UUredniktzdan) Sastavio: 2vonmir Vukacin Prolom: Davor Burinié K, Sordanusié ea Narudibe:tol:01/ 48 72 622 Prod Duljina Masa Vijeme Temperatura | Jakost ste | Jakost syjtiosti | Koliina tari | # Prof International, Buzanova 20a, 10000 Zagreb, tet O1/ 23 $0 444, 01/ 2350 440, fax: O1/ 23:50 422 mmetar (deci) ta kilogram mem © (cent) | 10 h (helo) sekunda lee) is m (a ‘ oy fl wa , Pict, 2 n (riko (mega) ee fie) 107 n (nano) | 10? 6 (aice) ane in 10? p (piko) | 10 T (tera) ‘andela ed 10% f (femto) | 10% Pp (peta) mol mol | 10% a (ao) | 10" E (esa) (EL vodlivost ‘S(simens) x Powsina | Polaizacja Pp Volumen | Frekwencia | Ble dpoini moment — p “Brtina Period ttanja "| Ele. suscepibinost — x “Abceleracia @ c - | Magnets india Kut ° | Spec. top. kapacitet | Magnetsto pole Kutna bina © | Topiinskepacitt Kutna akoeleracja rad/s? | Unuvanja energja Sila FN(ajutn) | Entopja P Ubrzanje Zemijine site tete Standardna temperat Standardni (atmosferski tlak ~Standardni voiumen Nebo elektrona Bina svetlost Opéa grailciska konstanla Boltamannova konstanta lek olpomast kgmis | Elekti¢ni kapacitet _Pa(paskal) Syjetlosni tok Osyjetlonje im (lum Ix(luks) | imW | Erekromotora sila [aia Dielektriénostvakuuma 8854-10" C27 981 mist | Permeabinost vakuuma | An-107 T/A 275K ‘Atomska masena konstanta | 166107 ke 101325 Pa at 6022-10 1/ mol 224 dm? K - 6626-10 Js Plinska konstanta 8314J/Kmol 9.649-10" C/mol 567-10 W/m'K* __ 29-107 mK / Feradayerakonsianla 667: ma? Pig” 13810 J/K | Wienova konstantaSemmes Jednoliko pravocrino gibanie JEDNOLIKO PRAVOCRTNO GIBANJE je gibanje pri kojem tijelo prevalijednek put s za jednaki vremienski interval AC. Bina v {mis} fn stow Pieces Po ‘. Jedak e povtin ca v= [ms] onstanta Te ispod pravea - pijedeni put za proteklo vrijeme t ‘ sonst . “fa s Puts podetnim polozajem 5 cS - jee se af coy JEDNOLIKO UBRZANO GIBANJE je gibanje pri kojom je akceleracija @ konstantna du? puta s. inoliko ubrzano gibanje Akceleraciia a {ms"} eae yao dt ae | shone Trenutna brzina - a BEZ POCETNE BRZINE | $ POCETNOM BRZINOM Sn =a: tat Beate eve e vest al aan te Jee , A ake 2hth 981 ms? 2 Sy | e vi t2a-(s-s,) usporeno | j- visina VERTIKALAN HITAC sastavijen je od jednolikog gibanija brzinom y, i slobodnog pada. Vilieme pada roma doje: promague: prema dolje prema gore | dy, prema dolje e ot I. hav tt Er e . 4 | 2" Najveéa visina H: e~ Yo | neti prema gore ae Bg Horizontalni hitac Viljeme pada HORIZONTALAN HITAC sastavijen je % 0d jecnotixog gibanja u horizontal ee 1. PE | nom smjens bzinom vi slobod- | g nog pada i \ Jecnadtba gibanja: ; \ Bizina utrenutku & — Domet Rirer p=», Pe KOSI HITAC sastaviien je od gx jednolikog gibani brzinom JRO 7 Testa | vy popravcu koji s horizonta- | Inim smjerom zatvara kut cr, i slobodnog pada, Vrljeme pada: y,sing. xeyfcosa y=v,tsina~ v,=y,c08a ¥,=v,sina—gr . | Maksimaini domet : a=45" Brzina u trent ¢ Najvea visina visin’EE