Osnovne proizvodnih tehnologija - Livenje

s trana |1

1. Livenje
Livenje je postupak obrade metala bez skidanja strugotine. Livarstvo prestavlja tehnologiju oblikovanja metalnih predmeta livenjem rastopljenog metala u uraene kalupe pomou modela, da bi se tako, poslije hlaenja dobio odlivak. Livenje je veoma pogodan postupak izrade mainskih dijelova iji je oblik komplikovan sa unutranjim konturama i nepravilnim kanalima. Livenje se takoe koristi i za ekonomniju izradu mainskih dijelova i elemenata. Primjenom livenih dijelova u brodogradnji postie se pojednostavljenje konstrukcija. U automobilskoj industriji liveni dijelovi se koriste kao blokovi, glave i klipovi motora. Savremena tehnologija i modernija oprema za livenje omoguava dobijanje odlivaka razliitih dimenzija, tanosti i kvaliteta povrine, ime je potreba za naknadnom mehanikom obradom sve manje prisutna. Livenje - topljenje metala - ulivanje u kalup pod uticajem gravitacione ili druge sile - ovravanje - postupak obrade metala bez skidanja strugotine. Livarstvo predstavlja tehnologiju oblikovanja metalnih predmeta livenjem rastopljenog metala u uraene kalupe pomou modela, da bi se tako, poslije hlaenja dobio odlivak. Livljivost je sposobnost taline da popuni kalup prije skruivanja. Prednosti procesa livenja: izrada elemenata sloene geometrije vanjskih i unutranjih oblika mogue je dobiti dosta visoku diomenzionu tanost mogue je proizvesti velike oblike mogue je liti bilo koji metal jedina je alternativa za neke materijale jednostavni i jeftini alati za veinu postupaka masovna proizvodnja mali kart veliki raspon dimenzija i mase dijelova (1g - 250T) Nedostaci: ogranienja u mehanikim osobinama i poroznosti zahtijeva mnogo radne snage dimenziona tanost kvalitet povrina (popravljeno kod preciznog i koljkastog livenja) opasnost u proizvodnji skupljanje i segregacija Postupci livenja: Jednokratni kalupi: precizno livenje livenje u koljkasti kalup livenje u puni kalup livenje u gipsani kalup livenje u keramiki kalup livenje pod vakuumom Trajni kalupi: livenje u kohile livenje pod pritiskom centrifugalno livenje livenje sa stiskanjem kontinuirano livenje Najzastupljeniji oblik je livenje u pjeane kalupe i zauzima oko 60% ukupne prozivodnje. n a l e

Osnovne proizvodnih tehnologija - Livenje

s trana |2

1.1. Livenje u pjeane kalupe

Za izradu kalupa potrebni su modeli koji se izrauju u modelarnici najee od drveta i metala. Najee i najkvalitetnije drvo za izradu modela je lipa. Ako odlivak ima unutranju upljinu, koriste se jezgrenici za izradu jezgara. U odjeljenu za kalupovanje livnice, pomou modela i jezgrenika izrauju se kalup i jezgro koje je uglavnom od pijeska odreene vrste i kvaliteta, uz jo neki dodatak. Na ploama za kalupovanje se postave odgovarajui modeli, koji se zaprae prahom koji se zove likapodijum. Zapraivanje se vri da se vlaan pijesak ne bi zalijepio za model. Zatim se kalupna mjeavina runim nabijaima ili pomou kaluparskih maina sabija u metalne okvire tzv. kalupnike. Nakon sabijanja pijeska obezbijede se kanali za odvoenje gasova iz kalupa (zvani oduci) koji mogu da prouzrokuju poroznost odlivaka i samim tim ga uine neupotrebljivim. Tako sabijen jedan dio kalupa se okree, na njega se postavlja drugi dio ili dijelovi modela, ulivni sistemi, sistemi za prikupljanje ljake i sistemi za hranjenje odlivaka koji obezbeuju dotok tenog metala prilikom hlaenja odlivaka. Slijedea operacija je sabijanje pijeska u gornjem dijelu kalupa. Kada se i ova operacija zavri kalupi se rastave i iz njih izvade modeli. Ako odlivak ima i neku unutranju upljinu u kalup se ulae jedno ili vie prethodno pripremljenih jezgara. Prije nalivanju rastopljenog metala kalup se mora potpuno sklopiti, tako da obrazuje vrsto nalijeganje. Tada se kroz au i kanale ulivnog sistema liv uliva u ulivnu upljinu kalupa.

