Académique Documents
Professionnel Documents
Culture Documents
2011
Tablo konpozan
Enn premien Dialog lor kreol Rodrige .........................................................................................................2 Tablo konpozan...........................................................................................................................................3 Introdiksion..................................................................................................................................................4 Enn parkour sitiasion bann lang dan lemond...............................................................................................7 Kreol Rodrige, enn lang a par antier............................................................................................................8 Kreol Rodrige enn lasours savwar................................................................................................................9 Kreol Rodrige, enn lang ranpli ek sazess ...................................................................................................13 Hymne aux btisseurs de Rodrigues .........................................................................................................16 Nou lang sours ek portvwa Respe..............................................................................................................17 Nou Lang konsolid bann fami ....................................................................................................................19 Kreol Rodrige enn lang kinn voyaze...........................................................................................................20 Enn lang pedagozik ...................................................................................................................................22 Langaz manman, lang ki Bondie konpran .................................................................................................23 Kreol Rodrige enn lang litirzik....................................................................................................................24 Kreol Rant dan lekol Rodrig ki sa reprezante pou Rodrig ..........................................................................26 Kreol Rodrige/ Kreol Morisien, De brans mem pie, lesklavaz ...................................................................29 Formasion fraz ek itilizasion bann mo .....................................................................................................38 Konklizion..................................................................................................................................................49
Introdiksion
Kreol Rodrige se lang ki bann dimounn servi dan Rodrig pou exprim zot ant zot mem e avek lezot dimounn. Enn lang an limem se enn zouti ki servi par bann dimounn pou komike ant zot mem. Li konpoze de bann sign, prodiksion son ek bann zes. Enn lang ki rasanble tou enn pep se enn trezor enn bien komin ki bizin prezerve, valorize ek promouvwar pou asire ki li reste vivan ek partikilie. Kreol se lang tou Rodrige ek li presie pou nou pep. Lang Rodrige li inik an limem, li pa neseser konpar avek lezot lang pou konpran sa. Kan bann zanfan zwe ou kapav tann zot dir : Taler mo may twa enn zanbek ! ou bien ou fasil tann enn manman dir so zanfan : Pa bizin al zwe lor gran semin . Kan nou al dan zardin nou dir : Nou pe al bitasion . Enn lang se enn konesans ki dimounn posede ki permet zot komike antre zot. Li konponze de : Enn fason presi dan lekel bann mo organize (Sintax) Enn sistem son (fonolozi) Enn repertwar mo ki kapav servi (Lexik) Enn fason kot bann mo enan sans selon manier ek kontex ki nou servi zot (Semantik)
Personn pa kapav dir ki kreol Rodrige pa exziste e ki li pa enn lang a par entier. Kreol se enn lang kip ran nesans dan ban landrwa kot inn enan lesklavaz ek kolonizasion. Kan nou bann gran dimounn inn sorti dan zot pei pou vinn Rodrig, zot pa ti gagn drwa koz zot lang. Zot ti sorti dan plizier pei e zot inn vini avek plizier lang me kouman ban kolon ti dominer zot pa ti gagn drwa koz zot lang sinon ti pe gagn bate demimor. Alor apartir de seki zot ti pe tande, zot inn devlop zot prop lang ki nou inn gagnin an eritaz e ki nou apel avek fyerte Kreol Rodrige. Seki fer nou lang inik se manier ek kontext dan lekel linn devlope. Plasman zeografi nou zil linn fer ki nou lang inn devlop dan enn manier spesial. Zamin Rodrig inn konn inn kolonization pou seki li ete an limem.
Nou lil linn dekouver par enn misie ki ti diriz enn bato, li ti appel Don Diego Rodriguez lane 1528. Kouman pa ti fasil pou aksed lor zil la akoz brizan e lamer ki pa bien profon ban voyazer pa ti interese ek zil la. A partir 1601 bann Holandais ti aret pre ek Rodrig pou ravitay zot bato. Dan diseptiem bann voyazer ti interese zis avek bann torti zean ki ti enan lor nou zil. Kan torti inn fini zot inn vini zis pou gagn manze. Franois Leguat debarke avek so bann kamarad, zot debarke desam 1691 e le 21 Me 1693 zot ale akoz zot ti santi zot tro izole. Franois Leguat apre sa pou piblie enn liv : Voyages et aventures de Franois Leguat et de ses compagnons en deux iles dsertes des Indes Orientales . Dan sa liv la ki bann Franse ti lemond inn dekouver lekzitans zwazo Solitaire me seki ti pli interes bann la se bann torti Rodrig ki li tinn koze dan so liv. Vit ban Franse debarke avek lide pou fer larzan lor latet sa bann pov torti la. 1792 Philibert Maragon ariv Rodrig e li gagn lord pou zer bann later e oktrway bann terin bann dimounn ki ariv dan pei. Se la ki komans bizin plis esklav pou devlop Rodrig afin ki kan bann bato pase zot kapav vinn ravitay zot lor lil. Bann esklav ti pe sorti depi Madagaskar ek Mozambik. Lil inn devlope selon volonte ek mwayin bann kolon me sa volonte pou devlop zil la par bann Franse pa ti dan zot proze. Vu nomb bann esklav ek so distans avek Moris, bann kolon ti oblize devlop bann lien spesial avek bann esklav tasion zot rebele. Bokou ti interese avek trankilite lil la ek so simplisite. Bann esklav ti bien solider ant zotmem. Kan labolision de lesklavaz ti proklame 1835 dan tou bann koloni se katran apre ki li ti decrete dan Rodrig. Avek letan popilasion inn grosi. 1850 ti enan 500 dimounn lor Rodrig. Kan sosiete Rodrig ti pe forme dousman dousman, Lang pep-la osi ti pe evolie. Kreol Rodrige linn pinsipalman inflianse par Franse e enan sertin mo kouman tanbav, kaipoon, kounn, kisisa sa, zanbek ki sirman vinn depi bann lang Afrikin. Mem kan bann Angle inn pran zil Rodrig pa inn enan gran sanzman. Lasolidarite linn inportan vu ki lil li ti elwagne avek later bann kolon ek koloni prinsipal Moris. Rises nou lang linn vinn depi striktir ki bann esklav ti pe koze ki zot in transpoz sa dan nouvo lang kinn forme. Avek letan bann lien ant desandan esklav ek desandan bann kolon inn resere notaman avek bann mariaz, relizion ek politik. E tousala inn kre enn pep solider, fier ek ranpli ek kouraz pou travay pou so pei avanse. Tou dimounn dan Rodrig ki zot grandimounn ti pe reste lor lil-la konsider zot kouman Rodrige e zot lang se lang kreol.
Kreol Rodrige limem permet rann temwaniaz de seki nou ete, de nou listwar ek leritaz ki nou gran dimounn inn kite pou nou. Lepep Rodrige li enan enn vizion ki enn zour tou dimounn pou kapav trouv zot boner lor sa later-la. Tandans pou imit lezot li la, e parfwa se nou kiltir limem ki menase. Lavi Rodrige zamin inn fasil me mem dan nou soufrans nou gard lespwar, lespwar ki soley li pou leve lor nou pei. Nou kiltir li enn kiltir dinamik ki permet touzour avanse pe inport obstal ki vinn lor nou simin. Fas a bann problem nou sosyete nou kanpran ki solision se bann valeur ki nou bann gran paran inn touzour transmet enn zenerasion a enn lot. Pe inport montayn ki dress lor nou simin, nou pas bes lebra nou marye pike e ansam nou batir sa mond solider ki nounn touzour reve. Nou gran dimounn dir enn proverb ki nou tou konin zordi : Montayn pa zwenn me dimounn zwenn. Depi bien lontan nou pep pe viv dan solidarite e li enn fyerte pou trouve ki dan Rodrig tou dimounn konn tou dimounn. Ansam bann grandimounn inn travay pou konstrir enn sosiete kot seki enan plis valer se lien ki enan ant nou-mem. Kan loraz tape kot vwazin tou dimounn taye al gete ki pe pase parski maler nou prosin se ousi nou maler. Tou Rodrige atase ek zot later me parfwa leker transe kan lamizer li obliz nou bann frer al exzile ayer e seki trist seki parfwa zot pass plis mizer dan pei deor ki seki zot inn viv lor later zot gran dimounn. Nou kiltir ek nou lamizik ki nou sante pou exprim nou lazwa ek pou rakont lamizer, Nou Lang ki permet nou exprim nou dan mil manier, Nou later ki ankor pe kontign nouri nou ziska zordi ek nou bann tradision ki transmet de zenerasion samem ki permet nou lepep Rodrige exziste e fer konpran ki nou enan nou spesifisite. Nou later ek lamer, nou kiltir ranpli ek nou bann tradision ek nou lang samem ki fer nou lidantite. Si nou kiltir li disparet lepep Rodrige li pou kouman en lekor ki penan nanm, kouman enn sak vid. E nou tou konin ki enn sak vid li pa kapav debout. Bann avan inn transmet nou se ki zot mem zot inn resevwar de zot bann grandimounn, bin nou ki nou enan pou transmet bann zanfan ek fitir zenerasion ? Zordi li de responsabilite bann Rodrige met anplas ban striktir ki pou permet nou promouvwar ek sovgard nou lang. Gouvernman santral, gouvernman rezional ek tou ban partner ki enan enn kouman preokipasion prezervasion ek lanrisisman spesifisite Rodrig bizin pli atantif a nou bann
6
patrimwan (bien komin) ki nou enan. Deza enan enn travay kinn komanse notaman lor maryaz lontan, ban zwe lontan, bann manze kreol, sirandan ek zistwar lontan, resers lor bann sit istorik ek lantropolozi. Nounn fer boukou me nou ankor enan boukou pou fer, me lefe zordi nou konpran limportans ek rises nou li deza enn bon komansman.
