(1. kolovoza 2017.

Fizika
Kinematika ∆t0 Mehanika fluida Toplina
∆t = p
1 − v 2 /c2 F⊥
~r = x î + y ĵ + z k̂ p= T = (273 + {t}) K
∆s ds Slaganje brzina S o
v̄ = , v= ux − v p = pa + ρgh t = ({T } − 273) C
∆t dt u0x =
1 − (v/c2 )ux Fuzgon = ρfluid gVtijelo l = l0 (1 + α∆T )
d~r
~v = = vx î + vy ĵ + vz k̂ ∆V V = V0 (1 + γ∆T )
dt p
q= = Sv
1 − v 2 /c2
∆v dv u0y = uy ∆t γ = 3α
ā = , a= 1 − (v/c2 )ux Sv = konst.
∆t dt pV = nRT = N kT
d~v 1
p + ρgh + ρv 2 = konst. m N V0
p
~a = = ax î + ay ĵ + az k̂ 1 − v 2 /c2 2 n= = =
dt u0z = uz M NA Vm0
ˆ t 1 − (v/c2 )ux
s(t) = s0 + v(t) dt Titranje Q = mc∆T Q = mL
0
Masa i energija
ˆ m0
t m= p F~harm. = −k~s Prijenos topline
v(t) = v0 + a(t) dt 1 − v 2 /c2
0 d2 s k
2
+ s=0 Q Q ∆T
E = m0 c2 + Ek = mc2 dt m φ= , q= , R=
Jednoliko ubrzano s (t) = A sin(ωt + ϕ0 ) t St φ
gibanje Rad i energija ∆T
v 2 (0) Q = −λ St, q = hc (Tp − Tf )
a A2 = s2 (0) + ∆x
v = v0 + at, s = v0 t + t2 −−−−→ ω2
2 W = F~ · ~s, ~s = konst. σ T14 − T24


ˆ B ˆ B ω s(0)
tan ϕ0 = q= 1
v 2 = v02 + 2as 1
W = F~ · d~s = F~ · d~r v(0) ε1 + ε2 − 1
A A
r
k ∆x 1
Kružno gibanje 1 ω= Rv = , Rc =
Ek = mv 2 m λS hc S
dϕ 2
2π 1
+ 1
−1
s = r · ∆ϕ, ω= ∆W ω= = 2πf 1 2
dt P̄ = , P = F~ · ~v T Rr =
∆t σS(T1 + T2 )(T12 + T22 )
d2 ϕ
s
dω r
m l
α= = 2 T = 2π , T = 2π φe = εσST 4
dt dt Gravitacija k g
ds d (rϕ) dϕ
v= = =r = rω m1 m2 s
dt dt dt F~12 = −G 2 r̂12 I Kinetičko-molekulska
r T = 2π teorija
dv d (rω) dω m1 mgd
at = = =r = rα ~γ = −G 2 r̂12
dt dt dt r ˆ V2
1 1
v2 dv m1 m2 E = mv 2 + ks2 W = p dV
acp = , at = Ep (r) = −G 2 2 V1
r dt r
1 2
q Ep (h) = mgh, za h  RZ = kA Q = ∆U + W, d̄Q = dU + d̄W
a = a2cp + at 2
m 2
ϕ(r) = −G 1 pV γ = konst., T V γ−1 = konst.
2πr 2π 1 r = mv 2
T = = = 2 max T γ p1−γ = konst.