1.2. Livenje u koljkasti kalup

Sutina procesa livenja sastoji se u izradi koljke od pijeska obloene smolom koja na odreenoj temperaturi ovrava. Tako dobijena koljka ima glatku povrinu sa tanim dimenzijama upljine kalupa.Proces formiranja koljke zasniva se na svojstvima termoovravajuih smola.Pri izradi koljkastih kalupa I jezgara kao vezivno sredstvo se koriste termoplastine smole u koje se dodaje ovriva. C I oblau zrnca kvarcnog pijeska.Hlaenjem smola ovrava vezujui zrna pijeska pri emu nastaje fina i vrsta kora(koljka) male debljine 5-15 mm.Kalupi se prave na automatskim mainama.Ovim se postupkom liju odlivci od elika,eljeza i obojenih metala.Odlivci imaju visoku geom.tanost i glatke povrine.Isplati se samo u velikoserijskoj proizvodnji zbog visoke cijene opreme i smola.

n a l e

Osnovne proizvodnih tehnologija - Livenje

s trana |3

Prednosti: glatka povrina kalupne upljine omoguava teenje litine i bolju kvalitetu povrine odljevka; visoka dimenzijska tanost; dorada esto uopte nije potrebna; zbog uruljivosti kalupa ne dolazi do pojave pukotina na odljevku; moe se mehanizirati za velikoserijsku proizvodnju. Nedostaci: skuplji metalni modeli; nije primjenjivo za manje serije ili pojedinanu proizvodnju

1.3. Livenje u puni kalup

Prednosti: model nije potrebno uklanjati iz kalupa; izrada kalupa je jednostavnija i bra od izrade pjeanog kalupa, jer nisu potrebna dva dijela kalupa, automatizacija za masovnu proizvodnju automobilskih motora (blok, glava). Nedostaci: za svaki odljevak potreban je novi kalup, ekonomska opravdanost postupka znatno ovisi o proizvodnoj cijeni modela.

n a l e

Osnovne proizvodnih tehnologija - Livenje

s trana |4

1.4. Livenje pod pritiskom

Rastopljeni metal se ulije pod visokim pritiskom u tano izraenu upljinu elinog alata koju u potpunosti ispunjava. Metal se nalazi svo vrijeme pod dejstvom visokog pritiska sve do stvrdnjavanja. Odlivci imaju glatku povrinu, dobru strukturu i tane dimenzije. Livenjem pod pritiskom odlivci se izrauju brzo jedna iza drugog, te tako se dobije serija odlivaka koji po karakteristikama i dimenzijama, kao i po obliku meusobno ne razlikuju. Razlikujemo: postupke s vruom komorom (topljenje metala je u sklopu same maine) postupke s hladnom komorom (topljenje metala je van maine) Kod livenja na mainama s toplim komorama, komora za ulivanje se nalazi uronjena u rastopljeni materijala i zagrijana na temperaturu rastopljenog metala, dok kod livenja na mainama s hladnim komorama, rastopljeni metal ulazi pod niskim pritiskom kroz ulivne kanale u upljinu materijala. Proces kretanja metala u komori presovanja moe se podijeliti u etiri faze. (slika) Faza 1: Presujui klip zatvara otvor komore za vrijeme T 1 . Brzina kretanja klipa v1 je dosta mala, visina pritiska fluida p1 u hidraulinom cilindru odgovara pritisku koji treba da savlada otpore u hidraulikom cilindru i komori presovanja. Faza 2: U T2 periodu komora presovanja ispunjena je metalom do ulaznih kanala. Brzina klipa poinj e rasti i dostie maksimalnu vrijednost. Faza 3: U periodu T3 puni se ulivni sistem i upljina alata rastopljenim metalom. Usled naglog suenja struje metala u ulivnom metalu, brzina kretanja klipa pada na vrijednost v 3, a pritisak p3 rate. Kraj faze 3 nastaje u trenutku potpunog popunjavanja alata rastoljenim materijalom. U trenutku zavretka kretanja presujeeg lipa, usljed inercionih sila pokretnih dijelova presujueg mehanizma, pritisak naglo raste na vrijednost pritiska dopresovanja. Poslije prestanka oscilovanja visine pritiska uspostavlja se konana visino hidrostatikog pritiska p 4 i poinje faza 4 dopresovanja. Visina pritiska dopresovanja zavisi od vrste legure i moe se kretati od 50 - 5000 bara. Mnaksimalne sile dipresovanja treba ostvariti ne u trenutku poetka ovravanja, ve praktino odmah po zavretku punjenja alata rastopljenim metalom.