ek febles. Enan zanfan ki pe fel non pa parski zot bet me parski bis la al tro vit pou zot e kontroler koz enn lang ki zot pa konpran. Zordi zistis sosial pe retabli e zanfan pe gagn drwa aprann dan zot lang. Kreol Rodrige li la e li inik e li merit ki nou respekte li e donn li plas ki li merite. Pou nou, Rodrige, se enn lang ki enan premie plas dan nou lavi e li enn trezor. Nou tia voudre ki nou lang li touzour al pli lao e ki nou enan ase fasilite pou fer resers lor nou lang afin ki nou dekouver so bote. La parol an limem, li permet nou kre bann lien ant nou mem. Le fe ki Morisien ek Rodrige konpran zot frer ek ser kan zot, koze sa pa ve dir ki nou koz mem Kreol, sa ve zis dir ki nou pe al dan bon direksion. Nou de kiltir kapav grandi enn a kote lot me fodre pa ki enn efas lot-la. Lang li enn linstriman linite ki bann zouvrier lape kapav servi pou konstrir bann pon. Kreol Rodrige, Koze koman to zoli ! , se enn dokiman ki pou ed bann dimounn konpran bote nou lang dan tou so bann laspe. Sa dokiman la li zis enn ti bout dan tou travay kipe fer pou valoriz nou lang e sa li pou permet nou dialoge koz enn lang ki tou dimounn kapav konpran, lamour fraternel. Mo swe seki bann kamarad lingwist, etidian Kreol ek tou bann dimounn ki enan enn pasion pou lang zot kapav apran plis de nou kiltir, nou spesifisite ek nou lang limem.
apre wit zour, fet kontinien. Apre maryaz bann fami zwenn ansam pou fet nouvo lavi kinn komanse pou sa de dimounn-la. Kreol Rodrige yenn lang dan lakel grandimounn transmet tradision bann zeness. Kan enn tibaba nesans dan enn fami sirtou ki premien zanfan fami enn misie ek enn madam fek marye li enn gran lazwa. La ousi enan gran fet me avan sa bann gran dimounn pou asire ki tibaba la enan enn proteksion, enn ti gardien ki kapav sinpleman inpe disel, avek tipiman ek sarbon. Pou ousi parfim lakour avek lansan ek piman. Toule Mardi ek Vandredi pou bril vie soulie oubien larou pou pouss diab dan lakour. Me avan tousa bann parann pou fer zot enn devwar pou al lamess e fer monper get tibaba e donn li enn ti benediksion ziskan zour kot li batize. Dan kreol Rodrige, ennta konesans bann grandimounn transmet bann zenn. Pou sak ti malad enan so bann medsin ki bizin bwi. Kan enn dimounn inn gagn freser li bizin al rod enn dimounn ki konn prepar medsinn freser, sa dimounn-la pou dir li kan li bizin bwar sa medsinn e kouman pou ki li gagn so gerizon. Rodrige se enn dimounn spiritiel e li touletan li pou nouri so spiritialite avek tou bann kouran ek mouvman ki enan dan nou kiltir. Enan bon kouran tou kouman bann divan kontrer ki difisil pou bann dimounn aksepte me ki pourtan prezan. Enan bann dimounn ki fer lapriyer tou kouman enn bann dimounn ki dan deviner e ki pass par simin kourt kouman nou dir dan Rodrig. Avek sak domenn enan enn dimounn ki atase. Mo pou apel sa fenomen bann Dimounn Solision. Pe inport kot enn dimounn reste dan Rodrig kan li gagn deranzman ou foulir li pou al get Ton Gabi ki enn dimounn ki enan enn don kouman nou pou dir dan Rodrig, kan enn tibaba pe fer ledan li bizin al kot Ton Pepenn ki pou pass lamin dan so labous, Ton Tilin li konn bwi medsinn freser, Ton Badou li li konu parski li konn fer lapriyer. Sa bann dimounn la zot enn bann sours solision, zot enan enn savwar ki zot inn resevwar e ki zot pou pase kan ler arive. Kan enan problem sa bann dimounn la zot pou propoz ban solision dan enn manier tradisionel. Rodrige li viv an armoni avek lanatir, kan enn dimounn malad li pou rod enn remed natirel e se selman si li pa bien ki li pou al lopital. Bann gran dimounn zot enan boukou savwar, zot konn tou mem, dapre seki bann dimounn dir dan Rodrig.
10
Bokou bann pratik zot vinn depi enn matris Afrikin ek Malgas. Kan enn dimounn mor dan Rodrig pou enan bann dimounn ki pou mobilize depi partou, pa selman bann fami pros me osi bann koleg, kamarad, konesans ek lezot dimounn. Dimounn dan vilaz pou mobilize pou donn koudmin ranz lasal vert, touy koson, kwi manze e sarye bann bagaz pou ki tou deroul bien. La, pou enan zwe kart ek zwe loto e pou enan enn parti ki pou al pou fami la dan ban gain, sa ti larzan la apel lakanyot. E tou dimounn pou marye pike pou ki tou pas korek. Pou enan pou donn bann marsandiz ek lezot pou vini pou priye. Gran matin tou dimounn ekout radio pou konin si enan dimounn inn mor, sirtou pou konin si enan bann pros kinn mor. Parfwa pou ou konin si enan lamor ou maryaz ou bizin nek ekoute si enan lamizik. Si enan lamizik fet e si penan lamizik me enan tapaz se lamor. Dimounn dan lamor zot pou vini, pou gagn manze vant plin enan pou pas lanwit e lezot pou reste ziskan lanterman par solidarite pou la fami. Parfwa kan enan enn lanterman, Katedral Saint Gabriel ki kapav kontenir plis ki 3000 dimounn li ranpli. Si se enn dimounn ki tou dimounn konin e kinn fer boukou bon aksion (enn bon dimounn) pou enan boukou dimounn dan so lanterman. Enan ousi fenomen Dimounn referans ki ve dir ki dan zot bann dialog bann Rodrige kontan reper zot pa rapor a sertin dimounn sirtou bann gran dimounn. Fasil ou tann enn dimounn dir : to parey kouman Tann intel ou Ton intel . Referan intel li ousi prezan kot nou. Egzanp : To pa konin twa monn trouv intel pe vini dan so zoli rob. Enan bokou lanseyman ki transmet dan kreol Rodrige a traver bann zistwar, sante ek proverb ki enan dan nou lang. Legzan bann proverb: Pou montre ki bizin enan debroyardiz gran dimounn dir: Bef dan disab sakenn get so lizie Pou latasman Rodrige ek so Pei dir: Bef zamin lour ek so korn Tou pese pey lor later Penan met ki penan so met To bien manze to pou mal kaka Tou seki monte bizin fini par desann Seki to sinmin samem to rekolte Sak fri enan so sezon
11
Enn laboureur pa kapav travay si li pena pios Pa kapav vinn mason si zamin inn manev Sak pou enan so nik Kras anler tonm lor ninnin Pou ou fer enn bon travay ou bizin enan bon zouti Sak metie nouri so met Pli gran rises enn dimounn se so loner Sant an pou le voler enn zour pou le met Napa fie dizef dan vant poul zamin Napa krwar ki lerb pli ver dan patiraz to vwazin Zako pa trouv so lake Tir dibwa dan to lizie avan to get lapay dan lizie to prosin To lalang samem pou fini twa Pa met nin-nin dan may so Pa to cout sizo Leker Rodrige fonn feray Larzan mal gagnin mal servi Kan sat inn bwar dile so enn fwa li pa refer li ankor Bondie pou rann mwan plis ankor Napa panse ki lerb pli ver dan patiraz to vwazin Lang Rodrige li osi enn lang pou transmet bann sipertision. Kan pe marse avek enn tibaba pankor gagn karant zour touletan bann grandimounn pou dir : Met enn tigit disel ek baton zalimet dan so latet tansion li gagn movezer Li pa bon asiz anba pie tamarin apre sizer, pa bon osi asi anba pie bana kan midi. Bizin pa dir mo santi enn bon ler la, tansion atrap movezer vremem. Apre sizer pa bon pass lor lakrwaze, bizin pa ramas narnien dan simin. Rodrige touzour li konin ki lemal li prezan e ki satan li enan bann zouvrier lor later (bann dimounn ki krwar dan lespri lemal, bann deviner) e sa li fer ki enan enn sertin mefians in instale sirtou akoz bann zistwar ki enan koneksion avek titalber, bann dimounn soursier, bann longanist.
