Titranje Valovi

Titranje i valovi

Titranje
Jednostavno harmonijsko titranje
Ako jednodimenzionalno gibanje kao funkcija vremena moe
biti izraeno samo preko sinusne i kosinusne funkcije to gibanje
nazivamo jednostavno harmonijsko titranje. Tada je matematiki
izraz za poloaj tijela koje se giba du x-osi

x(t ) A sin( t ), m

gdje je A amplituda titranja, kruna frekvencija, a faza titranja.

Amplituda predstavlja najveu udaljenost od poloaja x=0.
Period titranja 2
T

Frekvencija titranja 1
f
T
Titranje Valovi

Primjer.

Grafiki prikaz

x(t ) A cos t Fs kx
x
A T 3T k - konstanta
opruge
2 2 m
O t
x x
x0
T

v v(t ) A sin t
m
O t x0 x

a(t ) A 2 cos t
Fs
a
m
O t x x
x0
Titranje Valovi

Energija titranja

m 2 A2 k
E U Ek ,
2 m
1 2
U kx potencijalna energija
2

v
1 2 1 2
E mv kx
2 2 m
x x
x0

1
v0
E kA2
2 m
A x
x0
Titranje Valovi

Prigueno titranje x
A

A(t ) Aet
O t
koeficijent guenja
Titranje Valovi

Valovi

Mehaniki val je irenje poremeaja kroz sredstvo.

Ako se poremeaj iri u pravcu okomitom

na smjer titranja estica sredstva, kaemo
da je val transverzalan.
Transverzalan val

Ako se poremeaj iri u pravcu po kojem titraju

estice sredstva, kaemo da je val longitudinalan.

Longitudinalan val
Titranje Valovi

Udaljenost na koju se titranje proiri za vrijeme

jednog perioda zovemo valna duljina.

Brzina kojom se poremeaj prenosi naziva se
fazna brzina
v f . z

Valna funkcija

( z , t ) A sin (t z / v)
faza vala

Geometrijsko mjesto toaka koje u danom trenutku imaju istu fazu vala nazivamo
valna fronta.
Pravci okomiti na valnu frontu zovu se valne zrake.
Titranje Valovi

Energija vala
1
Ek U 2 A2 prosjena kinetika i potencijalna energija po jedinici volumena
4
1
E 2 A2 prosjena energija po jedinici volumena, gustoa sredstva
2

Koliina energije koju val prenese kroz jedininu povrinu, okomitu

na smjer irenja vala, u jedinici vremena nazivamo intenzitetom vala

E P
I
St S
Titranje Valovi

Interferencija, difrakcija, odbijanje i lom valova

Interferencija
Pri superpoziciji dvaju ili vie valova titranja u nekim tokama mogu se pojaati, a u drugima oslabjeti.

konstruktivna Razlika faze dvaju valova

destruktivna

2n
2 (n 1 / 2)
n 0,1,2,...
Titranje Valovi

Difrakcija

Difrakcija valova je pojava irenja valnog procesa iza zapreke. Objanjenje joj se moe dati pomou
Huygenseovog principa, koji kae da je svaka toka vala izvor novog vala.
Titranje Valovi

Odbijanje
Odbijanje valova nastaje na granici dvaju sredstava. Val koji doe do granice odbija se i iri natrag. Pri
tome vrijedi da je kut upada jednak kutu odbijanja.

1 1 ' 1 1 '
Titranje Valovi

Lom
Lom valova nastaje kad se valovi iz jednog sredstva nastavljaju iriti u drugo, te kad su brzine valova
razliite u razliitim sredstvima.
Zakon loma

1 1 '
sin 2 v2
v1

v2 sin 1 v1
2
Titranje Valovi

Zvuni valovi

Zvuni val je mehaniki longitudinalni val koji nastaje osciliranjem izvora.

iri se izmjeninim poveanjem i smanjivanjem tlaka (gustoe) estica elastinog sredstva.

ujni valovi
izmeu 20 Hz i 20,000 Hz
Infrazvuk
Frekvencije ispod ujnih Velika gustoa Mala gustoa
Ultrazvuk
Frekvencije iznad ujnih

331 m/s je brzina zvuka pri 0 C

Titranje Valovi

Intenzitet zvunog vala

12 Osjet I [W/m 2 ] L[dB]

I 0 10 W/m 2
prag ujnosti
prag 0
ujnosti 10 12
I 1 W/m 2
prag bola
apat 10 10 20

Razina zvunog intenziteta razgovor 10 6 60

buna ulica 10 5 70
I
L 10 log
Io prag bola 1 120

Prag ujnosti je 0 dB.

Prag bola je 120dB.
Titranje Valovi

Uho

Ljudsko uho prima zvune podraaje i obrauje ih.

vanjsko uho (zvuna koljka i zvukovod)

srednje uho (bubnji i zvune koice)
bubnji vibrira, a zvune koice prenose
zvuk u unutranje uho
unutranje uho (polukruni kanali, punica,
sluni ivac i Eustahijeva tuba)
pretvaranje u slijed ivanih impulsa

https://sites.google.com/site/uhoopsirnije/home/vanjsko-uho
Dodatni materijali

https://phet.colorado.edu/en/simulation/wave-on-a-string

https://phet.colorado.edu/en/simulation/wave-interference

https://phet.colorado.edu/en/simulation/sound