v ω f 1 3
α 2 Rotacija krutog tijela pV = mvef 2
, Ēk = kT
ϕ = ϕ0 + ωt = ϕ0 + ω0 t + t Prigušeno titranje 3 2
2 ~ = ~r × F~
ω = ω0 + αt M i i
d2 s ds b U = nRT = N kT
+2δ +ω02 s = 0, δ =
P
~ri Fi 2 2
~rCM = Pi dt2 dt 2m
Relativnost gibanja Fi
P i s (t) = Ae−δt sin(ωt + ϕ0 )
Galilejeve transformacije
~rT = Pi
mi~ri
ω 2 = ω02 − δ 2 , Λ = δT
Konstante
x = v0 t + x0 , y = y0 , z = z0 i mi r
2
v = v0 + v 0 , a = a0 , t = t0 n 1  ω0 2 g = 9.807 m/s
X Q= −1
Iz = ∆mi ri2 2 δ G = 6.674 × 10−11 N m2 kg−2
Lorentzove transformacije i=1
ˆ RZ = 6371 km
Valovi
0
x = √ x−vt I= r2 dm MZ = 5.972 × 1024 kg
1−v 2 /c2 s (t) = A sin(ωt ± kx + ϕ0 )
0 0
y=y, z=z M = Iα 2π λ c = 2.998 × 108 m/s
1 k= , v= = λf
t − (v/c2 )x Ek = Iω 2 λ T R = 8.314 J K−1 mol−1
t0 = p 2 v + vd
1 − v 2 /c2 f0 = f NA = 6.022 × 1023 mol−1
L = Iω v − vi
~ k = 1.381 × 10−23 J · s
Kontrakcija duljine i ~ = dL
M
vd > 0, D prema I
dilatacija vremena dt vd < 0, D od I Vm0 = 22.414 × 10−3 m3 mol−1
p vi > 0, I prema D
d = d0 1 − v 2 /c2 Id = ICM + md2 vi < 0, I od D σ = 5.671 × 10−8 W/m2 · K
1Jednoliko pravocrtno gibanje – materijalna točka u
jednakim vremenskim intervalima prelazi jednake puteve.
Brzina je konstantna,akceleracija je 0, put i vrijeme se
povecavaju u jednakim intervalima. Pomak je najkraća
udaljenost između početnog i konačnog položaja tijela.
Vektorska je veličina. Akceleracija je fizikalna veličina
kojom se opisuje promjena iznosa i smjera u nekom
vremenu. a=v/t, Brzina opisuje kako se brzo i u kojem
smjeru neko tijelo giba ili mijenja položaj.
2Jednoliko ubrzano pravocrtno
gibanje je gibanje po pravcu kod kojega se ubrzanje
(akceleracija) ne mijenja. Akceleracija je konstantna,
brzina i put se povecavaju u jednakim intervalima, put je
proporcionalan kvadratu vremena. PUT, (s)-promjena
položaja (iz točke A u točku B), a opisuje ju vektor
pomaka r
3Jednoliko kružno gibanje: je kruzno gibanje kod
kojega brzina ne mijenja iznos. Frekvencija je jednaka
broju ophoda kroz vrijeme, ophodno vrijeme je jednako
periodu, tangencijalna brzina ima stalan iznos, ali mijenja
smjer, Kutna brzina je kvocijent prjeđenog kuta u danom
vremenskom
intervalu i stalna je,
centripetalna
akceleracija je
jednaka umnosku
radiusa i kutne
brzine na kvadrat.
-nejednoliko gibanje
-postoji akceleracija
4Jednoliko ubrzano gibanje po kružnici ima tangencijalno
ubrzanje kojemu se iznos ne mijenja. Frekvencija je
jednaka broju ophoda kroz vrijeme, ophodno vrijeme je
jednako periodu, Obodna (tangencijalna) brzina se
mijenja (i po iznosu i po smjeru), Kutna brzina je zbroj
početne kutne brzine i umnoška akceleracije i vremena,
Centripetalna akceleracija je jednaka umnosku radiusa i
kutne brzine na kvadrat. Tangencialna akceleracija je
umnožak akceleracije i radiusa.
5.Sila je vektorska fizikalna veličina kojom se opisuje
svaki utjecaj na promjenu oblika i strukture tijela. Oznaka
F, a mjerna jedinica Newton. Djelovanje slile može biti
Statičko i Mehaničko.
Gravitacijska, djeluje među masama; odgovorna za
strukturu svemira (formiranje planeta, zvijezda, galaksija,
galaktičkih jata...) i dinamiku širenja.
Elektromagnetska, djeluje među električki nabijenim
česticama; odgovorna za strukturu atoma, molekula, i
sva makroskopska svojstva tvar.
Slaba - djeluje u jezgri atoma,odgovorna za radioaktivne
raspade atomskih jezgri.
Jaka. - djeluje u jezgri atoma, djeluje među kvarkovima
koji čine nukleone i među nukelonima, odgovorna za
stabilnost jezgre.
Dinamičko djelovanje je promjena stanja gibanja, a
deformacisko djelovanje je promjena oblika tjela.
Opiranje djelovanju sile u smislu promjene stanja
gibanja.