12
13
Inn enan vreman bokou sanzman lor plizier nivo parmi bann bien komin kinn reste enan enn gran sazes popiler. Li natirel kot bann gran dimounn pou trasmet sa sazess la bann zeness. Bann Rodriguais se bann dimounn ki enan kouraz, ki egzampler e ki bann bon vivan. Zordi avek tou bann presion ek sistem materialis ki sak zour pe rantre gout par gout, bann Rodrige zot mantalite pe sanze. Enan bann expresion dan Rodrig ki ranpli ek sazess: Zamin ou trouv enn dimounn tro tipti parski ou pa konin kan ou pou bizin sa dimounn-la a lavenir Pli zoli fanm dan lemond se ou manman Kan enan lakorite dan ou fami, ou bizin ere Seki sem boukou, rekolte boukou. Dimounn ki fer boukou zefor li pou al lwin. Tou seki monte bizin tonbe. Penan personn pli gran ki Bondie. Si to maltret to paran, to zanfan ousi pou maltret twa plitar. Dimounn ki lev boner, li pou trouv so boner. Pli gran rises enn dimounn se so la sante. Sa sazess popiler ki pass depi enn zenerasion a enn lot, li form parti de la spesifisite Rodrig. La sazess Rodriguais, nou retrouv li dan konportman mem bann Rodriguais, zot respe lezin pou lezot e dan zot latasman pou zot pei. Lespri ki deryer sak aksion bann Rodriguais trouv so rasinn dan la tradision. Pourtan bann linflians pozitif ek negatif, zot bien prezan.
Par exzanp dan vilaz Dan Bebe enan enn madam ki appel Ida e tou Dimounn pou dir li Counn Ida. Dimounn pran li kouman manman tou dimounn dan sa rezion la e li bien respekte. E souvan ban vilazoi pou al get li pou koz ek li e osi pou li gagn konpanien. Bann gran dimounn zot konsidere kouman bann saz e zot touletan enan plas dan la fami. Rodrig napenan seki ayer appel home ou bien lospis pou bann gran dimounn. Rodrige touletan li oner so bann gran dimounn e vener bann batiser nou pei. Limn batiser kinn interprete par plizier artis lokal kapav temwayn nou de lamour ki nou enan pou nou bann granmounn. Touletan listwar konstriksion la Katedral kinn konstrir dan enn moman difisil li pa revinn dan ban dialog. Bann gran dimounn inn ousi donn lekzanp dan travay volontaire ki ankor enn pilie pou Rodrig notaman dan bann komite vilaz ek bann ONG ki enan dan lil kouman RCSS, Centre Carrefour, JOC, ACE etc. Bann gran dimounn inn ousi debout e pran zot responsabilite dan sertin domenn kouman dan linstalatin bann kolon pou elektrifikasion kot san gagn larzan zot inn donn koudmin pou met bann gro kolonn partou dan Rodrig. Boukou bann sant kominoter inn ousi ranze dan sa lespri volontaria e mem zordi bokou kitsoz ankor fer gras a zenerozite ek volonte pou trouv pei avanse e al touzour pli devan.
15
Se pou sa kan nou gete mem aswar Mil zetwal ape briye Pou fer marenwar rekile Penan mirak penan mazik Se pou sa kan nou gete mem aswar Mil zetwal ape briye Pou fer marenwar rekile Penan mirak penan mazik Fodre enan tou pou fer enn sel ________ Parol bers nou lespri Zardin Deden dan paradi Enn ti pa nounn grandi Bondie akonpagn nou semin Pa tonbe nek trap mo lamin Pa kil lespri sin Pou zot seki zoli Fer nou leker flot dan lextaz Ti poem melodi Enn tablo tou kouler pei Zistwar depi nou leritaz Kadans balans lerin Nou sant ansam nou refrin Refrin : _______ Se pou sa kan nou gete partou ver Lamer li ble disab blan dore Lesiel penan niaz Labriz dan feyaz Se pou sa kan nou gete mem aswar Mil zetwal ape briye Pou fer marenwar rekile Penan mirak penan mazik Fodre enan tou pou fer enn sel Refrin : Se pou sa kan nou gete partou ver Lamer li ble disab blan dore Lesiel penan niaz Labriz dan feyaz Persevere pans demin
Si pa ti enan twa Parol ti pou rezonn fos Patriotis ti to pios Disan ek laswer ti koule Ekrir tou paz nou lavenir Samem inn vinn nou rev Ti obliz nou avanse Si pa ti enan twa Kouman karay ti pou kriye Akoz to tras trase To pa inn res lebra krwaze Enn ti roupi to inn gagne Pou enn bouse manze Pou tou fami prospere Refrin : _________ Se pou sa kan nou gete partou ver Lamer li ble disab blan dore Lesiel penan niaz Labriz dan feyaz
Fodre enan tou pou fer enn sel __________ Lakoz enan twa Zot dir nou leker dan lamin Plis solidarite Travay volonter drwa imin Penan traka penan voler Dormi laport ouver Met tou dan lamin Bondie
16
Ton Jacquelin : Bonzour bonhom la ! lavi ki pe ? Ton Yves : Bonzour mazor, inpe dan bez la, la sante pa tro korek ! Ton Jacquelin : La bizin bwar inpe feyaz. Remet lekor daplon. Lasante la samem pli gran trezorla sa Ton Yves : E sinon apart sa tou korek, la fami korek Ton Jacquelin : la mofrer bananin deryer laport la e bizin koumans pare la
17
Ton Yves : Letan la, pe galoupe. Rest zis trwa mwa la. E zordi penan okenn lamor non. Ton Jacquelin : Non, pann tann narnien lor radio. Ziskan tanto nou gete ! Ton Yves : Ale gran frer mwale mwan. Mwenan enn de fose maniok pou plante dan bitasion1. Mwale mwa pli tar nouo zwenn. Ton Jacquelin : Ale korek mo frer bon kouraz, apre nou zwenn nou blague Ton Yves : Ale mersi, bonn zourne Fin Bann Rodrige se bann gran kominikater. Lor simin zamin zot pa pou arete pou salie enn dimounn e esanz bann dialog. Sa inn amenn enn sitiasion kot nou dir ki tou dimounn konn tou dimounn. Enn touzour sa prinsip kot bann dimounn pou pran bann nouvel non pa selman pou vey zafer me ousi pou asire ki nou prosin li dan bien. Bann dimounn pa dir dimounn par nom. Lontan dan bann fami bann seki zenn zanfan ti apele pou temwayn respe mem zot gran frer ek ser. Mo manman par egzanp li pou dir so gran frer : Frer Tienn . Bann zanfan dir zot bann matant ek tonton, Tann Ati ek Ton Anfan. Bizin plas bann mo respe devan nom bann gran dimounn. E tou bann gran dimounn merit respe dan la sosiete Rodriguez. Bizin dir tou gran dimounn Ton-bann misie ouswa Tann- bann madam, si pa dir sa dimounn pou dir ou enn malelve. Le respe li primordial dan la sosiete Rodrig. Kan bann dimounn etranze zot vinn dan Rodrig, zot trouv sa extraordiner kan zot trouv ki manier Rodrige zot viv ant zot mem e avek bann etranze. Rodrige zot bien akeyan e li pa pran letan pou bann invite zot retrouv zot. Kan zot ale larm koule dan zot lizie e zot atann kan zot pou revini ankor. Pli zoli zimaz pou dekrir lepep Rodrige se zimaz enn gran fami kot sakenn konn so rol ek kapav debout pou pran so responsabilite. Manier ki bann dimounn zot interact prozet sa vizion ki lepep Rodrige enan la e ki tou dimounn partaze. Dimounn dan Rodrig zot anvi trouv pei avanse e ki zanfan Rodrige kapav gagn so lavi dan so prop pei.
