SOCIJALNA MEDICINA – ZAVRŠNI ISPIT

1. Aktivan nadzor nad zdravljem kako zdravih, tako i bolesnih osoba i grupacija stanovnika, je:
a. Dispanzerski metod rada
b. Terapijski metod rada
c. Skrining
2. Poželjni rokovi za periodične preglede školske djece (5-19 godina), su:
a. Mjesečno
b. Dva puta godišnje
c. Svake godine
3. Stručno kontrolisanje događaja i predviđanja šta će se dogoditi u vitalnim događanjima i zdravlju
stanovništva u narednom periodu, je:
a. Evaluacija zdravstvene zaštite
b. Planiranje zdravstvene zaštite
c. Programiranje zdravstvene zaštite
4. Analiza potreba i zahtjeva za zdravstvenom zaštitom, analiza raspoloživih resursa i određivanje ciljeva
prioriteta, je:
a. Faza usaglašavanja plana
b. Faza pripreme plana
c. Faza ostvarivanja zdravstvene zaštite
5. Ocjena prilagođenosti zdravstvene zaštite, u evaluaciji plana, kod promijenjenih potreba stanovništva,
je:
a. Adekvatnost
b. Kvalitet usluga
c. Fleksibilnost
6. Sistem centralnog oporezivanja i univerzalne koristi uz druge finansijske dodatke, je:
a. Beveridž sistem
b. Tržišni princip
c. Bizmarkov sistem
7. Dogovoreni ili planirani obim i struktura zdravstvenih usluga po korisniku, je:
a. Zdravstvena norma
b. Normativi
c. Zdravstveni standard
8. Zdravstvene informacije, istraživanja i edukacije, su podjela informacionog sistema prema:
a. Obimu
b. Oblasti primjene
c. Organizacionom nivou
9. Zadovoljenje potreba korisnika sa aspekta organizacija zdravstvene zaštite, je:
a. Industrijski koncept kontrole kvaliteta
b. Klinički koncept kontrole kvaliteta
c. Kontrola kvaliteta od strane korisnika
10. Imunizacija, fluoridacija vode, dodavanje joda i vitamina hrani, te uništavanje vektora ??
a. Okolinske intervencije zaštite od masovnih nezaraznih bolesti
b. Biološke intervencije zaštite od masovnih nezaraznih bolesti
c. Socijalne intervencije zaštite od masovnih nezaraznih bolesti
11. Višestruko rešetanje stanovništva koje se sprovodi u najpoželjnijim rokovima, je:
a. Jednostruki skrining
b. Višestruki skrining
c. Periodični pregledi
12. Poželjni rokovi za periodične preglede predškolske djece (1-4 godine), su:
a. Mjesečno
b. Dva puta godišnje
c. Svake godine
13. Detaljna kvantifikacija i kvalifikacija planova razvoja zdravstvene djelatnosti, je:
a. Evaluacija zdravstvene zaštite
 b. Planiranje zdravstvene zaštite
c. Programiranje zdravstvene zaštite
14. Izrada stručnih i analitičko-dokumentacionih materijala i donošenje smjernica plana, je:
a. Faza usaglašavanja plana
b. Faza pripreme plana
c. Faza ostvarivanja zdravstvene zaštite
15. Ocjena stepena do kojeg zdravstvena djelatnost zadovoljava prioritetne zdravstvene potrebe
stanovništva u evaluaciji plana, je:
a. Adekvatnost
b. Kvalitet usluga
c. Efikasnost
16. Finansiranje putem nacionalnih mješovitih ili privatnih osiguravajućih kompanija, je:
a. Beveridž sistem
b. Tržišni princip
c. Bizmarkov sistem
17. Mjerila koja određuju maksimalni utrošak vremena, prostora, opreme, materijala za rad, je:
a. Zdravstvena norma
b. Normativi
c. Zdravstveni standard
18. Zdravstveno informacioni sistemi: lokalni, institucionalni, regionalni, nacionalni i internacionalni, je
podjela prema:
a. Obimu
b. Oblasti primjene
c. Organizacionom nivou
19. Ispunjenje zahtjeva za zdravstvenom zašitom sa profesionalno definisanim stavovima, je:
a. Industrijski koncept kontrole kvaliteta
b. Klinički koncept kontrole kvaliteta
c. Kontrola kvaliteta od strane korisnika
20. Aktivnost na unapređenju zdravlja i prevenciji bolesti, obavještavanje građana o zdravstvenim
problemima i potpuno uključivanje zajednice u rješavanje problema su:
a. Okolinske intervencije zaštite od masovnih nezaraznih bolesti
b. Biološke intervencije zaštite od masovnih nezaraznih bolesti
c. Socijalne intervencije zaštite od masovnih nezaraznih bolesti

