Izrada karata buke

Podaci o irenju buke

koliina prometa; satne, tjedne, sezonske varijacije po kategoriji vozila os ceste; poloaj osi; broj prometnih trakova broj i tip kolosijeka tip i stanje povrine kolnika naboranost i uvjeti odravanja izmjerena, projektna, maksimalno doputena slojnice ili toke mree nasipi, vijadukti, mostovi tlocrtni razmjetaj, visina, katnost, broj stanova vrsta tla, vodene povrine smjer i brzina vjetra, temperatura, vlanost zraka visina, duljina, tip broj stanovnika u zgradi, stambenom bloku, gradu, upaniji stambena, poslovna, mjeovita, rekreacijska o katastarskoj estici, zgradi, visini katova bolnice, kole, zatieni krajobrazi

eljezniki promet kategorija vlaka; broj osovina po vagonu i vagona po vlaku; duljina vlakova broj vlakova ovisno o kategoriji

obzir uzeto i ogranienje brzina kretanja vozila na tim prometnicama. Lokalne strateke karte buke cestovnog prometa izraene su na temelju detaljnijeg, mikroskopskog modela: za izradu karte C iskoriteni su ulazni podaci o koliinama prometa prisutnog na svim prometnicama u promatranom podruju, dok je pri izradi karte D u obzir uzet i utjecaj graevina na irenje zvuka [11].

Podaci o imisiji

buke. Postojei raunalni programi (kao na pr. SoundPLAN, PREDICTOR, LimA, CadnaA, IMMI, ATKINS), zahtijevaju razliite tipove i oblike ulaznih parametara, ovisno o uobiajenoj praksi, odnosno primjenjivanim nacionalnim metodama prorauna i dostupnim podacima u dravama u kojima su razvijeni. Navedene raunalne programe za proraun i predvianje razina buke mogue je iskoristiti i za izradu karata buke na kojima su razine buke izraene usklaenim pokazateljima, to je u skladu s preporukama END-a. U veini sluajeva raunalni programi za izradu karata buke sadre alate za izradu: modela terena (na temelju digitalnih podataka o slojnicama ili visinskim tokama) modela graevina (ploha zidova i krovova) trupa prometnice (na temelju poznate osi prometnice i broja prometnih trakova odnosno kolosijeka) [12].

Slika 2. Primjer utjecaja koliine i detaljnosti ulaznih podataka na preciznost prorauna razina buke: karte buke cestovnog prometa (Lden) Gentbrugge, Belgija

Postupak rada u nekom programskom paketu moe se razloiti na sljedee korake [13]: 1) kreiranje datoteka s podacima o razinama snage emitiranog zvuka; 2) pridruivanje podataka o izvorima prethodno kreiranim datotekama; 3) kreiranje datoteka s podacima o lokaciji i visini graevina u promatranom podruju; 791

2.5 Primjena raunalnih programa u izradi karata buke

Problem dugotrajnosti i kompleksnosti prorauna velikog broja preciznih ulaznih parametara smanjuje se razvojem i primjenom sve snanijih alata za izradu karata GRAEVINAR 60 (2008) 9, 787-795

Izrada karata buke 4) pribavljanje informacija o terenu (slojnicama); 5) odabir dimenzija polja mree u ijim e se vorovima provesti proraun; 6) primjena odgovarajuega matematikog modela irenja buke za proraun razine imisije u svim tokama mree; 7) izrada grafikih datoteka (karata buke) na temelju proraunatih razina imisije zvuka. Osim skupljanja ulaznih podataka i prorauna karata buke, razvijeni programski paketi omoguuju pohranjivanje, uvanje i auriranje svih ulaznih podataka u uobiajenoj GIS bazi podataka, ime je omogueno redovito nadopunjavanje karata te vrlo brza procjena uspjenosti planiranih akcijskih planova te, u kombinaciji s motrenjem, dobivanje informacija o izloenosti buci u stvarnom vremenu [3]. 3 Primjeri karata buke gradova Europske unije U tablici 3. dani su osnovni podaci o izradi karata buke nekih gradova iz drava lanica EU kod kojih se izrada karata temeljila na proraunima razina buke u tokama