Enn bitasion se enn gran zardin ki bann dimounn kiltive e ki servi prinsipalman pou plant may, batat ek maniok.
18
Lapolitess ek kourtwazi sa mem ki fer fluidite nou lang. Kreol Rodrige li enn portvwa respe e ou let enan pou tann sa Bonzour la dan ou zorey pou ki ou transporte dan paradi. Bann dimounn zot konpran zot konpran zot bann frer ek ser, e zot travay ansam pou ki se tou sosyete Rodrig ki sort gagnan dan lavenir.
19
kontign koz zot lang e sa linn kree enn fizion ant Kreol Rodrige. Enan boukou lexpresion ki ti enan zis kot nou zordi zot inn rant dan lang Kreol Morisien dan enn manier tou a fer natirel parski personn pann inn etidie sa fenomen fizion. Se zordi ki pe enan standardizasion e li pou difisil dir ziskan ki degre Kreol Rodrige inn inflians Kreol Morisien. Enan notaman bokou expresion kinn rant dan Kreol Morisien. Sa fenomen metisaz la linn fer avek letan, parski nou de kreol li similer sa inn arive dan enn souples extraordiner. Sa penetrasion, metisaz lang-la inn fer avek letan. Kan enn bann dimounn ki koz kreol zot integre enn lot sosiete kot koz kreol, zot retrouv zot dan enn sitiasion kot zot pa bizin shifte lor enn lot lang. Sa bann dimounn-la zot pou kontign servi zot lang e zot pou adopte enn porsion de sa lot lang la e bann lezot dimounn letour zot ki mazoriter zot osi zot bo adopte enn portion de lang sa bann dimounn-la. Fenomen linn pli pwisan parski ti pe enan osi bann morisien ki ti pe al Rodrig pou travay. Kan bann Morisien-la zot retourn Moris dan zot valiz zot amenn piman, zariko rouz, orit pwason sek ek orit, e dan zot latet zot amen bann expresion Rodrig ki zot inn adopte e ki zot transfer lor bann dimounn dan zot lanvironnman. Sa fenomenn-la, li bien konplex e bann sosiolingwist zot pou kapav konpran, etidie e explik li. Kan bann Rodrige inn al dan Moris pou travay zot inn eparpiye inpe partou. Zot in al travay dan bann lizinn, lantrepriz ek lezot plas. E li toutafe natirel kinn enan ban esanz sosial ek ousi kiltirel ant bann Morisien. Depi bien lontan enan bann Rodrige kinn instal zot dan Moris e kinn adopte sa pei la kouman zot prop pei parski isi zot inn resi gagn travay e enn sitiasion meyer. Kan bann Rodrige vinn dan Moris zot pa let rezet zot kiltir e zot sirtou kontign koz zot lang. La bann Morisien inn gagn lokazion pou gout Lang Rodrig e pou dekouver sertin expresion. Enan bann Rodrige kinn ousi marye ek bann Morisien e sa inn permet sa metisaz la pli devlope. O debi (dan koumansman), li bann Rodrige dir tel kitsoz apre nou gagn nou dir nou osi. Zordi bann Rodrige zot tout-a-fe retrouv sertin laspe zot lang. Sa fenomen metisak li enn pli progrese parski enan boukou bann santer Rodrige kouman Jean Claude Gaspard kinn vinn fer karier dan Moris. Nou tou konin ki kann enn mizisien li konpoze li fer li dann so lang maternel. Lamizik se pli gran fil kondikter kilter. La ousi inn inn permet bann expresion sot lamer e rant dan Kreol Morisien. Nousi dan Rodrig nounn expoze a lamizik ki sorti dan Moris e sa inn amen sanzman dan nou manier koze. Sanzman li kapav minim me li inn enan parki li normal ki kan ou expoze a enn lot kiltir enan sanzman dan ou konportman.
21
Me Kreol Rodrige ek Kreol Morisien, zot de lang tout-a-fe diferan parski Kreol Moris linn konn plis linflians ki Kreol Rodrige. Li bien resan depi ki bann dimounn depi Moris zot voyaz kouraman pou vinn Rodrig. Dan domenn ledikasion par exanp enan ban profeser ki vinn travay dan bann kolez dan Rodrig me sa li pann enan gran lefe lor popilasion parski sa fer selman plis ki trantan depi ki ledikasion inn amenn enn gran sanzman dan Rodrig notaman avek metod revolizioner Pre Gandy ki devlop sistem bann pupil teachers ki apre ti vinn bann student teachers. Kan bann zenn inn komans al etidie dan Moris par kont sa inn amenn sanzman. Kan enn zenn al dan Moris li bizin adapte li e li oblize adopte sertin konportman sosial don fakter lang pou li trouv so plas. Fason ki bann zenn koze ek ki bann gran dimounn koze li diferan e sa li nomal dan sosiolingwistik. Me Kreol Rodrige li mem, li la avek so bann expresion ki prop a li, so manier spesifik formasion sertin fraz, bann mo dorizin Malgas e Afrikin kouman fitakon, tanbav, bivouak, etc ki prezan kot nou, e so listwar ki prop a li.
22
Lontan ti enan lefrer dan Rodrig Bann lefrer ti ousi konsilte dimounn Legliz inn zwe enn gran rol dan devlopman Rodrig Mo batem li enn trezor Fer la priyer parski la nou pei dan dife Bann Mis Katesis zot enn bann gran temwin Tou le lanin bizin fer paskal Sa madam la ti enn sin Bizin fer enn zoli seremoni pou Nol Ti enan enn bann per Angle lontan dan Rodrig Bann zeness pe bien partisipe dan Legliz sa dernien tan la Legliz, se fami Bondie Touzour bizin kontign gren sa saple la Dan sa lakour la enan lespri diab bizin al get Monper pou beni
23
Nou bien kontan nou ti Monper Mo maman bien kontan lavierz Marie Mwan mo dan lakoral Zezi yenn gran kado Twa to enn tigarson Monper To pre pou rant kouvan twa Lomeli Monper ti mari to sa dimans la Kan Monper rantre, nou large Twa to let zis dan rob Monper Lor al lames to gagn koup Sa Monper li mem meyer la Get bann zapot laba Mo enn zanfan Bondie la Telman sa dimounn la kontan Bondie li pann inn marye Tonn maron lames zordi To pe al lames priy pou mwan Monsegner nou papa sa Tou pou servi lames sa dimans la Sa dimounn la inn sanz bor sa, li al lot kote Saint Gabriel enan enn sel lakoral Tou le lanin Mosegner ekrir enn zoli let pastoral pou nou Zeness pouss gal
24
E tou bann dimounn dan legliz zot santi zot alez kan zot vinn bann lamess. Mem dan bann group de priyer se kreol ki bann dimounn zot servi. Kreol Rodrige li donk lang dan lekel bann Rodrige zot manifeste zot lafwa dan lapriyer kouman dan bann seremoni sakremantel. Dan legliz kreol inn rantre e li tou a fe normal ki li rantre dan lezot aspe lavi bann Rodrige. Linkiltirasion ki enn prosesis kin lanse dan Legliz Katolik apre Konsil Vatikan 2 li pa inn pass inapersi dan Rodrig. Se pou sa Centre Carrefour in met enn celul linkiltirasion debout afin ki sirtout dan domenn litirzik spesifisite Rodrig li pran an kont. Alor tou bann text zot tradwir par enn lekip ki konpoze de bann Pret, Maser ek bann laic enan kouman premie mision pou asir li ki levanzilizasion li pran an kont la kiltir Rodrigez e bann lexperians de vi lokal. E Tout long lanin, levek Msgr Alain Harel li fer bann vizit pastoral dan bann vilaz pou al rankontre bann dimounn. Enan ousi lames misioner dan bann vilaz Rodrig pou zisteman ki sa pastoral de proximite li efektif e efikas. Resaman Per Alex Perrine inn komans organiz bann konser avek bann zenn partou lor so parwass zisteman pou kapav vremem promouvwar sa pastoral proximite la. Enan osi bann lezot Relizion Chretienne lor zil Rodrig e la ousi zefor fer pou ki bann text zot disponib an Kreol Rodrige ki lang lepep. Tou Rodrige pe inport zot konfesion zot form enn sel Fami. Zefor fer par tou bann lorganizasion. E touzour bann pret, travayer sosial ek profeser zot pou viv ek preche linite parski san linite pei Rodrige napa pou avanse. Legzanp enn text kinn tradwir e adapte par lekip litirzik parwas Saint Gabriel. Introduction Frer ek ser bonjour, Dan ene gran lazoi nou ine vini pou repone linvitation Zezi pou celebrer lekaristi en eglise couman ene sel fami. Anou profit sa moment la pou ouvert nou leker pou nou laisse le seigneur penetrer en nou et purifi nou lavi de tou ceki pe empeche nou vivre couma disciple Zezi. En ce 23eme dimanche du temps ordinaire Zezi p invite nou pran ene decision pou quitte tout et pran nou la croix pou marche derrire li. Nous trouv ki nou Bondi kontan nou avec ene lamour jaloux et li oul ki nou donne li premi plas dan nou lavi. Anou mette nou debout nous chante ensam le chant dentre.