ed te Kutna brzina: Obodna brzina: Centripetaina akceleracija: FREKVENCWA f je broj ophoda Usmierena je prema sets kaznce, _(hTugova) ujedho|sokund. = Kons. SpA E=* latter] veorsing OPHODNOVRLEME T jevriemne Ako je oir porebno da el napa jedan ‘ophod. on 2-7 tnas] v=o, Ce = MU Frekvendia f je broj ophoda (krugova) Ujedno| sekind Bez poéetne kutne brzine: | S podetnom kutnom brzinom: 1.2. tz (here) w=at @=@,2at Sopot (Hathere)] ‘Ophocio vijama Tj vere potrebno prose Se trelvencia vala TT pio tania Razlika u fazi Jednadba rezultantnog val | gerd 2 Aeon si] 24428 yer desh 29-2 4] tata lam Udaljenostima x; x2 Fazni pomak 2: LONGITUDINALNI VAL je val kod kojeg éestice elastiénog sredsiva traju u smjeru Sirenja vala. Brzina zvuka u évistim tijelima: Eo E-- modul elasiénost sredstva = gustota sredsiva Crerics er oc Ce us Eesti! j — se giba: | Ay | pape, | | | tena | k- koeficijent | | F-stazatezanja | ¥- betina zvuka Sfachost | Tasjeatce” |» Brtne opadaca Bienen) Linearno: Volumno: =1,(1+B0) Volumno: | (sz) Ver,(l+y) B- inearni koeficjentrastezanja @_- volumni Koefiijentrastezania 1 (V@)- ulna (volumen) pri C Eon Enea | B Totonsana T=konstanta Vo = volumen pri 0° C Ear F Brzina vala na Zici ‘y= Nolumni koefiient rastezanja 2m s0( 2-244) eon y-elongacja vala ‘A-ampltuda vala Dax EE - zaostatak ufazi neko totke vala od izvora vala | Rezultantni val ima: | Naivecu amplitudu ako je: | zekh | Najmanju amplitud ako je arent ke seQkA — k=1,2,3, a Et ‘TRANSFERZALNI VAL je val Kod kojeg Gestice elastiénog | Brzina zvuka: | sredsiva ttralu okomto na smier Senja val | F- ila koja napinje Zicu m- masa tice 1 duljna Zice levor 2vuka | opazag se lavor zvuka se giba: pribizavau PS - ~ {fotelvencia moka vor muka | opatad se 7° pita elven ‘ai Se ea Gustota: -T, T=t4T, Ps Tey {temperatura u"C T- temperatura u K (kelvin) T,=27315 K V=konstanta Yehonsanta p=ps(l+at)PEE ed Srednja kineti¢ka energija Tak plina u posudi: molekula: | E-2 PHPAP APT om E-der pV=nRT Jednadiba idealnog plina: 7 piven? p> lak pina 1 u smjest pM=p-RT —— Koligina tvar Pz-tlak pina 2 u smjesi N/V-koncentracja —Boltzmannova konstanta: | areas n= (moll ean | py-lak pina 3.u smjs R=8314 JKmol Mm {mol k=138107 VK | TOPLINA Q je cio unutraénje | 2 energie tielakojipretais | A= O jednog tjela na drugo. me(0-4)=me,(t,-9) Q=em-At [I(tzul)) 6- temp, smjese C--toplinskikapacitet—¢,. Kod toplnskog izalranog sustava topling | Za jednoatomne plinove: koju hadi tet primi Qy jecnaka je toplini kojutoplie telo predaje O,. Za dvoatomne plinove: i Q=i-m 1r- konstanta specifiénog toplinskog isparavanja. [kel q-konstanta speciténog topinskog izgarania [W7kg) Rice) Ee Entropia . =A Snot, Rad: o=au+" a WenR(T,-T, lo dQ=dU+aw Toplina dovedena sustavu pretvara se | Toplina ne moze prelazit s tijela uunutragnju energilu sustava i rad 8to nize temperature na tijelo vise A y ga sustav in temperature TUN ied ETE