ESEJI
1. Socijalno-medicinski aspekti alkoholizma
Alkoholičar je svako lice koje pije više nego što je u toj određenoj sredini socijalno prihvaćen običaj.
Alkoholizam je socijalno-patološka pojava 2-3% svjetske populacije.
Izaziva: apsentizam, invalidnost, nesreće, samoubistva, prostituciju, te propadanje porodice.
Prevencija alkoholizma:
1. Socijalno-vaspitne mjere
a. Zdravstveno prosvjećivanje
b. Pravilno organizovanje života: sport, rekreacija, zabavni život
c. Dobri uslovi života i sloboda izbora zdravog života
d. Razvoj proizvodnih aktivnosti koje smanjuju potrebu za alkoholom
2. Društveno, pravne restriktivne mjere
a. Visoke cijene i takse na alkohol
b. Ograničavanje javnih institucija gdje se upražnjava alkohol
c. Zabrana prodaje alkohola djeci i omladini
d. Zabrana točenja alkoholau određene dane
3. Mjere zdravstvene djelatsnosti
a. Organizacija zdravstveno-odgojnog rada
 b. Liječenje
c. Osnovni cilj je vraćanje alkoholičara u život i rad i izgradnja povjerenja

2. Kvalitet zdravstvene zaštite

Kvalitet je stepen primjene aktuelno raspoloživih, naučno baziranih medicinskih znanja na zaštitu zdravlja
pojedinca.
Dobar kvalitet (Šeldon) čine:
1. Dobar doktor – adekvatno znanje, sposoban da savlada probleme, visoko motivisan, senzitivan u
komunikacijama
2. Dobar korisnik zdravstvene zaštite – spreman da prihvati savjete, pridržava se instrukcija, zna objasniti
svoj problem, spreman je na promjenu ponašanja
3. Dobar zdravstveni sistem – ima adekvatne resurse, dobro distribuirane resurse, školovan i motivisan
kadar
Kvalitet je dio strukture i strategije unutar zdravstvene organizacije i zdravstvenog sistema.
Kontrola kvalitete podrazumijeva vanjske mehanizme koji upoređuju kvalitet sa definisanim standardima i
preduzimaju mjere u slučaju odstupanja.
Obezbjeđenje kvaliteta je službena etapna aktivnost koja podrazumijeva unutrašnji razvoj i primjenu
mehanizama za procjenu kvaliteta, predlaganje i preduzimanje kolektivnih mjera: metode usmjerene na
prevenciju problema – lošeg kvaliteta, metode usmjerene na detekciju problema – lošeg kvaliteta, te metode
usmjerene na korekcije.
Stalno unapređenje kvaliteta je stalna aktivnost koja podrazumijeva unutrašnje podsticaje, organizacionu i
profesionalnu regulativu usmjerenu na unapređenje kvaliteta i boljeg ishoda zaštite.
Instrumenti za mjerenje kvaliteta:

 Kriterijumi – definisani su od profesionalaca, stručnjaka određene oblasti; to su mjerljivi oblici sa

kojima se porede usluge, službe, aktivnosti i sl.
 Standardi – profesionalno definisani nivoi prihvatljivih varijacija od kriterija.

3. Socijalno-medicinski aspekti narkomanije

Narkomanija je stanje periodičnog akutnog ili hroničnog trovanja prirodnim ili sintetskim drogama.
Prevencija narkomanije:
1. Primarna prevencija
a. Uklanjanje činilaca koji mogu dovesti do ovisnosti od droge
b. Razvijanje zdravog stila života
c. Društveno koristan rad
d. Spriječavanje proizvodnje, krijumčarenja i distribucije
2. Sekundarna prevencija
a. Sinhronizovano djelovanje više činioca
b. Edukovana sredina u kojoj živi ovisnik
c. Sredina mora da primijeti poremećaje u ponašanju
d. Mora se znati ko preuzima brigu za dijagnostiku, liječenje i rehabilitaciju ovisnika
e. Mora se znati ko ostvaruje kontakte ovisnika i okoline
f. Mora se znati ko će brinuti za dugotrajno liječenje
g. Mora se znati ko će brinuti za dalje zdravlje i psihosocijalni status
h. CMZ
3. Liječenje – cilj je:
a. Uspostaviti apstinenciju
b. Otklanjanje somatskih, neuropsihijatrijskih i aktuelnih socijalnih posljedica kod ovisnika.
4. Tercijarna prevencija
 a. Rehabilitacija i socijalna reintegracija
b. Klinike, specijalne ustanove, azili