25
Ziskaler nou ti pe servi enn kreol ki pou paret enn ban mo pros ek Franse pou permet ban lecteur konpran. Ankor enan persepsion ki bann dimounn pankor reisi metriz bann grafi ki ekziste. Mem si ti enan enn diksioner Kreol Morisien sa pa inn amenn okenn sanzman dan manier ki ekrir bann dokiman pou la litirzi. Lasanble li kapav profit bann enn lamess totalman an Kreol partou dan Rodrig e pou tou lokazion. Me enan bann sitiasion kouman bann mariaz kot enan enn etranze parmi koupl lerla kapav fer bann eksepsion e selebre lamess swa an Franse ou an Angle. Aster ki Kreol pe rant dan lekol pou enan enn priz de konsians e plitar pou bizin adopte enn grafi ou devlop enn spesifik avek lekel bann dimounn pou kapav adapte fasilman. Me zefor pe fer pou ki bann dimounn kapav konpran ki dir dan tou bann selebrasion e pou ki penan okenn malez dan legliz konsernan la litirzi. Travay kinn fer dan tradiksion e kontextializasion bann text pou kapav transfer dan bann lezot domenn afin ki la popilasion li kapav profi plennman de rises nou lang.
Vu ki Kreol sa lang ki tou dimounn koze dan Rodrig li tou a fe lezitim ki sa lang-la li rant dan lekol e ki li aksesib pou tou dimounn. E li zistifie ki enan bann lavwa ki leve dan plizier milie pou fer bann revandikasion. Me avek bann revandikasion bizin enan oussi bann propozision konkre e realizab pou ki valoriz nou lang. Nou konnin ki nou pa oule, nou bizin kapav osi dir ki
26
nou oule e asize travay ansanm pou ki nou kapav konstrir ansanm enn lavenir kot sak Rodrige ek Rodrigez ere dan Rodrig. Introdiksion Kreol dan lekol li enn benediksion an limem. Tou bann pedagog konin e kapav explike kouman kan enn zanfan li resevwar laprantisaz dan so lang maternel so devlopman sosial, intelektiel, fizik, emosionel ek spiritiel li bokou pli natirel. Bann zanfan zot bien flexib e zot demann zis ki pran an kont zot bann bezwin ek zot talan. Enn zanfan kan li vinn lekol, li deza enan enn zistwar ek linn viv ennta lexperians; si pa pran an kont zot veku, li normal ki a enn sertin moman zanfan-la zot switch off e zot invant zot ti lemond kot zot kapav viv pli trankil. Li insist ki sak lanin pli ki 30 poursan nou bann ti zanfan zot fel siziem zis parski zot pann inn reisi adapte zot a enn system ki pa pran an kont zot lexperians. Pedagozikman parlan lintrodiksion Kreol dan lekol li enn plis pou tou zanfan Rodrig. Li bon e pou nou kiltir e pou bann zanfan. Se enn nouvo paz ki pe tournin, nou tou konin ki system ediktif aktiel li pa pran kont spesifisite Rodrig e li pa adpate pou sosiete ki nou anvi. Nou bizin get la realite an fas, sa pov piti ki fel siziem-la li pou bat bate dan Rodrig ziskan li gagn plin e li kit pei li ale. Zanfan Rodrig merit gagn travay e fer zot lavi dan Rodrig. La plus grand trahison, cest de faire une bonne chose pour une mauvaise raison , dapre enn proverb dir an Franse. Nou bizin gete ki manier Kreol pe rant dan lekol ek kifer Kreol bizin rant dan lekol ? La popilasion Rodrig li pa inn gagn ase linformasion e zordi sa mank dinformasion pe kre bann sitiasion ki ti kapav evite. Pou tou nouvo proze dan Rodrig li demann ki fer enn kanpagn dinformasion. Mer Kreol dan lekol li pa parey kouman ler ti met ICT dan lekol. Sa proze la pou bann Rodrige li pa selman pedagozik me li ousi kiltirel. Kreol li lang ki koze par tou Rodrige e tou dimounn avek ase linformasion ti pou dakor ki zot zanfan fer sa lang la kouman enn size a part antier vu ki pena bann size. Inn enan ousi enn mank dinformasion pou ki lans sa proze la dan Rodrig, se sa ki fer kinn enan enn mank dintere ek partisiasion dan sa proze ki bien prometer pou nou bann zafer. Eski kot nou ti bizin introdir Kreol kouman enn Lang opsionel vu ki penan okenn lezot lang opsionel?
27
Kifer dan enn repiblik ki enan responsabilite pou asir droit egal pou tou zanfan kan ti introdir bann lang oriental dan Moris pou Rodrig pann fer oken provision ? Ki travay preliminer inn fer pou ki kapav introdir Kreol dan lekol Rodrig ?
Pou ki kreol rant dan lekol, enan bann letap ki pou bizin respekte :
Dan limedia
1. Met sur pie enn kanpagn sansibilizasion pou donn bann dimounn plis linformasion, 2. Bizin enan bann letid aprofondi ki fer lor Kreol Rodrige,
3. Bizin pran an kont lang ki bann Rodrige Koze ek spesifisite Rodrig, 4. Komision ledikasion bizin adapte bann materiel selon kontext Rodrig. Bann profeser kinn
al etidie kreol dan Moris pou kapav ede dan sa prosesis la,
5. MIE bizin kre enn lalign kominikasion direk avek komision ledikasion konsernan laspe
pedagozik sa proze-la. Bizin enan enn desk dan Rodrig, 6. Bizin enan bann lezot materiel ki fabrike dan Rodrig ki kapav servi dan lekol avek bann zanfan Rodrige,
7. Sovgard kiltir bizin vinn enn priyorite Gouvernnman Rezional e li bizin gagn tou led
28
8. Bizin fer bann kour alfbetisasion an kreol pou ki bann dimounn kapav familyariz zot avek sa lang la, 9. O pli vit posib bizin definir enn politik lingwistik prop pou Rodrig,
10. Bizin enan bann instision sou lezid RRA e lezot institision ki konsantre lor sovgard lang
Kreol Rodrig.
Li vre ki Kreol Rodrige pann subir otan linflians ki Kreol Morisien avek notaman veni bann Indien dan Moris. E sa ki fer ki nou Kreol dan Rodrig, linn gard so otantisite avek bann inflians miner de bann misioner kinn vinn dan Rodrig pou evanzelis la popilasion. Kreol Rodrige, linn kapav epanoui dan enn manier toutafe natirel pou vinn zordi seki li ete. Li enn lang de valer e enn lang prestiz pou nou tou parki li enn de bann dibien ki ini tou Rodrige kouman enn sel fami.