1.5. Precizno livenje

Odlivci koji se dobijaju ulijevanjem metala u kalupe izraene pomou rastopljivih (votanih ili plastinih) modela zovu se precizni odlivci. Ovim postupkom moemo izraditi dijelove komplikovanog oblika koji drugim postupcima ne bi mogli biti izraeni, ili bi sama izrada bila veoma skupa. Primjenjuju se za livenje svih vrsta legura. Odlivci imaju veoma kvalitetne povrine, kao i tane oblike i dimenzije. Isplativo je za serije do nekoliko stotina odlivaka. Tehnoloki postupak izrade odlivaka za precizno livenje: razrada crtea odlivka po crteu dijela s dodacima za zavrne operacije projektovanje alata za izradu modela po crteu odlivka, uzimanjem u obzir skuljanja modelnog sastava i legure odlivka. Alat se radi od elika ili se lije po uzorku od lahko topivih legura topljenje modelnog satava i hlaenje do pastastog stanja

n a l e

Osnovne proizvodnih tehnologija - Livenje

s trana |5

izrada topivih modela utiskivanjem modelnog sastava pod pritiskom u alat rastavljanje alata, vaenje lahko topivog modela montaa modela u modelni komplet (spajanje u grozd) priprema suspenzije za izradu koljke - suspenzija se sastoji iz mjeavine rastvora etil-silikona i vatrostalnog materijala. Sastav suspenzije zavisi od slojeva koji formiraju koljku, npr. sastav suspenzije za nanoenje jednog sloja na modelni komplet je mljeveni kvarc 70% i 30% dirolizovan etil silikat, drugi sloj 60%-40% izrada vatrostalne koljke (uranjanje modelnog kompleta u posude sa suspenzijom, najee 3-4 puta i zasipanje suhim kvarcnim pijeskom, a zatim suenje topljenje modela iz vatrostalne koljke u toploj vodi ili toplim zrakom koljka se stavlja u okrugle ili etvrtaste sanduke (kalupnik), a zatim se u sanduk oko koljke sipa suhi kvarcni pijesak arenje koljke (800-900C) - kalup s vatrostalnom koljkom se unosi u pe, gdje se koljka ari topljenje legure livenje izbijanje odlivka iz kalupa - nakon hlaenja odlivka, kalup se stavlja na vibracioni ureaj, pijesak se odstranjuje i oslobaa se odlivak odsijecanje od odlivnog sistema skidanje ostatka koljke s odlivka naknadna termika obrada (po potrebi)