V. Dragevi i drugi imisije primjenom razliitih programskih paketa i metoda prorauna [9]. Veina navedenih gradova i regija ima tradiciju mjerenja buke i izrade karata jo od 70-ih i 80-ih godina prolog stoljea. S obzirom na izvore buke, u svim je primjerima buka cestovnog prometa prepoznata kao glavni izvor buke okolia, dok je eljezniki promet drugi najee prikazivan izvor buke. U svim navedenim primjerima kao glavni problem istaknut je proces identifikacije, prikupljanja i obrade odnosno prilagodbe ulaznih parametara (kako bi se mogli iskoristiti kao ulazni podaci za razliite vrste raunalnih programa odnosno kako bi se dobili izlazni podaci koji odgovaraju zahtjevima Direktive) te stvaranje baza podataka. Najee primjedbe izraivaa karata bile su sljedee: proces prikupljanja, produkcije i obrade podataka je dugotrajan i skup uglavnom se ne raspolae dovoljnom koliinom podataka

nedovoljna suradnja uprava koje raspolau podacima nedovoljna meusobna suradnja unutar samih uprava (velika rasprenost Tablica 3. Osnovni podaci o izradi karata buke u gradovima Europske unije podataka, razliiti vidovi prikaza podataprimijenjeni kartirano plotina grada pokazatelji izvor buke metoda prorauna raunalni ka) [9] podruje buke br. stanovnika
program cestovni promet tramvajski i eljezniki promet, nadzemne dionice podzemne eljeznice zrani promet industrija cestovni promet eljezniki promet zrani promet industrija cestovni promet VBUS VBUSch VBUF-DES VBUI CRTN, RLS90 CRN, Schall 03 CAA mjerenje, pretpostavke CRTN

Berlin

892 km2 3,33 mil.

IMMI 6.1.

Lden i Lnight

330 km2 1,0 mil.

LIMA

LAeq(T) LA10 Lden i Lnight L10,18h Lden i Lnight

1.600 km2 7,0 mil. 146 km2 0,5 mil.

ATKINS

cestovni promet cestovni promet

CRTN NMPB/XPS31-133 SRMII ECAC-CEAC ISO-9613 RVS 3.02 NORM S 5001 AL br.28 NMPB-Routes-96 RMR ECAC-CEAC ISO-9613-2

PREDICTOR

Greater Lyon

950 km2 1,2 mil.

eljezniki promet zrani promet industrija cestovni promet tramvajski i eljezniki promet, podzemna eljeznica industrija cestovni promet eljezniki promet zrani promet industrija

CadnaA

u veini navedenih sluajeva prikupljena je velika koliina podataka od kojih znatan dio nije uope koriten nakon to je karta izraena, zbog ega javnost redovito doivljava kartiranje buke kao vrlo skup proces iz kojeg moe proizai samo mali broj zakljuaka u odnosu na opseg ulaznih podataka, problem njihova prikupljanja i dugotrajnost prorauna [3]. U tablici 4. je pregled ulaznih podataka primijenjenih pri izradi karata buke cestovnog i eljeznikog prometa navedenih gradova i podruja unutar drava lanica EU te izvori tih podataka.

Dublin

London

Birming -ham

415 km2 1,6 mil.

Be

CadnaA

LAeq

VitoriaGsteiz

2.2710-4 km2 0,22 mil.

SoundPLAN

Lden i Lnight

792

GRAEVINAR 60 (2008) 9, 787-795

V. Dragevi i drugi Tablica 4. Izvori ulaznih podataka

Grupa ulaznih podataka slojnice, podaci o nadmorskoj visini situacija i visine nasipa, usjeka, barijera zgrade (visina, tip proelja) tip tla ovisno o apsorpciji meteoroloki podaci Cestovni promet Traniki promet Demografski podaci Namjena podruja Izvor ulaznih podataka topografske karte, digitalni ortofoto

Izrada karata buke

Podaci vezani uz geografiju GIS podloga terena

terenska mjerenja, ortofoto prikaz, izvedbeni projekti procjena visine temeljem katnosti (obilazak terena, ortofoto), temeljem tlocrta graevine morfoloke karte, terenska ispitivanja pretpostavljene standardne vrijednosti

podaci lokalnih ili regionalnih uprava za ceste podaci nacionalnih eljeznikih uprava podaci na lokalnoj ili regionalnoj razini iz popisa stanovnitva lokacije mirnih podruja na temelju prostornih planova, ortofoto i obilazak terena

4 Prijedlog postupka izrade karte buke u Hrvatskoj Mjerenja buke u Hrvatskoj zapoela su sedamdesetih godina prolog stoljea. Na primjer, rezultati mjerenja razine buke provedenih u gradu Zagrebu pokazali su da buka niti u jednom dijelu grada nije bila manja od 70 dB(A), pri emu su se najvee vrijednosti razina buke kretale i do 85 dB(A). Prema provedenim istraivanjima, najvei postotak buke, priblino 81 %, otpadao je na buku uzrokovanu prometom [14]. Trenutano je stanje takvo da je osim regulative, naprijed navedene, veina gradova i upanija u Hrvatskoj u svojim urbanistikim planovima dodatno propisala najvee doputene planske razine buke za razdoblje dana i noi ovisno o namjeni povrina, pa su neke propisale i mjere za smanjivanje prekomjerne razine buke koje se uglavnom mogu saeti na sljedee [15]: provoenje mjera prema Zakonu o buci i pripadajuim pravilnicima izrada karata imisije buke praenje provoenja zatite na temelju karata imisije do izrade karata buke nove graevine, sadraji i namjene se lociraju na temelju mjerenja i prorauna. Tablica 5.
Grupa ulaznih podataka Opis podataka