4. Mjere zdravstvene zaštite u vanrednim prilikama

Faza neposredne opasnosti:

 Stavlja se u funkciju štab za odbranu

 Pripravne su jedinice za samozaštitu: CZ, PP, CK, zajednica
 Označavaju se zone gdje se nesreća očekuje
 Popunjavaju se potrebne rezerve
 Stanovništvo se ispravno informiše
 Po potrebi se vrši evakuacija ugroženih
Akutna faza:

 Pruža se pomoć i zbrinjavaju se pacijenti po redu hitnosti

 Suzbija se panika
 Održava se red i zakon
 Neophodne su dobre informacije
 Obezbjeđuje se privremeni smještaj
 Osigurava se: voda, hrana i odjeća
 Kasnije se vrši procjena štete
Faza ublažavanja i otklanjanja posljedica:

 Počinju da funkcionišu sve djelatnosti, ali u vanrednoj situaciji

 Obezbjeđuje se trajno snabdjevanje vodom za piće
 Nadzor nad hranom i lijekovima koji stižu
 Provode se protivepidemijske mjere

PRAKTIČNI
1. Zdravi grad
Projekat Europskog odjela Svjetske zdravstvene organizacije (EuWHO) 'Zdravi grad' dugoročni je međunarodni
razvojni projekt kojem je cilj postaviti zdravlje pri samom vrhu dnevnog reda političkih čimbenika u europskim
gradovima i promicati sveobuhvatne lokalne strategije za zdravlje i održivi razvoj zajednice zasnovane na
principima strategije 'Zdravlje za sve do 2020.godine (Health 2020)'. Projekt ' Zdravi grad' afirmira holističku
prirodu zdravlja, ukazujući na međuzavisnost fizičke, duševne, socijalne i duhovne dimenzije zdravlja. Projekt
polazi od pretpostavke da se bolje zdravlje može postići zajedničkim naporima pojedinaca i skupina koje žive u
gradu. Bitna je postavka ovog projekta spoznaja da pri donošenju političkih odluka na razini gradske vlade
treba uvijek obratiti pozornost na njihov mogući uticaj na zdravlje. Na stanje zdravlja građana bitno utiču uvjeti
stanovanja, stanje okoliša, obrazovanje, javne službe, socijalna zaštita i drugo. Upravo zbog takvog uticaja,
usmjerenost na zdravlje podrazumijeva uključivanje organizacija i pojedinaca koji djeluju izvan samog sektora
zdravstva u aktivnosti na poboljšanju zdravlja građana. Ovaj se proces zajedničkog djelovanja na poboljšanju
zdravlja označava terminom 'intersektorsko ili međuresomno djelovanje' i cilj mu je, u konačnici, poboljšati
urbano okruženje u kojem ljudi žive, rade ili se školuju.
Zdravi grad prije svega treba biti grad za sve svoje stanovnike, inkulizivan, suportivan, socijalno osjetljiv i
sposoban odgovoriti na različite potrebe i očekivanja svojih građana.
Projekat 'Zdravi grad' uspješan je i popularan mehanizam za promicanje politika i programa zasnovanih na
zdravlju za sve na lokalnom nivou kroz proces koji uključuje izričitu političku obavezu, institucionalne
promjene i međuresomna partnerstva, inovativne akcije koje rješavaju sve aspekte zdravstvenih i životnih
uvjeta, te široko umrežavanje gradova preko cijele Europe i dalje.
2. Organizacija zdravstvene zaštite stanovništva u opštini
Da bi se sačinio plan razvoja zdravstva za određenu opštinu za petogodišnji period, potrebno je prikazati
sljedeće parametre:

 Stanovništvo po dobu i polu

 Vitalne događaje (natalitet, mortalitet, prirodni priraštaj)
 Rangirati 10 očekivanih vodećih oboljenja i 5 vodećih uzroka smrti u opštini s obzirom na strukturu
stanovništva, razvijenosti opštine i zdravstvene zaštite
 Ocijeniti obezbijeđenost stanovništva zdravstvenim kadrom (broj stanovnika na jednog doktora
medicine, doktora stomatologije, medicinsku sestru)
 Utvridti ciljeve srednjoročnog razvoja zdravstva u datoj opštini u odnosu na specifične karakteristike
stanovništva i razvijenost zdravstvene zaštite
 Uraditi kretanje prioriteta u razvoju zdravstvene zaštite
 Na osnovu normativa zdravstvenog kadra u primarnoj zdravstvenoj zašititi, izračunati potrebe za datu
opštinu – broj timova doktora medicine u PZZ (na 2300 stanovnika 1.0 dr, 0.5 viših med sestara, 2.0 SSS
med sestara), broj stomatoloških timova (na 4600 stanovnika 1.0 dr, 1.0 sestra), broj farmaceutskih
timova (na 10 000 stanovnika 1.0 dipl.farmaceut, 1.0 farm.tehničar) i broj ostalih zdravstvenih radnika

3. Zdrava škola
Projekat je zapravo plan zdravstvene edukacije putem aktivnog uključenja svih subjekata u partnerskim
školama Projekta, na nivou regije ili države. Svrha mu je osigurati da zdravstvena edukacije postane važan i
neizostavan dio školskih aktivnosti i da u njegovo planiranje, primjenu, evaluaciju i nagrađivanje rezultata,
budu uključeni aktivno školarci, nastavnici, roditelji, šira zajednica i vladine institucije. U prvom redu
ministarstva školstva i zdravstva. Sanitetska kuća 'Apollonia', pod čijim je okriljem i urađen ovaj projekt,
spremna je uzeti svoj savjetodavni udio u organiziranju Projekta, bez novčane naknade.

 Prvi korak – odrediti na nivou škole voditelja Zdrave škole, koji bi bio komunikacijska poveznica s
drugim školama uključenim u Projekt
 Drugi korak – škole koje su dio Projekta, otvaraju svoj zajednički račun, na koji se uplaćuje mali iznost
kao potvrda registracije škole u sklopu ovog projekta
 Treći korak – formiranje tima 1 (školarci), tima 2 (roditelji + nastavnici) i tima 3 (profesionalci vezani
za zdravlje školskog djeteta: ljekari, psiholog, policajac, duhovnik); ova 3 tima komuniciraju preko
voditelja, koji ugovara sastanak sa sva 3 tima na kojem se moraju odrediti zadaci, osobe zadužene da ih
izvrše i vremenski rok za izvršavanje
 Četvrti korak – određivanje maksimalno 3 zadatka na kojima će konkretna škola raditi
 Peti korak – uspostaviti komunikaciju sa javnim medijima (TV lokalna i nacionalna, novine,
radioemisije, ministarstva školstva i zdravstva i dr), te ih postepeno uključiti u plan, jer oni mogu biti
dobar put da se uveća fond zdravih škola
Ovaj Projekt znači moderan put da se uvede zdravstvena edukacija u škole. Ne uvodi se kao predmet koji će
slušati pasivni slušači i imati od toga malo koristi, nego zabavan proces aktivnog učenja. Istovremeno nudi
zdravstvenu edukaciju i poboljšanje zdravstvene zaštite.
4. Studija javnozdravstvenog slučaja
Za studiju javnozdravstvenog slučaja je potrebno:

 Izabrati javnozdravstveni problem od šireg interesa za zdravlje populacije na datoj općini, mjesnoj
zajednici, kolektivu ili rizičnoj skupini
 Opisati prostor, njegovu veličinu, stanovništvo, komunikacije, tehnologiju i njen uticaj na zdravlje
odabrane populacije
 Iznijeti dosadašnja saznanja o izabranom javnozdravstvenom problemu
 Navesti posljedice po zdravstveno stanje stanovništva uzrokovane odabranim javnozdravstvenim
problemom
 Predložiti mjere promocije zdravlja, primarne i sekundarne prevencije i sanacije
 Uključiti interdisciplinarnu i multisektorijalnu saradnju u provođenje mjera
 Napraviti kratak zaključak.
Primjeri ovakvog slučaja su: vodosnabdijevanje i uticaj na zdravlje, dispozicija otpada, komunalna higijena,
aerozagađenje, rizične grupe, jonizirajuće zračenje, evidentni neriješeni problemi (pijace, željezničke stanice,
klaonice, groblja), saobraćaj, hrana iz uvoza, socijalne ustanove, kolektivni centri, hepatitis A, AIDS, TBC, RVI,
objekti brze prehrane.