29
Kan nou koze nou met aksan lor avan dernie silab e sa li komin osi dan Franse. Nou Kreol li pli pros avek Franse ki nou mem nou kapav panse. Enan boukou kitsoz ki dan nou lang e ki inik kot nou me ki nou pa pran kont parski nou trouv li tout-a-fe normal pou nou. Egzamp : Mwape dormi
Dan sa fraz aksan li pou mete lor dor dan dormi. Dan nou lang nou ousi pli ekonom ki Kreol Morisien. Dan Morisien ti pou dir : Mo pe dormi. Nou met laksan lor avan dernier silab : Mole enn ponm Tope egzazere la Enan boukou plis aglitinasion dan nou lang Twa twenn mari dimounn twa Ezot, abe pouss sa bann poul la deor Li bien grandioz manier sa fet la inn deroule Bann zanfan dir zot inn trouv ti poupet
Enan bann lexpresion ek mo ki nou pa retrouve mem dan Franse. Analiz bann fraz 1. Tonn marye tro zenn samem inn fer to lasourmar Fer to lasoumar ve dir maler
30
2. Donn mwan lamin pous mo bato dilo An Angle nou pou dir: Give me a hand to push my boat in the sea. Give me a hand = Donn mwan lamin Me si nou dir: Donn lamin plore, ala gro lars ale La nou pa kapav dir : Give her a hand to cry 3. Ala gro lars ale Gro lars in ale ve dir ki enan enn dimounn inportan kinn mor. 4. Pak pe vini la to bizin al fer paskal Al fer paskal ve dir al konfese ek asiste enn lames diran karem 5. Karive to sofe koumsa, to inn manz mouszonn Enn dimounn ki nespess ankoler touletan dir linn manz mouszonn parski li enan konportman sa bann bebet la 6. Sa garson touletan dir dimounn bonzour, Bondie pou beni li Bann dimounn Rodrig zot kontan donn benediksion bann dimounn ki ed zot e ki respekte zot. 7. Sa Dieddy la, li plis ki enn kamarad, li kouman enn frer pou mwan. Kan enn kamarad li korek avek ou dan Rodrig, ou viv avek li kouman enn frer. 8. Sa tifi la bizin inn manz garlet yerswar, li pe let reste koze Bann dimounn enan tandans pou griy enn garlet e donn bann zanfan sa. Sa bebet la li enan verti pou ed bann zanfan kapav koze. Enn garlet se enn ti bebet nwar ki viv anba ros kot enan lerb. 9. Linn vinn aste labouzi, sirman li pe al kot deviner pou ale fer soursier.
31
Soursier, se si ki dir sorcellerie an Franse. Deviner se dimounn ki fer soursier. Nou dir ousi ki sa dimounn la li pass par simin koupe 10. Anou pass par sa simin koupe la pou nou ariv vit Simin koupe se enn simin short cut ki permet ariv vit. Enan boukou bann simin koupe dan Rodrig 11. Sa misie la li enn mari vakabon. Li gard tou madam dezord Enn madam dezord se enn madam ki amenn enn move lavi. Nou kapav dir osi ki sa madam la li pe al dan pos. Enn pos se enn landrwa kot enan enn ou plizier madam dezord ki reste. 12. Bizin pa dezabiy Saint Paul pou abiy Saint Pierre La vedir ki bizin pa met enn dimounn dan enn sitiasion dezagreab pou ki enn lot profite. 13. Sa madam-la li sirman pe manz banan dan de bout Enn dimounn ki manz banan dan de bout se enn dimounn ki infidel dan so langman. 14. To pe kriye kouman dir to pe koz dan portvwa To pe fer boukou tapaz. Enn portvwa se enn megaphone an Angle 15. Bann dimounn lao zot koze enn lot. Me nou nou koze meyer Dapre bann rezion dan Rodrig enan bann variasion dan manier koze ek manier pronons bann mo. Bann dimounn lao se bann dimounn ki reste dan sant Rodrig bann anba pou gagn bann dimounn reste dan bor lakot. 16. Zonathan aret pous boul. Olie to kalmin zot to pe met petrol lor dife. Pous boul ve dir ankouraz enn konfli 17. Twa to pe rod tir to kanet dan zwe Sela ve dir ki enn dimounn pe rod zwe sove
32
18. Alar to gagn to pikir, to tro malelve. Gagn to pikir ve dir, gagn enn koreksion ki sanse sans konportman 19. Sa madam la so poul maron inn vinn manz mo diri. Dan Rodrig poul elve an larg e zot gagn lokazion pou marse. 20. Taler mo pik to orit. Taler mo donn twa to koreksion 21. Abin !, anou marye lamin pou nou avanse. Sa ve dir travay ansam. 22. Sa tifi la, li enn vre tipiman. Ti-piman ve dir ki li kontan met lagam, li kokas e li resof latmosfer. 23. Ala nou donn twa to zafer. Sa ve dir ki sa dimounn la linn gagn so koreksion. 24. Mesie ! Li fank/flank mwan enn koudpwin Sa ve dir enn lot inn tap li. 25. Mo pou touy enn koson la. Konbien liv mo tire pou twa. Trwa liv pou mwan, pou pey kontan oubien lafin-di-mwa. Rodrig enan boukou dimounn ki nouri koson. Souvan bann dimounn zot pass koman kan zot touy enn koson. Pass koman se laksion kot pran nou bann dimounn e kantite laviann zot pou pran. Sa li pou itil pou distribision lavian zour touy koson. 26. Kot to pe ale ? Mo pe al lamem devan ! Ki ler to pou vini?
33
Mo pa pou tarde. Dan enn ti moman mo retournin. Kan enn Rodrige dir li pe al lamem la, li kapav mars 5 a 10 kilomet. Kan li dir li vini enn ti moman, si li pa prese li kapav retournin apre 1 hertan. 27. Sa tifi inn gagn 25 ans li pankor marye ? Pa trakase, sak dimounn enan so per. Kreol Rodrige, li enn lang kot enan boukou sazess e kan Rodrige koze li donn lespwar avek boukou zantiyess. 28. Mantin foutou! Sa bann kabri-la inn manz tou mo may. Bizin al get foreske! Mantin foutou ! Se enn expression pou exprim repi. Kan enn dimounn inn fatige ek enn sitiasion, pou exprim so mekontantman. Foreske se Forestier Franse e Forest Guard an Angle. Kan bann zanimo ki an larg kouman kabri, mouton oubien bef fer dega dan bitasion se foreske ki ale gete.
Tablo konparezon bann mo a partir diksioner Morisien 2011 Kreol morisien Zwiye Bolfam Bolom Lame Zame Lekzame Kreol Rodrige Ziye Bonnfam Bonnomm Lamin Zamin Lekzamin Kreol morisien Pizama Mardayer Bi habitiel Kitirel Lannouyman Kreol Rodrige Pijama Mandayer Bit Habituel Kilturel Lannwiyman
34
Ena Pena Zambourzwa Vakwa kamarad Kokin Patat Eskelet Labwet Banane Laranie Larbit Lafam
Refuz Lezipt Rezume Rezureksion Surfas Debout Inn-er Epanouir Epreuv Larmin Konin Armonium Foulwar
Kamarad/kamwad Sirfas Vole Batat/Patat Leskelet Labwat Bananin Zernien Arbit Granfam Dibout Enn-er Epanwir Eprev Larme Kone Armoniom Foular
Definision sertin mo dan Rodrig Asistana- enn sistem ki pa ankouraz dimounn pou travay, kot zot donn zot tous an akouraz zot pou kree bann mikro proze pou sibvenir a zot bann bezwin. Lim- enn fri ki parey enn limon me ki inpe pli gro ki enan dan Rodrig Letchi/Litchi: Fri ki gagnin dan lete ki rouz kan li mir. Layby: Landrwa kot dimounn atann bis Bistop: Enn landrwa ki marke kot bis bizin arete pou ramass pasaze. Kolimason- enn bebet ki rampe kouman kropa me ki penan karapas. Komi- pou nou se enn dimounn ki travay dan enn la boutik. Kan ou al la boutik e ou pa trouv personn, ou kriye : Komi .