DUE UN ed oes i i 1; | Ttonstanta | o-0 | | w=c,(-T,) au=-w au=¢,(7,-7) | Pee) pY’=konstanta ae | a | elatvno produjni: 1 | Apso ge Alp ‘my -masa vodene pare ase: i V-volumen viaznog zraka B- modul easttros vodost (Ji Nove t-vtjome Relatina: 7 g ° —— (e ba maksimalnaviaénost ut| Hlektromagnetizam - elektrastatia Istowrsni naboji se medusobno odbijaju, a raznovrsni priviaée COULOMBOVOM SILOM. | wi Sila medu nabojima:U vakuumu Dielektiénost vakuuma: OS: rap 22 9:10? Navic $452.10" Crm | nN 7 5 | S ni scene £,-dielektritnost sredstva Slajepivaéna <0) Slaeoctoja F>0} “aaa Za vakuum BSEEERINNTGN eterno Powe jo proto utoem se ova elektiéna sa. Prkaavjoro ga sncara | B EE een ener 22 x) | Cowes | i | | 1 | je poljege od naboja; | rag | Eick. polje todkastog naboja: | eS | = sro | AE | ath = | =a aT ric ci ar Seen rr Elektricno polje nabijenog cilindra | A Unutar: | J Unutar: Unutar: E=0 | E=0 Van: | E, | 1 ; | Na ster | rot _ELEKTRIGNL POTENCUAL Ljecnak je rac 7 dae nabo| O prenese iz beskonatnost v neku tock polia._| (nr ewan aa Ro | stage 2 ne 1p: repose od naboiaO, O=9.49.+ « \ | Totkast nao} | | | ont. | Beksis | | | _Potencluboskonaénost je nua | © MBN ron je aziva potenciaa Ro ELEKTRICNIRAD je rad potreban da se i U=#.-#% IV (voI)] | nabojQ preneseiztocke1u2. | | e248} lamedu peralenin pla: 2 ‘eo gy aleéeos Qytaca | | | pane WOU forms cola 1. | U=Ed . Q- vevpri abo} | Ha: | | d-udajonon omaay | Wa0(g,-9,) | Enetaactetriénag pola / Fens | ‘e[Ea | | = a CMe ne) xKticni ipo! i Linearna: — Naboji | ye Elektriéni moment dipola: | a a ce NX / B=01 | | i | Povrdinska: en Elektriéno polje pola: | ee 42 on0-s = i feos" i E=0 F,=2k4 422 | Volurne: | r MT | AQ A-liniska gust. naboja | | tee. ska gust naboja | eee / 1 oul seaEMIIEENEIGS ELEKTRICNI KAPACITET C nekog vodita jednak je omjeru njegova naboja Q i napona U. | co2 [Farad] TERE (cay ie) | U Kapacitet plogastog la _le = kondenzatora: 7 a G | cae F | S-povttinaplose | _ asa psa | Ee | | Catnee,R | | Polarizacija: 1 ok Waa: P=y-¢,-E -elekt. susceptibilnost " | | Vektor dielektriénog pomaka’ Wascw | woe EB =tED D=e,(+x)-E | | ey dlelelariénostvakuuma | S-d - volumen kondenzatora Relativna dielektriénost: ‘Doktor dielektriénog pomaka AQ ‘ar 2 T=nev-S ‘n-broj elektrona v-brzina elektrona ‘@- naboj elektrona I Jakost struje: [AG@mpen)] Pat Q- protei nebo} fvieme Steere) 7 | ELEKTROMOTORNA SILA je velitina koju mjerimo radom potrebnim da izvor premiesti nabo} Q (0d jednog do drugog pola izvora. 