Opiranje djelovanju sile u smislu promjene stanja gibanja
=inercijska, troma masa
Svojstvo tvari da međudjeluje gravitacijskom interakcijom
=teška masa
6.1.NZ- Tijelo ustraje u stanju mirovanja ili jednolikog
gibanja po pravcu, ukoliko se to stanje ne izmijeni
djelovanjem sile. Sustavi koji miruju ≡ sustavi koji se
gibaju sa v=konst.
2.NZ- Ako na tijelo djeluje stalna sila, tijelo se giba
jednoliko ubrzano, ubrzanjem koje je razmjerno sili, a
obrnuto razmjerno masi tijela.
1.NZ je poseban slučaj 2.NZ, ne djeluje li na tijelo sila,
akceleracija tijela jednaka je 0, što znači da je brzina
stalna.
3.NZ- Kada neko tijelo djeluje silom na drugo tijelo
(akcija), drugo tijelo djeluje jednakom silom suprotnog
smjera na prvo tijelo (reakcija). Sile djelovanja i
protudjelovanja (akcije i reakcije), mogu se (ali ne
moraju) poništavati, što ovisi o položaju hvatišta tih sila.
7.Definirajte rad sile. Skicirajte dijagram sila i opišite rad
sile na primjeru premještanja tijela na horizontalnoj
podlozi s trenjem (slučaj djelovanja sile u smjeru pomaka
i slučaj djelovanja sile pod kutem α u odnosu na pomak)?
Rad sile-umnožak sile i prijeđenog puta duž kojeg se
obavlja rad.
Dijagram sila : vektorski dijagram (crtež) sila koje djeluju
na tijelo u određenoj situaciji
Tijelo koje miruje na horizontalnoj podlozi djeluje težinom
na podlogu; okomita sila na podlogu = težina Ftr = m Fg
Vučemo li (ili guramo) tijelo silom F koja je jednaka sili
trenja Ftr , tada je rezultantna sila duž pravca gibanja F -
Ftr =0
Vučemo li (ili guramo) tijelo silom F >Ftr, postoji
rezultantna sila usmjerena duž pravca gibanja F-Ftr > 0
Na tijelo djeluje stalna sila → tijelo se giba jednoliko
ubrzano, sa konstantnom akceleracijom a
8.Kinetička = energija koju tijela imaju zbog gibanja.
Gravitacijska potencijalna energija je energija koju
tijelo dobija promjenom položaja tj. udaljenosti od
tla.Elastična potencijalna energija je energija koju ima
elastično tijelo kada ga se elastično deformira.
Rad za podizanje tijela, pretvorio se u gravitacijsku
potencijalnu energiju; spuštanjem tijela potencijalna se
energija pretvara u kinetičku energiju i/ili obavljanje
rada... ili Rad istezanja opruge pretvorio se u elastičnu
potencijalnu energiju; puštanjem tijela potencijalna se
energija pretvara u kinetičku energiju i obavljanje rada
sabijanja opruge...
9.zakon održanja količine gibanja i pokažite primjenu na
primjeru elastičnog i neelastičnog sudara dva objekta?
Ukupna količina gibanja zatvorenog sustava je
konstantna, bez obzira na to kakvi se procesi i
međudjelovanja događaju u sustavu. p=m·v
Elasticni sudar: kolicina je ista prije i poslije sudara
Prije-m 1 ·v 1 + m 2 ·v 2 = kasnije-m 1 ·v 1 + m 2 ·v 2
Neelasticni sudar: m 1 ·v 1 + m 2 ·v 2 =(m 1 +m 2 )·v
10.jednostavni harmonijski oscilator-sustav koji titra
jednostavni harmonijski oscilator..Titranje je gibanje
koje se ponavlja u jednakim vremenskim razmacima tj.
periodično gibanje. Pri titranju se tijelo giba oko
ravnotežnog položaja. Elongacija je pomak tijela iz
ravnotežnog položaja. Maksimalni pomak
nazivamo amplitudom titranja- jednadžba gibanja ->
m·x=-k·x rješenje jednadžbe gibanja -> x(t)= A ·
sin(ω·t+ϕ 0 ) Energija: E=1/2k·A2
11. Rastumačite rezonanciju kod prisilnog titranja
harmonijskog oscilatora, nacrtajte i pojasnite rezonantnu
krivulju.