Kartu buke potrebno je proraunati energijskim zbrajanjem rezultata karata buke svih izvora: industrije, prometa (zranoga, cestovnoga, tramvajskoga, eljeznikoga), pri emu bi se projekt izrade karte buke sastojao od sljedeih faza: prikupljanje podataka proraun za potrebe izrade karte buke od svih pojedinih izvora izrada preliminarne karte buke usporedba proraunatih i izmjerenih razina buke (short-term validation) konani proraun karte za promatrani izvor buke analiza smetnji bukom proraun za potrebe izrade karte buke i analiza smetnji bukom posebno za prometnu buku i industriju prezentacija rezultata nadlenom tijelu (na pr. gradskom vijeu ili upanijskoj skuptini) i javnosti.

4.1 Prikupljanje podataka

Ulazni podaci potrebni za proces izrade karata buke u RH postoje (pogotovo u velikim gradovima), ali su vrlo nedosljedni i raspreni. Ulazni podaci potrebni za izradu
Izvor ulaznih podataka osnovne karte RH digitalni ortofoto morfoloka karta urbanistiki planovi terenska ispitivanja Dravni hidrometeoroloki zavod urbanistiki planovi terenska ispitivanja H npr. ZET u gradu Zagrebu za tramvajski promet urbanistiki planovi Dravni zavod za statistiku Pravilnik (NN 05/07)

Ulazni podaci projekta izrade karte buke (cestovni i eljezniki promet)

Geografija GIS podloga terena

slojnice, neravnine terena, nadmorska visina, tip tla u ovisnosti o apsorpciji, poloaj i visine prepreka, meteoroloki podaci prometno optereenje i stanje prometnog toka za dan, veer i no, semafori, brzina, broj vozila i udio teretnih vozila, geometrija ceste, karakteristike vozne povrine sastav prometa za dan, veer i no, brzina, tip tranica, vozila i kolosijenih konstrukcija, nain zatvaranja kolosijeka, tip konih papua namjene prostora, broj stanovnika, anketiranje

Cestovni promet

Traniki promet Urbanistiki planovi i demografski podaci

GRAEVINAR 60 (2008) 9, 787-795

793

Izrada karata buke karte buke na primjeru prometne buke, navedeni su u tablici 5. U sluaju nepostojanja odreenoga ulaznog podatka, potrebno je koristiti se podacima iz dokumenta European Commission Working Group Assessment of Exposure to Noise Position Paper - Good Practice Guide for Strategic Noise Mapping and the Production of Associated Data on Noise Exposure [1]. Nuan ulazni podatak za provoenje prorauna razina buke okolia primjenom specijaliziranih raunalnih programa je cjelovit 3D model terena podruja za koje se proraun provodi. Izrada je takvog modela vremenski i financijski vrlo zahtjevan postupak o ijoj detaljnosti najvie ovisi vrijeme potrebno za provedbu prorauna i sama tonost prorauna. Najei problemi na koje se moe naii pri izradi 3D modela terena jesu [16]: nepotpuni podaci o topografiji nepotpuni i neprecizni podaci o visini i namjeni zgrada neaurnost prostornih dokumenata (neslaganje sa ortofotogrametrijskim zranim snimkama ili detaljnim topografskim kartama).

V. Dragevi i drugi Saboru kao i strunim timovima za upravljanje namjenom zemljita i zatitu okolia. Nakon odobrenja projekta, uobiajen nain prezentacije projekta izrade karata buke jest prikazivanje na internetskim stranicama uz niz predavanja i prezentacija u prostorijama tijela uprave [4]. 5 Zakljuak

