@bja@ibn@y

_ja@

OBILJEAVANJE, PISANJE I GRADNJA NA KABURIMA

(MEZARIMA, NIANIMA)

Priprema i obrada: Safet Sulji Fakultet erijatskih Nauka ISLAMSKI UNIVERZITET U RIYADU

OPASNOST SLIJEENJA STRASTI I NOVOTARIJA

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog

Hvala i zahvala Uzvienom Allahu, delle enuhu, Koji sve u mjeri stvori i odredi, Koji mumine Pravim putem uputi, a kafirima bolnu kaznu priredi. Neka su salavat i selam na Njegovog odabranog roba i Poslanika, Muhammeda Ibn Abdullaha, sallallahu alejhi ve sellem, na one koji su se prihvatili Njegove upute, koji se dre Sunneta i na sve sljedbenike do Sudnjega Dana.

Pitanje: Kakav je propis pisanja, gradnje i obiljeavanja Kabura (mezara, niana), s obzirom da je to na prostoru Balkana jako rasprostranjeno a posebno u Bosni gdje ja ivim? Odgovor: Odgovor na ovo pitanje zahtijeva da se navede dva pitanja, odnosno da se ovo pitanje obradi iz dva aspekta: Akidestsko i Fikhskog. Mnogo puta naiemo ovo pitanje kako se tretira samo sa fikhske strane dok jo bitnija strana ovoga pitanje jesta Akidetska. Ope poznato je da prostor Balkana, a posebno Bosna ima najvie novotarija koje se veu za mrtve (umrle) odnosno openito od Denaze pa sve do onoga to se radi nakon ukopavanja umrlog od neislamskog obiljeavanja kaburova, pa do gradnje raznih vidova turebeta, niana i drugih betonski graevina na koje se piu Kur'anski ajeti ili pak stavljaju slike umrlog to je potpuno oponaanje nevjernika i uzimanje tih "obreda" ili radnjih od njih samih. FIKHSKA STRANA PITANJA:

OPASNOST SLIJEENJA STRASTI I NOVOTARIJA

Po pitanju oznaavanja kabura postoje tri miljenja uenjaka: Prvo: da je mekruh stavljati bilo koji znak na kaburu. Ovo je stav Hanefijskog mezheba. Drugo: da je dozvoljeno oznaiti kabur kamenom, drvetom ili slinim. A ovo je stav Malikijskog mezheba, miljenje unutar Hanefijskog mezheba i jedan od dva rivajeta Hanbelijskog mezheba. Tree: da je mustehab oznaiti kabur tako to e se staviti uspravljeni kamen, drvo ili slino gdje je glava mejjita. Ovo je stav afijskog mezheba i drugi rivajet Hanbelijskog mezheba. Poto prva dva stava uenjaka ne dokazuju svoj stav nekim erijatskim tekstom a zagovarai treeg stava imaju hadis na kojeg se oslanjaju njihov stav je najblii ispravnom. Ili preciznije reeno, dozvoljeno je ili mustehab je da se kabur umrlog oznai kamenom, drvetom ili slinim iznad glave mejjita. A hadis sa kojim se dokazuje dozvoljenost i pohvaljenost oznaavanja kabura je hadis kojeg biljee Ebu Davud i Ibn Made, da je prilikom ukopavanja Osmana Ibn M'azuna, radijallahu anhu, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio da se njegov kabur oznai sa kamenom koji e se staviti iznad njegove glave pri emu je i on sam uestvovao, a zatim je rekao: "Da oznaim sa njim (kamenom) kabur moga brata i da ukopavam kod njega one koji umru iz moje porodice". Ovaj hadis su ocijenili vjerodostojnim Zehebi, El-Busiri i Albani, a dobrim Iraki i Ibn Hader. Takoe, biljei Ibn Made od Enesa, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, oznaio kabur Osmana Ibn Maz'una kamenom. Hadis je ocijenio dobrim El-Busiri a vjerodostojnim Albani, dok su ga slabim ocijenili Ibn Hader i Ibn Ebi Hatim zbog slabosti ravije Kesir ibn Zejda. Prema tome, nema sumnje da su ova dva hadisa dovoljan argument za propisanost oznaavanja kabura kamenom, drvetom ili slinim kako bi se znalo gdje je ukopana osoba i da bi se pored nje ukopavali ostali lanovi porodice, ba onako kako je to spomenuto u hadisu.
2