35
ICE (Island Chief Executive) : se dimounn ki responsab la fonksion piblik dan ladministrasion Rodrig. RCSS-(Rodrigues Council for Social Services) : Samem pli gran ONG ki enan dan Rodrig. So responsabilite se travay pou bienet bann dimounn e osi lavansman tou bann volonter dan bann lezot ONG. Ti-malelve : se aksion ki simil seki enan lien avek enn relasion sexiel. Mis bann zanfan ti pe fer ti-malelve deryer lekol Siziem : Se manier ki pli servi pou dir lekzamin CPE. Mo garson inn pass so siziem, bizin fer enn fet pou selebre sa. Grande-messe: koumsa ki nou dir ki nou pe al lames nev-er. Lontan bann dimounn ti pe sorti partou dan Rodrig pou vinn lamess e souvan zot ti pe vinn sa lamess la. Soursier : Se laksion fer sorselri. Dimounn ki fer sorselri apel li deviner. Kapav dir ousi titalber ou longanist. Beng : 1. Nom enn pwason dan Rodrig, servi sa nom sertin varyete viel, 2. Se ousi enn lot mo ki servi pou dir sex enn zom. Bann lezot Mo kapav servi : Bitok, Grenn, bibit, Pake. Marke, garde, konte : Expresion ki servi pou fer enn dimounn gard dan memoir enn kitsoz. Kapav servi ousi pou Marke, garde, konte ki mo pe dir twa zordi. Lez : Enn dimounn ki kontan bate. To lamin lez twa. Sousoun : Manier pou dir sex feminin Toutouk : Mem sans ki sousounn Monitris : Enn manier pou dir miss lekol. Vikaria-Apostolik: An 2002, se stati okel legliz katolik linn eleve. Depi sa zour la Rodrig enan enn levek e legliz Saint Gabriel inn vinn enn Katedral. Dan : enn prepozision ki servi enn manier spesial devan nom bann vilaz e kinn rant dan sertin nom zordi. Mo pe al Dan Mangues, Dans Bebe ek Dan Sonz.
36
Vwar : Enn manier pou dir kip e al vizite. Monn al vwar Tann Heliane zordi. Extrem-onksion: dernien sakreman ki enn katolik resevwar avan ki li kit later. Biskwi-diber: Se enn gato ki enan mem form ek enn boudout ki bien doux. Dan sertin landrwa sa gato la bann dimounn ousi apel li Trwa-drwa parski lor la enan mark trwa ledwa. Gro-biskwi: Enn gro dipin ron aplati ki bien dir ki manze avek dite. Sindaou : Enn pie ki dimounn servi dan plas enn balie pou netwa zot lakour. vr <Sindarou> Lipeou : Enn lerb dan fami bann lafouzer ki servi pou bwi latizann. Likatouk : Enn salte ki aparet lor lekor kan bann benien. Labisik : enn ti bout enn kitsoz. Mam tonn donn mwan enn labisik pwason.vr: bisik Midwife: Enn madam ouswa mamzel ki ed bann madam pou gagn tibaba. Mo vwazinn li enn saz fam. Sot/sote: Aksion kot enn dimounn pas depi enn kote simin pou al ver lot la. Pa bizin sot simin brit. Botris : Enn pie ki servi pou pous lipou poul. Kapav ousi servi sa pie kouman enn la tisann. Sove : Sitiasion kot enn tifi, inn al ek enn misie san ki zot paran dakor e san zot marye. Tifi Minmenn inn sove ek enn zom Grand La Fourche Mangues. Ans : Enn sitiasion kot enn manze inn nepli bon. Sa mapinba la inn ans , Delwil ki dan sa boutey-la inn ans. Tisel : Enn pwason avek enn laser epe e ki fre kinn kwi zis apre kinn met enn tiginn disel ladan. Post : 1. Enn landrwa kot enan bann madam dezord. Sa misie la tou so larzan fini dan post. 2. Enn lakaz kot bann peser gard zot bann lekipman. Bann peser zot pou dormi dan zot post demin. Mozom : Enn mo ki servi pou konvink enn garson ou enn misie fer enn travay avek zantiyes. Mozom, al rod inpi dibwa dan bwa pou mwan.
37
Mazor: Mo ki servi pou salie enn dimounn ou pou montre respe. Ki manier mazor ! , Mazor, ou bien serye dan ou travay. , Ou pe vini la, mazor ? Lani : Enn pie ki kapav servi pou bwi e bwar kouman enn labwason dan plas dite. Diak : 1. Enn dimounn ki pou ordonin kouman pret katolik dan enn an. 2. Difil ki servi pou relie enn laparey ek kouran 3. Enn dimounn ki krwar li for. Savan : Enn dimounn ki krwar li konn tou e ki touletan met li an avan. Sa ti garson la li bien savan, tou kestion yenan repons. Leyet: Bann ti Linz ki bizin prepare kan enn madam konin li anset. Mo madam pou gagn enn deziem tibaba, bizin koumans prepar so leyet. Touk: Bann ros ki servi pou akey an foye-dife. Fozer: Ki enan enn sertenn resanblans avek. Sa garson-la, inn gagn enn kout fozer so papa. Sasi: Enn sitiasion kot inn fer enn travay bien. Monn fer enn travay sasi ek rapid. Gouli : Enn zwe tradisionel kot bizin de dibwa. Bann zanfan pe zwe gouli. Foligrander: Sitiasion kot dimounn fer vantar ankor enan boukou mwayin. Makou: Enn mal sat. Kot mwan mo enan enn makou sat ki enn gran voler. Zenis: Enn ti femel vo. Mo vas inn met ba ankor enn ti zenis. Witzour: Enn rituel ki deroule pandan wit zour apre lanterman enn dimoun kot enan la priyer, zwe ek partaz rafresisman.
Konversasion fiktif
Nou kapav esey mazinn enn esanz konversasion ant enn zelev ek enn profeser : Proferser : Kouman, twapele ? Zelev : Mo apel Marie Juliana Baptiste. Proferser : Kot to reste ? Zelev : Mo reste Port Mathurin. Profeser : Eski to kontan lekol ? Zelev : Wi ! Profeser: Kifer to kontan lekol? Zelev: Parski mo kapav zwe avek mo bann kamarad. Profeser: Eski twenan bokou kamarad? Zelev: Wi, mwenan bokou kamarad. Profeser: Ki to pou fer kan to gran enn zour? Zelev : Mo pou vinn enn nurse. Profeser : Et ki sennla to reste ? Zelev: Ek mo manman ek mo papa. Profeser: Eski to enan zanimo dan to lakour? Zelev : Mo enan zis enn lisien ek de sat. Profeser: To pou al zwe ek to bann kamarad-la. Zelev: Wi, taler mo pou ale. Profeser: Esterla, to kapav retourn dan to plas. Mersi
39
Kan nou get sa tex la e nou analiz li, nou pou trouve ki enan bann mo ek expression ki spesifik pou Kreol Rodrige e ki nou pa pou retrouve dan Kreol Morisien. Dan plas dir mo reste , enn dimounn dan Moris ti pou dir : Mo abit ou mo rest . Kreol Morisien: Mo ena ennta kas! Kreol Rodrige: Mwenan ennta larzan! La nou trouv sa lexpression Mwenan la ki nou pa retrouve dan Kreol Morisien. Nou kapav retrouv sa fenomen la osi dan Franse. F: Jai huit ans. KR: Mwenan wit-an. KM: Mo ena wit-an. Nou pou kapav trouv sa mem kolaz-la dan bann mo kouman : 1. Jachte. Mwaste. 2. Jarrte Mwarete 3. Jy vais Mwale mwan. Sa fenomen la li spesifik e li form parti sa rises Kreol Rodrige. Kreol Rodrige li enn lang bien dinamik ek bien flexib pou koze. Nou kapav serv bann form long: Mo enan, mo oule, mo arete, mo existe me me osi bann form kourt kouman mwenan, mole, mo arete ou mwekziste. Li pou selon bann fraz e selon letan ki nou enan pou koze.
Mo pe manz enn pomm. 4. Je suis. Mo existe. 5. Je suis parti. Mo tinn ale. 6. Je suis une fille. Mwenn tifi. 7. Jai ma famille. Mo kontan mo fami. 8. Je veux dormir. Mole dormi. 9. Je suis Chrtien. Mwenn Kretien. 10. Dieu maime. Bondie kontan mwan. 11. Tu sais cuisiner. To konn prepar manze. 12. Tu es un bon ami. Twenn bon kamarad. Sa bann fraz la, se bann fraz simp ki dir tou lezour e ki enan lien avek lexistans mem bann imin. Enn dimounn bizin manze, bwar, enan enn foyer ek gagny lamour pou zot kapav viv. Sa bann fraz la zot bien simp ek fasil tann zot toulezour lor simin, dan travay, dan lakour ouswa dan lekol. Zot konpoze de enn size ek enn predika.
atan ki li pou zwenn enn ti garson bien malin ek special. Enn zour kan li tiape marse danbwa, enn gro lours ti atak li e ti pre pou gob li. E an enn instan li trouv enn garson aparet e apre lours-la avek gro gro ros. Toutswit tifi la, li tom amoure avek ti garson la e li tianvi marye avek li. Samem tigarson ki ti fer so leker kontan. Kreol Rodrige li bien zoli pou rakont enn zistwar bann zanfan. Dan sa zistwar la inn serve e verb pase e verb prezan an memtan.