Iskustva drava lanica EU pokazuju brojne probleme koji se pojavljuju u procesu izrade karata buke. Najvee potekoe na poetku procesa izrade karata buke predstavlja dugotrajno i skupo prikupljanje i obrada podataka. Uglavnom se ne raspolae dovoljnom koliinom podataka, nedovoljna je suradnja institucija koje raspolau podacima, kao i meusobna suradnja unutar samih uprava - prisutna je velika rasprenost i razliiti oblici prikaza podataka, a u veini sluajeva ulazni podaci potrebni za izradu karata buke nisu dostupni u digitalnom obliku. Posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj su uinjeni odreeni pomaci: napravljene su karte buke nekih gradova i urbanih podruja (Varadin, Makarska, Bjelovar, Sisak, Kutina, Krapina, avle, Rab, Pula, Dubrovnik, Rijeka) te karte za tvrtke koje upravljaju glavnim prometnicama (na pr. autocesta ZagrebMacelj i rijeka obilaznica) i zranim lukama (primjerice regionalne zrane luke otoka Korule, Visa, Hvara, Lastova i Malog Loinja). Njihov je odjek u javnosti nedovoljan. Izrada tih karata potaknula je donoenje malobrojnih mjera za poboljanje stanja u okoliu to zasigurno treba mijenjati. Navedene su karte buke uglavnom izraene u kratkom razdoblju te se, s obzirom na poznato stanje vezano za dostupnost svih potrebnih podataka, koje je prisutno i u razvijenijim europskim zemljama, postavlja pitanje njihove pouzdanosti. Zbog svega navedenog potrebno je bez odgaanja podignuti kvalitetu procesa prikupljanja to vee koliine preciznih ulaznih podataka o emisiji buke i irenju, te njihova usklaivanja i pohrane u iroko dostupne baze podataka, kao to je na pr. Geografski informacijski sustav (GIS). Primjenom takve baze, izraivai karata i agencije zaduene za prikupljanje ulaznih podataka koristili bi se jednakim formatom prikaza podataka, ime bi se znatno olakao i ubrzao proces izrade karata buke: omoguila bi se jednostavnija izrada i auriranje karata buke, brza procjena uspjenosti akcijskih planova te, u kombinaciji s monitoringom, dobivanje informacija o izloenosti buci u stvarnom vremenu.

4.2 Proraun za izradu karata buke

Nakon zavretka prikupljanja i obrade ulaznih podataka, potrebno je izraditi raunalni 3D model. Model treba sadravati brojano opisane prepreke irenju zvuka, linijske i tokaste izvore buke i podatke o terenu [17]. Izrada karte buke trebala bi obuhvaati sljedee aktivnosti [1]: Provedba prethodnog prorauna karata izofona imisije zvuka za razdoblje dana, veeri i noi Usporedba proraunatih i izmjerenih razina buke radi prilagodbe modela prorauna (smanjenje mogunosti pojave velikih pogreaka u pretpostavljenom modelu) Konani proraun karata izofona imisije zvuka za razdoblje dana, veeri, noi te cijeli dan, uz pomo usklaenih pokazatelja buke industrije i prometa Tablica sumarnih rezultata analize smetnje bukom.

4.3 Prezentacija rezultata

Dobivene rezultate potrebno je prezentirati gradskom vijeu, odnosno upanijskim skuptinama, konano i LITERATURA
[1] Pravilnik o nainu izrade i sadraju karata buke i akcijskih planova, NN 05/2007 [2] web-stranica Agencije za zatitu okolia: www.azo.hr [3] IMAGINE project: IMAGINE State of the Art, Deliverable 2, 2004

[4] timac, A.: Implementation of Directive 2002/49/EC in EU Candidate State: Experience in Croatian noise mapping projects, Forum Acusticum 2005, Budapest, 2005 [5] Zakon o zatiti od buke, NN 20/03

794

GRAEVINAR 60 (2008) 9, 787-795

V. Dragevi i drugi
[6] Lakui, S., Dragevi, V., Rukavina, T.: Pregled Europske regulative o buci od cestovnog prometa, GRAEVINAR 55 (2003), str. 349-356 [7] HARMONOISE project, Final technical report, Deliverable 4, 2005 [8] Directive 2002/49/EC of European Parliament and of the Council relating to the assesment and management of environmental noise, Official Journal of the European Communities, L189/12, 2002 [9] European Environment Agency: State of the art of noise mapping in Europe, Internal report, 2005 [10] Brel & Kjr Sound And Vibration Measurement: Environmental Noise, broura, 2001

Izrada karata buke

[12] IMAGINE project, WP1 Final Report: Guidelines and good practice on strategic noise mapping, Deliverable 8, 2007 [13] BIRMINGHAM: http://www.defra.gov.uk/environment/noise/mapping/birmingham [14] Dragevi, V., Lakui, S., Rukavina, T.: Current state of Croatian road traffic noise regulations and standards, 32nd International Congress and Exposition on Noise Control Engineering (INTER-NOISE 2003), Seogwipo, Korea, 2003 [15] Generalni urbanistiki plan grada Zagreba, Slubeni glasnik br. 14/2003 [16] Vuki, R.: Potekoe pri izradi akustikih prorauna i projekata zatite od buke cestovnog prometa, SIGURNOST, Vol.49, No.4, 2007 [17] timac, A., Manduka, F., Munjak, J.: Transposition of the END in Croatia: Traffic noise map of the city of Varadin, 2nd Congress of Alps-Adria Acoustics Association and 1st Congress of Acoustical Society of Croatia, Opatija, Croatia, 2005

[11] IMAGINE project, WP2 Demand and traffic flow managemant: Guidelines for the use of traffic models for noise mapping and noise action planning, Deliverable 7, 2006

GRAEVINAR 60 (2008) 9, 787-795

795