1.6. Centrifugalno livenje

Centrifugalno livenje je postupak kojim se liju rotaciona t ijela koritenjem principa centrifugalne sile. Centrifugalna sila nastaje obrtanjem kokile, i tada dolazi do raspodela rastopljenog metala po zidovima ulivne upljine. To omoguava izradu upljih rotacionih tijela ija je osa simetrije osa rotacije. Za stvaranje centrifugalne sile koriste se kalupi koji se okreu ili oko svoje horizontalne ili oko svoje vertikalne ose. Maine kod kojih se kokile obru oko vertikalne ose slue za dobijanje manjih odlivaka kod kojih je visina manja od prenika. Kod maina kod kojih se kalup okree du svoje horizontalne ose, dobija se odlivak vee visine sa relativno malim prenikom. Centrifugalno livenje ima odreene prednosti kao to su: nema potreba za jezgrima prilikom izrade upljine u odlivku, utroak materijala je smanjen na minimum, dobra struktura odlivka, dodaci za mehaniku doradu su minimalni i cena olivka je nia u odnosu na druga livenja to pospeuje ekonominiju potronju i poveanje reproduktivnosti. Centrifugalno livenje primjenjuje se za livenje cilindrinih upljih dijelova kod kojih je neophodna kompaktna struktura materijala bez gasne poroznosti, npr. kouljice cilindara motora SUS, razni prstenasti umeci, klizni leajevi. Postupak je primjenjiv za sve legure. Za odlivke iji je prenik vei od duine (visine) upotrebljavaju se maine s vertikalnom osom. Za dugake odlivke cijevi upotrebaljavaju se maine sa nagnutom osom 35 u odnosu na horizontalu, a kokila moe i da se uzduno pomijera. Alati kokile se izrauju od sivog lima. Sa unutranje strane se premazuju premazima mjeavine kvarcnog pijeska i grafita. Takoer, alati mogu biti spolja hlaeni vodom. Za razliku od ostalih postupaka livenja, pri centrifugalnom livenju kalup se rotira, pa zbog djelovanja centrifugalne sile metal se rasporeuje po upljini kalupa. Ulivanje i stvrdnjavanje odlivka se vri istovremeno djelovanjem centrifugalne sile i teine materijala. Centrifugalna sila ne djeljuje samo na oblik, nego i na osobine odlivka. Osa okretanja kokile moe biti vertikalna formira se unutranja povrina u obliku parabole, ili horizontalna formiraju se cilindrini dijelovi.Glavni parametar livenja je broj obrtaja. Prednosti su bolje popunjavanje kalupa i bolje izdvajanje neistoa usljed centrifugalne sile, nije potreban ulivni sistem niti hranitelj, iskoritenje materijala je 9598%, procenat karta je mnogo manji u poreenju s livenjem u pijesku, a

n a l e

Osnovne proizvodnih tehnologija - Livenje

s trana |6

nedostaci su u tome da legirajui elementi koji su tei bjee na jednu stranu, a laki na drugu stranu usljed razlika u gustinama, te to da je sam proces znatno nesiguran. Veliina centrifugalne sile treba da bude vea od teine, da bi se liv podijelio ravnomjerno po zidu kokile. Iz ovih razloga uspjeh livenja ovisi od brzine okretanja, koja mora biti velika, da bi se sprijeilo kapanje liva sa zida alata. Gravitacioni koeficijent k odnos centrifugalne sile i teine: Veliina k karakterie stepen dejstva centrifugalne sile na metal. Njegova vrijednost najee je 30100, a u nekim sluajevima i vie. Sile koje djeluju pri obrtanju kalupa na rastopljeni metal doprinose: - dobrom popunjavanju kalupa rastopljenim metalom - poveanju gustine odlivka izdvajanjem nemetalnih ukljuaka i gasa iz rastopljenog metala - formiranju unutranjih povrinskih oblika Dejstvo centrifugalne sile moe se negativno odraziti na homogenost odlivka po hemijskom sasatvu, obrazovanje pukotina u odlivku usljed dejstva pritiska metala na ovrsle spoljanje spojeve. 1.6.1. Geometrija slobodne povrine pri vertikalnoj osi obrtanja Kako se estice nalaze u relativnom mirovanju u odnosu na kalup, to se moe koristiti jednaina hidrodinamike koja je poznata kao jednaina Eulera: Kod skraivanja i integriranja:

za r2 r1 = 1.6.2. Slobodna povrina pri horizontalnoj osi obrtanja

Jednaina pokazuje da ekstrencititet rastopljenog metala pri livenju na maini s horizontalnom osom obrtanja kalupa zavisi od poluprenika kalupa rk, unutranjeg poluprenika odlivka r0 i brzine obrtanja kalupa v2.

n a l e

Osnovne proizvodnih tehnologija - Livenje 1.6.3. Broj obrtaja kalupa

s trana |7

Broj obrtaja kalupa pri horizontalnoj osi s obzirom na unutranje dimenzije odlivka odreuju se koritenjem obrazca Kemena , pri emu je c koeficijent zavisan od legure, a r unutranji prenik odlivka, tj r0 (za sivi lim c = 180

250, elik c = 215, aluminij i njegove legure c = 260 350). Druga metoda odreivanja broja obrtaja zasniva se na odnosu centrifugalne sile i sile zemljine tee.

1.6.4. Odreivanje potrebne koliine toplote za livenje pri emu je: gustina materijala [kgm-3] CM specifina toplota vrste faze [Jkg-1K-1] ili [Jkg-1C-1] TP poetna temperatura TT temperatura topljenja LT latentna temperatura topljenja Jkg-1

CTM spec. tene faze TU temperatura livenja

n a l e