OPASNOST SLIJEENJA STRASTI I NOVOTARIJA

A to se tie pisanja na onome ime se oznai kabur (kamenu ili drvetu), takoe i oko tog pitanja ima razilaenja meu uenjacima. Prvi stav uenjaka: dozvoljeno je pisanje ako za tim ima potrebe, a bez opravdanog razloga ne treba pisati. Ovo je stav nekih uenjaka Hanefijskog mezheba kao i uenjaka Zahirijskog mezheba a odabrali su ga od savremenih uenjaka ejh Abdurrahman Es-S'adi, ejh Albani i uajb Arnaut. Kae Ibn Hazm: "Kada bi se uklesalo njegovo ime na kamenu, za nas to nije pokueno" (El-Muhalla, 5/133). Oni dokazuju svoj stav sljedeim argumentima: Prvi da je pisanje imena na kaburu praktini idma' muslimana, tj. da je to praksa muslimana. Muhaddis Hakim, nakon to je naveo hadis u kojem je dola zabrana pisanja na kaburu, rekao je sljedee: "Ovi senedi su vjerodostojni a ne radi se po njima, jer se pisalo na kaburovima imama (uenjaka) muslimana od Istoka do Zapada, a to je praksa koju je uzeo halef (zadnje generacije) od selefa (prve generacije)" (El-Mustedrek, 1/525). Drugi jer ima potrebe za pisanjem imena kako bi se znalo ko je ukopan u njemu i da analogno tome to je propisano oznaiti kabur kamenom, drvetom i slinim, nema smetnje da se on oznai pisanjem imena umrlog kao to to navodi Hejtemi i Remli od afijskih uenjaka. Drugi stav uenjaka: mekruh je pisati na kaburovima. Ovo je stav velike veine uenjaka ovog Ummeta, na njemu su Ebu Jusuf i Muhammed ibn Hasan od Hanefija, i on je mezheb Malikija, afija i Hanabila. Oni svoj stav dokazuju sljedeim dokazima:

Prvi hadis od Dabira, radijallahu anhu, u kojem on kae: "Zabranio je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, da se izgrauje na kaburovima, da se pie na njima i da se gaze". Ovaj hadis sa ovim dodatkom da "da se pie na njima" biljee Ebu
3

OPASNOST SLIJEENJA STRASTI I NOVOTARIJA

Davud, Tirmizi, Nesai i Hakim, a osnov hadisa biljei Muslim. Ovaj dodatak ocijenili su vjerodostojnim Tirmizi, Hakim i Albani. Dok je u rivajetu Ibn Made dolo: "Zabranio je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, da se bilo ta pie na kaburu". Nema sumnje da ovaj tekst hadisa presuuje po ovoj temi. Drugi da pisanje na kaburovima nije bila praksa selefa ovog Ummeta, poev od ashaba pa na dalje, i nije preneeno ni od jednog ashaba da je na njegovom kaburu neto napisano. Trei stav uenjaka je da je zabranjeno pisanje na kaburovima svejedno bilo to ime ili neto drugo. Na ovom stavu su Ibnul-Had od Malikija, evkani, Bin Baz, Salih Fevzan, Abdullah Eba Betin i mnogi drugi. Njihov je argument je vanjsko znaenje hadisa da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio da se pie na kaburovima. Odabrano miljenje po ovom pitanju, da je to zabranjeno. Jer argumenti zabrane su jai, naime u hadisu je dola jasna zabrana pisanja na kaburovima, a pisanje imena nije bila praksa ashaba, niti mnogih tabi'ina. Prema tome, nema smetnje da se kabur obiljei kamenom (nianom), drvetom i slinim ali bez pisanja imena ili bilo ega drugog, shodno hadisu Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kao i Njegovu, sallallahu alejhi ve sellem, postupku koji se prenosi da je uinio sa Kaburom Osmana Ibn M'azuna. AKIDETSKA STRANA PITANJA: Pisanje, gradnja i obiljeavanje (kako to ine nevjernici) kaburova (mezarluka) nije nikada bila praksa muslimana, naprotiv ova stvar je preuzeta od nevjernika odnosno oponaanje njih samih slijedei njihove nevjernike obiaje o kojima nas je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, objavjestio rijeima: "Slijedit e te obiaje prijanjih naroda stopu po stopu, lakat po lakat, tako kada bi oni uli u guterovu rupu vi biste ih slijedili." Pa je neko upitao od prisutnih ashaba a
4

