PROSTE -​ 1 predikat; ​SLOZENE - v​ ise predikata 

 
PROSTE JEDNOCLANE 
● nema subjekt ni lice 
● predikat ne otvara mjesto subjektu 
● gl. zbivanja, kopulativni, psih. ili fiziolosko stanje, stilski 
obiljezene 
grmi.
ovdje je vruce.
pazi!
LOGICKI SUBJEKT 
● u recenici s kopulativnim gl. i imenicom za psihicko stanje. o 
subjektu posredno zakljucujemo ako preoblikujemo recenice 
zar ​te​ nije stid?
NOMINATIVNE (ELIPTICNE) RECENICE 
● osnovni clan je imenica u nominativu, ali nemoguce je 
odrediti koji je clan jer nema predikata 
○ opisna​ - stilska, ekspresivna vrijednost 
tama. beskrajan mir.
○ eksklamativna​ - emocionalna reakcija na ono o cemu 
se obavijestava 
pozar! 
PROSTE DVOCLANE 
 
● osnovni recenicni model (S+P) 
ona pjeva. (neprijelazni)
kasim privede konja. (prijelazni)
 SLOZENE 
● klauze (surecenice)​ - prosta recenica, sastavnica slozene 
recenice 
A. jednostrukoslozene - 2 klauze 
B. visestrukoslozene - 3 ili vise klauza 
● vrsta ​gramatickog odnosa​: 
A. koordinirane (nezavisne) 
B. subordinirane (zavisne) 
● izrecene: 
A. implicitno ​(bezveznicne, asindetske) 
B. eksplicitno​ (veznicke, sindetske) 
● slaganje ​prostih u slozenu: 
A. vezanje 
B. uvrstavanje 
 

nezavisni veznici  zavisni veznici 

● opcenita znacenja  ● odredjenja 

● povezuju klauze,  ● povezuju klauze 
sintakseme, sintagme  ● pripadaju klauzi 
● ne pripadaju klauzi 
● vremenska usaglasenost 
predikata 

   
 RECENICNA KONDENZACIJA 
sazimanje sastavnice u slozenoj recenice tako da njen predikat 
bude zamjenjen nepredikativnom jedinicom. ona gubi status klauzi 
bez promjene obavijesne/sadrzajne vrijednosti. 
 
bili su tuzni zbog toga sto su otisli gosti. > bili su tuzni zbog odlaska
gostiju.
 
● recenicni kondenzator​ - nepredikativna jedinica kojom je 
zamjenjen predikat kondenzirane recenice 
● vrste: 
A. infinitivizacija​ - modalni i fazni glagoli 
npr. bojao se da istupi naprijed > bojao se istupiti naprijed 
B. adverbalizacija​ - glagolski prilog sadasnji i prosli 
npr. dok je spavao u staroj kuci > spavajuci u staroj kuci 
C. nominalizacija​ - ne zahtijeva m
​ onosubjekt 
npr. dosao je u grad da se skoluje > dosao je u grad radi skolovanja 
D. predikatski apozitiv​ - brise se kopulativni glagol, klauza 
svodi na leksicko jezgro (adjektivna rijec). zahtijeva 
monosubjekt​, ili subjekt jednak objektu 
■ zato sto je bila sposobna, lako je nasla posao > 
sposobna, lako je nasla posao. 
 
   
 NEZAVISNOSLOZENE RECENICE 
surecenice cine cjelinu, ali ne zavise jedna od druge, te se nalaze u 
ravnopravnom odnosu. sastavljene povezivanjem ili nizanjem. 
 
SASTAVNE 
● i, pa, te, ni, niti 
● isti smjer, nesto zajednicko po smislu iskaza 
RASTAVNE 
● ili 
● iznose vise radnji od kojih je moguce ostvariti samo jednu 
SUPROTNE 
● a, ali, nego, no, vec 
● odnos suprotan, razlicit, nepodudaran 
ISKLJUCNE 
● samo, jedino, tek 
● surecenicom se iskljucuje sve osim sadrzaja te recenice 
ZAKLJUCNE 
● zato, stoga, sigurno, dakle 
● sadrzaj druge recenice proizilazi kao zakljucak prethodne 
 
   
 ZAVISNOSLOZENE RECENICE 
surecenice u zavisnom odnosu, tj. jedna je gramaticki podredjena 
drugoj. mogu vrsiti funkciju zavisnog recenicnog clana. 
 
OBJEKATSKA 
● da, kako, gdje, sto 
● glagoli govora, misljenja, osjecanja, znanja, itd. 
○ izricne​ - izjavni iskazi koji su sadrzaj glagola osnovne 
klauze. 
cujem da neko pjeva.
cujem gdje neko pjeva. (stilski obiljezeno)
○ zavisnoupitne​ - zavisni oblik upitnih recenica koje se za 
glagol vezu upitnim rijecima. 
pitao nas je kada cemo doci.
nisam zaboravio kakva je osoba bila.
ATRIBUTSKA 
● ko, sta, koji, ciji, kakav, koliki 
● odredjuju supstantivnu rijec u glavnoj klauzi 
MJESNA 
● gdje, kuda, kamo, odakle, dokle, otkuda, dokuda g
​ od 
(​intenzifikator​); t​ u, tamo​ (​eksplikatori​) 
VREMENSKA 
● kad, dok, prije, cim, tek 
● mogu izricati sadrzaj k
​ ataforicno​ (upucivanje) upotrebljenih 
zamjenickih izraza 
tada ​kada​ dodjete porazgovaracemo o svemu.
● istovremenost 
 ○ potpuna​ - svrseni glagol 
○ djelimicna​ - svrseni glagol u glavnoj recenici 
● vremenski slijed  
○ prijevremeni​ - zavisna prije osnovne (​cim, posto, samo 
sto, kako​) 
○ poslijevremeni​ - zavisna poslije osnovne (​prije​) 
NACINSKA 
● kako, sto 
POREDBENA 
● kao sto, nego sto, nego da, no sto, nego kad, negoli; sto, kako​; 
koliko​ uz suodnosne zamjenicke priloge t​ o, tako, toliko 
UZROCNA 
● kontekstualno neuvjetovani 
○ opci uzrocni - ​jer, buduci da, zato sto 
○ znacenjski obiljezeni - z​ bog toga sto, usljed toga sto, 
zahvaljujuci tome sto, itd. 
● kontekstualno uvjetovani​ - ​kako, posto, cim, dok, kad 
POSLJEDICNA 
● da, te, tako da 
● realne​ - ​tako, toliko, takav, toliki 
toliko je bio umoran da nije mogao nista raditi.
● irealne​ - ​suvise, previse, isuvise 
greska je suvise velika da bi je ponovio.
NAMJERNA 
● da, kako, kako, li, eda 
POGODBENA 
● ako, ukoliko, li 
 ● realne​ - ispunjenje uvjeta dovodi do ostvarenja sadrzaja 
osnovne klauze 
● irealne​ - uvjet neostvariv 
DOPUSNA 
● iako, premda, mada, makar 
● dopusta ostvarenje sadrzaja osnovne klauze unatoc 
postojanju zapreke 
● kombinacija dvije slozene recenice povezane 
uzrocno-posljedicnom vezom 
● intenzifikatori - a
​ ko i, i kad, ma kako, ma koliko, sto god, da i, 
ma sto, koliko god