Rezonancija nastaje kod sustava koji prisilno titra kada
se pri određenoj frekvenciji postiže
maksimalna amplituda titranja.
12.Opišite i stavite u odnos principe relativnosti - klasični
(Galilejev) princip relativnosti, Einsteinov specijalni
princip relativnosti i princip opće relativnosti.
Galilejev princip: Newtonovi zakoni su jednakovrijedni
bez obzira miruje li sustav ili se giba jednoliko duž
pravca.
Einsteinov specijalni princip relativnosti:
-Svi prirodni zakoni jednako vrijede u svim inercijalnim
sustavima.
-Brzina svjetlosti ne ovisi o gibanju izvora.
Princip opće relativnosti: U svim referentnim sustavima
prirodni zakoni jednako vrijede.
Za sve promatrače, bez obzira na njihovo stanje gibanja
(v=const. ili v≠ const.) prirodni zakoni imaju isti oblik.
Svi prirodni zakoni su invarijantni na promjenu
referentnog sustava.
13.Opišite i stavite u odnos Galilejeve i Lorentzove
transformacije prostornih koordinata (položaja tijela) i
slaganje brzina za tijelo s obzirom na dva različita
referentna sustava.
Galilejeve transformacije: Pojmovi gibanje i mirovanje su
relativni ili Svi zakoni mehanike jednako vrijede u svim
inercijalnim sustavima ili Svi su inercijalni sustavi
ravnopravni s obzirom na mehaničke procese i
nemoguće je promatranjem mehaničkih procesa u
nekom inercijalnom sustavu utvrditi giba li se on ili miruje.
Tranformacije koordinata-> r=v 0 t + r'
Slaganje brzina-> v=v 0 +v'
Lorentzove transformacije:
x=y(x' +v 0 t') t =y(v 0 /c2·x'+t')
14.posljedice specijalne teorije relativnosti
U sustavima koji se gibaju sa v > 0,1 c (relativističke
brzine gibanja)
kontrakcija duljina: U sustavu koji se relativistički giba,
duljine (u smjeru gibanja) su kraće od onih u sustavu koji
miruje.
dilatacija vremena: U sustavu koji se relativistički giba
vrijeme teče sporije, odnosno vremenski interval je dulji
od intervala u sustavu koji se ne giba relativističkom
brzinom.
Ekvivalentnost mase i energije: je koncept da
sva masa ima energetski ekvivalent, te da sva energija
ima maseni ekvivalent. E=m·c2
Svaki motritelj ima vlastite metre i ure. Sustav koji miruje
zajedno s našim ima jednaka mjerila kao i mi. Kad se
pokrene, njegovi metri čine nam se skraćenim, njegove
ure usporenim.
15. razliku inercijskih i neinercijskih sustava i djelovanje
inercijske sile u sustavima koji se gibaju jednoliko
ubrzano duž pravca.
Inercialni sustavi: gibaju se jednoliko duž pravca
(stalnom brzinom) u odnosu na neki drugi sustav.
Neinercijalni sustavi: gibaju se nejednoliko (s
akceleracijom) u odnosu na neki drugi sustav.
Inercijska sila: Posljedica je ubrzavanja sustava, a ne
međudjelovanja. Smjer inercijske sile: suprotan smjeru
ubrzanja neinercijalnog sustava Fiktivna, pseudosila sila:
u stvarnosti ne postoji, nema utemeljenje u
međudjelovanjima! Fiktivno “djelovanje” (tj. opis): tijelu
mase m daje ubrzanje a 0 u smjeru suprotnom od smjera
ubrzanja sustava. F=-ma 0
16.razliku inercijskih i neinercijkih sustava i djelovanje
inercijskih sila u sustavima koji jednoliko kruže.
Centrifugalna sila - na tijela koja miruju (u odnosu na
rotirajući sustav)
Corriolisova sila - na tijela koja se gibaju pravoctno (u
odnosu na rotirajući sustav)
Promatrač iz inercijalnog sustava vidi objekt koji se
kružno giba – opaža da na objekt mora djelovati stalna
sila prema centru koja mu određuje kružno kretanje →
zamjećuje centripetalnu silu
– Promatrač koji je u neinercijalnom sustavu (a koji
jednoliko kruži) vidi da objekt miruje, ali na njega djeluje
sila koja ga izbacuje od centra → zamjećuje
centrifugalnu silu