Dan KR, nou servi bann fraz afirmatik, negatif, interogatif, kouman bann fraz exklamatif .
Fraz afirmatif
Tann Zabeth pe manze. Enn gro lapli inn tonbe. Mo enan manze. Mo oule enn loto pou Nol. Enan soley e ousi enn ti lapli.
Fraz negatif
Pou frer bann fraz negatif , nou servi pa, napa, ni ek penan. Ton France pa pe manze. Napa lapli in tonbe. Mo penan manze. Mo pa oule loto pou Nol.
42
Fraz interogatif
Se lintonation ki enn dimounn ki servi ki pou fer konin si li pe poz enn kestion. Li pou bizin os so lavwa. Tonn manze zordi? Nou servi osi eski. Eski to manman li anor pe lave?
Fraz exklamatif
Sa bann fraz la zot servi pou fer konpran enn lemosion ouswa enn reaksion fas a enn sitiasion. Ayo, mo gagn dimal! Mo fatige! Ala nou la ! Ki si sa sa ! Mo pe sot simin-la mwa !
Voler kouman tomem, nimero 7 Trou plim, 10 latab, 16 matante Therese sen va en voyage, 13 Apre lamor ek lanterman pandan wit prosenn zour ki vini pou enan seki nou appel witzour. Dan witzour pou enan lapriyer, pou kapav pran enn rafresisman ek pou enan zwe kart ek bann sirandann tradisionel. Bann sirandann se enn manier ankor pou amenn relexion, partaze ek diskite dan enn lanbian fraternel.
Sirandann
1 .Sa banann la, mo manze mo pa kapav fini ? -(simin) Gran Semin. 2. Aswar, mo trouv enn bann lagrin dan mo laplenn.ler mo leve mo nepli truv zot. -Zetwal 3. Mo ena enn bane zanfan; soley leve zot sorti? -Zetwal 4. Tapi mo gran papa plin ek pinez. -zetwal 5. Kan mo manman nwar sant; tou so piti blan danse. - Papier ek lekritir. 6. Later blan, lagrin nwar. -Plim bizin lank. 7. Mo guet li, li guet mwan. -reflet dan mirwar.
44
8. Mo marse, li marse, mo arete,li kontignin marse. -zegwi mont 9. Kot mo ale li suiv mwan. -mo lombraz 10. Mo zet li blan, li tom zonn. -Dizef 11. Koup mo vant ou gagn mo trezor ? -grenad 12. Mo zet li anler, li tom anba ; mo zet li anba, li mont anler ? -Boue lastik 13. Ki ti bwi premie marmit dan Rodrig ? -Dife 14. Mo rouz dan boner, mo nwar dan mo maler? -lagrin kafe Rodrig 15. Ti bonhom gran Sapo? -Sanpinion 16. Mo enan lakaz aswar li vid, la zourne li plin ? -Soulye 17. Kantmem fer so, mo tuzur fre? -Lezar 19. Kouronn dan mo latet, zepron dan mo lipie, mo lerwa dan mo lakour me mo napa lerwa ?
45
-Zanana 20. Mo enan dis ti bonom tou zot latet lablan ? -Zong 21. Mo de ti bonom mars ansam sakenn so tour devan ? -mo de lipie 22. Ki longer tou dimounn mezire ? -2 pie 4 pouss 23. Bol kari anpan ? -Nik mouszonn 24. Ki sin zamin inn al dan legliz ? -Sindarou 25. Zour mo ne, mo mor ? -Zalimet 26. Karant zoulou dormi dan mem lili ? -bwat zalimet 27. Ki landrwa enan divors anvan selebre maryaz? -Diksioner 28. Bef kriye ant de montagn ? -pete 29. Labouzi anba later ? -Maniok
46
47
Zoure
Bann zoure dan Kreol Rodrige, zot pa forseman pou maltret enn dimounn ou denigre li. Ou kapav tann enn dimounn servi enn zoure kan li sou enn sitiasion presion ou kan fatige. Li rar ki ou tann enn Rodrige pe zour enn lot dimounn dan Rodrig. Zoure li plito servi pou montre ki ou mood. Egzanp bann zoure Kokeoumanman/ Koketoman/ Kokesomanman Toutouktoumanman/ Toutouktoman/ Toutouksomanman Fwaloutomanman/ Fwalououmanman/ Fwalousomanman Likioumanman/ Likitomanman/ Likisomanman Languet-to-manman/ languet-ou-manman/ languetsomanman Bann lezot zoure: Pilon: Enn zom so madam inn tromp li. Li bien ofonsan kan servi sa mo la avek enn zom ou zennzan. Gogot Grenn Fes: Kan ou servi sa mo devan mem bann zanfan sa kapav paret enn gro zoure pou zot.
48
Konklizion
Nou lang se enn bien komin ki fer nou santi ki nou apartenir a enn sel fami. Tou Rodrige zot koz sa lang-la e li zot lang maternel. Pou fasilit laprantisaz, Kreol Rodrige bizin rant dan lekol e pou li rant dan lekol toutfwa sertin kondision bizin respekte. Antan ki azan sanzman tou seki nou fer pou le progre li bizin oriante ver enn proze sosiete kot tou dimounn pou kapav dir ki zot edike. Proze introdir Kreol dan lekol li bon an limem, se zis ki bizin adapte sa proze la pou bann zanfan Rodrig zot kapav anfin gagn latansion partikilie ki zot merite. Dan Rodrig nou penan boukou resours me nou pli gran resours se nou bann dimounn zot mem. Bann zanfan zordi se bann adilt demin, si ou edik bann zanfan pou vinn responsab, kreatif ek otonom, ou pou gagn bann adilt ki reflet sa bann latitid la. Kan enn zanfan li aprann enn lang sa permet devlop so personalite ek fer li gagn akse enn drwa fondanmantal pou tou imin : La parol. Zordi nou inn gagn enn lokazion pou reflesi ansam lor enn kitsoz ki konsern nou lepep an antie, Nou kiltir. Nou kiltir li enn bien komin, enn dibien ki nou bizin sovgarde ek preserve. San kiltir enn pep li pa pou ena lavi. Enn pep ki pa preserv ek promouvwar so kiltir, se enn pep ki pe al ver lamor. Nou kiltir li parey kouman disan ki koule dan nou lavenn. Kiltir Rodrigez, li bien ris e zordi nou kapav montre lemond ki ete sa spesifisite ek koman nou inik. Nou kiltir se seki fer nou vinn dimounn. Lepep Rodrige, se enn pep ki enan devan li enn gran lavenir. Me kouman nou dir ant nou mem : bizin pa fie disef dan vant poul . Si nou pa debout antan ki pep pou konbat pou preserv nou spesifisite nou kiltir, kisennla pou fer li ? Me kan nou azir zordi, letan zenerasion apre nou pou donn nou rezon. Nou lavenir dan nou lamin e nou bizin batir sa mond la pou fer nou Rodrig ankor pli solider. Dan enn kontex kot lemond zordi inn vinn enn vilaz global, nou pa kapav permet nou fer erer ranferm nou lor noumem. Non pa kapav rabess nou ziskan enn pwin kot nou nepli kone kot nou sorti, ki nou ete e kot nou pe ale. Bann zanfan zordi zot merit ki nou met tou lasans pou ki zot reisi dan zot kote. Zot merit ki lang ki zot pe koze li rant dan lekol. Kan Kreol rant dan lekol se enn ti pa pou bann edikater ek nou sistem ediktif me enn gran pa pou bann zelev.
49
Remersiman John Winsley Augustin pou so led dan redaksion Joseph Jean Nol Jolicoeur pou bann reflexion Marie Jasmina Ravanne Albert Lisye Corine Legentil Jonathan Hortense Jean Curty Lisette Mme Nita Runghunundun-Chellapermal, Head Younit Kreol Mr Vinesh Hookoomsingh, Chairperson LKM Mr Arnaud Carpooran, Chairperson Komite Lortograf LKM Mr Shameem Oozeerally E bann lezot lecturer dan Younit Kreol Tou bann lezot konpatriot kipe etidie dan MIE E mo remersi de tou ker bann frer ek ser Morisien ki pe ansegn kreol dan lekol
Bann resours kinn itil pou redaksion Diksioner kreol Morisien 2011, Dokter Arnaud Carpooran Gramer Kreol Seselwa, Marie Thrse Choppy Le sel et la lumire, Cheminement de la chretiennet Rodrigues, Lilian Berthelot
50