OPASNOST SLIJEENJA STRASTI I NOVOTARIJA

jesu li to Jevreji i Krani (narodi koji e se slijediti)? Pa je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: "A ko drugi do Jeverji i Krani!" Stoga, neophodno je da se naglasi i ovo pitanje obradi sa Akidetske strane jer kako smo na samom poetku kazali mnogo je novotarija koje su rairene i veu se za umrle osobe odnosno njihovo pokopavanje i ono to biva nakon toga od gradnje na Kaburima, pisanja Kur'anski ajeta, Sura, stavljanje slika umrlog, betosnke graevine, turbeta... Ova praksa na prostore Balkana, odnosno Bosne dolazi jo davno samim poetkom dolaska Islama u Bosnu odnosno Turaka koji su sa sobom donijeli i mnoge novotarije koje u samoj svojoj osnovi nemaju veze sa islamom i ostavtinom Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i dobrih prvih generacija. Svima je manje vie poznato kako su se u Osmanskom hilafetu bili pojavili razni poroci i novotarije meu muslimana koje su se ogledale u vidu razni Sufijsko-Derviki pravaca, Zikrova, Turbeta Evlija koja su se veliala do te mjere da su ljudi poeli da nekim od tih Evlija upuuju dove i prinose rtve to je bez ikakve sumnje Veliki irk, a meu tim novotarijama koje su se bile rairile a koje je na narod prihvatio i nakon toga kroz Austro-Ugarsku a poslije i Jugoslovensku (Komunistiku) vladavinu uvao i prenosio, bila je i novotarija oponaanja nevjernika i zabludjeli Sufijsko-Dervikih frkacija u pisanju, obiljeavanju i gradnji raznih graevina na Kaburima muslimana, a posebno dobrih (znaajnih) ljudi. Tako da se ova praksa nastavila i danas nakon tolikog broja godina i generacija koje su bile i nestale ovaj novotarski obiaj nastavio je da ivi, i kod muslimanskog naroda (Bosanaca, Albanaca, Turaka) se ukorijenio kao neto to je sastavni dio onoga to dolazi nakon to neka osoba preseli, a posebno ako je ona bila iz reda derviko-sufijski frkacija koji su ovu stvar digli na jo vei stepen zablude i novotarije izgradivi na kaburima "Evlija" turbeta koja se posjeuju kao vid hodoaa i na kojima se nerijetko i biznis pravi u vidu turbeta na kojima se ostavljaju pare a zauzvrat se ostavljaju dove ili uzima dotini umrli "Evlija"
5

OPASNOST SLIJEENJA STRASTI I NOVOTARIJA

kao posrednik ili neko kome se dove upuuju inei tako irk koji nerijetko biva vei od irka murika iz vremena Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Tradiciju svojih nedalekih predaka preuzeli su i dananji muslimani Bosne, koji kao i prethodnici al iskreno sa veim stepenom umijea (kiparsko-slikarskog) nastavlju da grade i od Groblja (mezarluka) muslimana napravili su itava naselja sa jako skupim graevinama koje se u prvom planu ogledaju u skupim Mermernim Nianima, a potom i betonskim graevinama oko samog Kabura, te na taj nain su uinili da groblja muslimana jedva da se mogu prepoznati i razlikovati od groblja nejvernika zbog stila koji je skoro isti. Nema sumnje da su sve ove stvari HARAM, i da osoba koja to radi biva grijena zbog dotinog postupka, a umrla osoba od toga nema nikakve koristi. Dakle, ovim postupkom se gubi dunjaluka (materijalna) korist jer dobro isklesani i kaligrafski obraeni niani kotaju po nekoliko stotina maraka a oni bolji i do hiljadu, a nema sumnje da takava osoba odnosno naruilac istih na Ahiretu od toga nikakvu korist nee vidjeti, naprotiv na svoja lea tovari grijeh novotarije i onoga ko se povede za novotarijom. Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Onaj ko u Islamu uvede lijepu stvar (oivi Sunnet) imat e nagradu svih onih koji to poslije njega rade a njima se nita od nagrade nee umanjiti, dok onaj ovjek koji uvede neku runu novotariju (oivi ili on doe sa novotarijom) imat e grijeh novotarije i svih oni koji ga slijede a njima od grijeha nita nee biti umanjeno." Ukoliko bi neko kazao, lijepo je to sve to si ti kazao, al nama treba validan dokaz iz Kur'ana ili Sunneta koji bi potvrdio to to si kazao?! Kaem: Mnogo je dokaza u erijatu koji potkrepljuju sve gore navedeno, ovom prilikom navest u samo jedan hadis koji je presudan i jasan ko dan po pitanju ove teme, a koji biljei imam
6

OPASNOST SLIJEENJA STRASTI I NOVOTARIJA

Muslim od Dabira, radijjallahu anhu, u svome Sahihu, u kome je Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem, rekao:

.: - -
"Zabranio je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, da se isklesa (sazida ili okrui) Kabur, da se sjedi na njemu, i da se neto gradi na (iznad) Kabura!" Dok su imami Tirmizi i Nesai dodali dodatak sa ispravnim Senedom (lancem prenosilaca): "I zabranio je da se pie na Kaburima." Ovaj dokaz biva presudan po svim spomenutim pitanjima, i nema potrebe da neko dalje istrauje jer je hadis i njegov nedvosmisleni tekst jasan ko dan, i ovu temu po svim pitanjima prekida i ini jasnom. Nakon ovih rijei, i hadisa Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, nema niko pravo da kae drugaije ili da se suprotstavi rijeima Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Svi dokazi suprotstavljene strane koja svoja dijela opravdava "lijepom bosanskom tradicijom" ili pak slijeenjem onoga na emu su bili njihovi oevi nije nikakav dokaz naprotiv to biva logika i dokazi murika i oni prije njih koji su govorili: "A zar da ostavimo ono na emu smo nali oeve nae...!" Stoga, nije dozvoljeno da se Kaburi obiljeavaju neim drugim mimo onoga to je spomenuto u hadisu od Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, uhadis u kojeg biljee Ebu Davud i Ibn Made, da je prilikom ukopavanja Osmana Ibn M'azuna, radijallahu anhu, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio da se njegov kabur oznai sa kamenom koji e se staviti iznad njegove glave pri emu je i on sam uestvovao, a zatim je rekao: "Da oznaim sa njim (kamenom) kabur moga brata i da ukopavam kod njega one koji umru iz moje porodice". Ovaj hadis su ocijenili vjerodostojnim Zehebi, El-Busiri i Albani, a dobrim Iraki i Ibn Hader.
7

OPASNOST SLIJEENJA STRASTI I NOVOTARIJA

Neki uenjaci kada je u pitanju pisanje po Kaburu daju olakicu al samo toliko koliko je njena stvarna opravdanost (ar. Hade). Rekao je ejh Ibn Usjemin, rahmetullahi alejhi: "Kada je u pitanju pisanje po Kaburu, tu moramo spomenuti neto opirni govor: Pisanje kojim se eli samo da ukae na ime (oznaku) osobe koja se nalazi u Kaburu, za takvo pisanje nema smetnje, no kada je rije o drugoj vrsti pisanja poput one koju su inili murici pisajui na kaburu umrlog: stihove, ili njegova dijela koja je tokom ivota uradio... nema sumnje da je to Haram (strogo zabranjeno). Iz ovoga domena je i praksa neki dananjih neznalica koji piu po ploama iznad Kaburova suru Fatihu ili pak neto drugo od Kur'anski ajeta sve spomenuto je Haram i obaveza na onom ko takvo neto vidi da to rukom svojom ukloni, jer je to Munker (prekraj i grijeh) koji je ovjek duan da ukloni." (erh Rijadu EsSalihin Ibn Usjemin). Rekao je ejh Hamed Ibn Abdullah El-Hamed, Allah ga sauvao: "No, da li je dozvoljeno da se stavi (napie) ime na ploi Kabura ukoliko nije mogue napraviti razliku i raspoznaju kabura od strane familije umrlog zbog mnotva Kaburova i slino tome, osim sa pisanjem imena umrlog na Kaburu? Jedna skupina uenjaka kazala je da je taj postupak dozvoljen, i kada se napie ime umrlog to biva dovoljan znak i obiljeje dotinog Kabura, a od artova dozvoljenosti toga postupka jeste da nema drugog adekvatnijeg naina sa erijatske strane kako bi se to obiljeilo. Svoj postupak dokazuju predajom koju biljei Ebu Davud i Ibn Made, da je prilikom ukopavanja Osmana Ibn M'azuna, radijallahu anhu, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio da se njegov kabur oznai sa kamenom koji e se staviti iznad njegove glave pri emu je i on sam uestvovao, a zatim je rekao: "Da oznaim sa njim (kamenom) kabur moga brata i da ukopavam kod njega one koji umru iz moje porodice". Ovaj hadis su ocijenili vjerodostojnim Zehebi, El-Busiri i Albani, a dobrim Iraki i Ibn Hader. I ovaj stav (govor) biva inaAllah dobar i objedinjuje dokaze. A Allah najbolje zna!"

OPASNOST SLIJEENJA STRASTI I NOVOTARIJA

Takoer, nije dozvoljeno da se podiu i stavljaju niani (poput onih koji su vidljivi po bosanskim grobljima) jer su oni vid graevine nad kaburovima a koja je direktno hadisom zabranjena, i krajne to se moe uraditi ukoliko neko hoe da oznai kabur svoga umrlog da to uradi s kamenom kako je to inio Allahov Polsanik, sallallahu alejhi ve sellem, i Selef (ispravnih prethodnici) poslije prvih generacija. Od stvari koje su takoer zabranjenje jeste da se pie Kur'anski ajeti ili pak Sure po Nianima, a dokaz i ovome su rijei Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: "I zabranio je da se pie na Kaburima." Stvar koja je jo opasnija a koja je hadisom zabranjena jeste da se od kabura pravi Turbe, bez obzira ko bio umrla osoba, jer neemo nai niti jednu predaju od ashaba ili tabina, da su oni nekom pravili ili u oporuku ostavili da se takvo neto ini, a da je bilo u tome ikakva dobra oni bi nas sigurno u tome pretekli. Nakon svega reenog, alosno je to veliki broj ljudi koji se pripiisju erijatskom znanju i koji su "autoriteti" u naem bosanskom narodu ovu stvar ne zabranjuju, naprotiv nerijetko emo ih nai kako sami takve stvari ine i druge podstiu na to, a obaveza im je pred Allahom da upozore na te novotarije i ne samo to nego obaveza na njima a i na svakom ovjeku je da ukoliko takvo neto vidi rukom ukloni shodno Poslanikovoj, sallallahu alejhi ve selem, oporuci Aliji, radijjallahu anhu: "Da ne ostavi niti jedan uzvien (visok) Kabur a da ga ne poravna!" Molim Allaha, azze ve delle, da nam dadne snage u slijeenju Sunneta Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da naueno u svojim ivotima primjenimo i da to bude na Sudnjem danu dokazom za nas a ne protiv nas! AMIN