7 Wold] EleKtromotomna sila naziva se ielektromotorni napon it unutragnj naponizvora. ao Ung pad napona R ‘eek ReR(t+at) | p=p, (lta) 4 Ry otpor pri °C ae | Hine | 5 | | | | @-toplinski koeficjent otpora | Akoje: I=0 = R=RZ |OnMenne ea ieee) Uze-FR, Ry unutra’nj otpor favora ste 1. Ukupna struja koja doiazi u neko évoriste je | je2broju vin struja koje iz njaga ilaze sila, fj Zbroju svn padova napona u strujnom krugu. | i, | 2 UNS ate SoREIRLS am Joulova toplina J Elektronke Qeu-n Diode) =F Re eee |/1, Masa tvari m natalozenog elementa proporcionalna je s koliginom proteklog elektrciteta, Faradayeva konstanta: MO m mM ate a * Cimol —-M=molama masa TF uw F=9,699.10" Cimol — M-molanamas | } | | ® Mase inven var ochone 20 kao ekalente masn den var MM,Magnet Pravilo desne ruke / 1 Vee aA | Navodiu duline /struje Zu magnet. pol B: | FeB-l-lsina Ako je BLI: F=BL1 Ag=B-AS Foyt, Dar | P= BS. [Wo(veder)] [Al | Na naboj Q koji se giba brzinom v u polju B: (Asia je privagna =B-O-vsina Ov B- magnetska indukcija Sia je odboina | S-powsina | Ako je Biv eee B=1,u,H (T(tesla)] En u presjeku AL Calm) S12, untae zavopie ost 1H jakost magnetskog pola ay | de> elatina permeabinostsredsta ARS “eH ty Permeabiinost vakuuma Hi : 1V- bo) zavoja SIN BY W-brojzavoja 10" TVA 1- duljina zavojnice \ 1-aulina zavopice | CS CS Struina petia Hab, Ldlsin6 anor Dijamagneti wu, —,>1 Feromagneti w>>H, 4, >>1 | Caen Lentzovo pravilo | Smjer inducirane elektromotorne sile suprotan jeu uzorku koji ga proizvodi. Elektromotorna sila ES oom ———| ] e=Blvsing | | o—, e=Blv | | « ‘B- magnetska indukoia @-magnetski tok ° i Os. 1N-bro) navoja 1 duljna vodiéa (©) 2b0g Lentzovog pravia ache vod |MT nou arvirer (eoefijent samoindkcie) Ueqeenri | | Zones in 7 i Elektromotorna sila: antes | patel ig AL aa R At ' N-brojzavoja 1- dun kabela / e | t | dotazi od Lentzovog pravia S-povréina presioka T- duljna zavojnice | Ree) I Indrani napon Elektromotorna sila: ms di, U,= M, 2 | \ eM - | i Konstanta transt.:) | Kook medscine nip “ +e zope orton) pod Struja fu peti C,inducra J, | upeti c kim sinusoids issinot meade aU, sinot 4, Uy aksimalne vilecost =m (radni) otpor R: struja i napon su u fazi | Induktivni otpor R,: struja zaostaje za naponom 90”. i a | - 1 he oak i=fsinot Aw ’ at jesinor Fi U | ve 48 vet cag | | U, F] ‘ Te | Strujni krug s omskim, induktivnim i kapacitivnim otporima, Lo Ukupni otpor , | — —_(impendancia): +(eu | Pezlika faze iemedu | | NU c+ po napona i struje: s- | Se nee| Kovina ee | Pivicna Z=R+iX Por ——is aE Ta Emi Bie | Uhomagenom sredstvu zraka svetlosti sri se po pravcu: ‘Ako jedan snop zraka svjetlosti protazi kroz drugi snop, jedan na drugi ne utjeéu anp el 7 hut upadania zeke svjetost! B - ut odbijanja rake svjtiost GENTE mecca a pect shana hata ora tontaan ip zove se relativn’indeks loma, Na Relativni indeks loma Apsolutni indeks loma | (Ako sraka doa ts vakwama) ote sina _c siny ‘Ako zraka dolaziiz ijedeg sredstva u guéée sredstvo lomi se prema okomici te ‘Ako zraka svjetlosti upada na graniénu plohu iz opti¢ki guS¢eg sredstva pod kutom vecim | od graninog (kta lor), oda se po zakonu odbjana sett in90"___. i | sia: sitaje: | Sika { Simnene_| aioe es } “comua | Si Sa teana | ~teaina *reaina | y — Sikaje: 9 | poe Siika je: | - uvecana = umanjena | | = mameae i f-tokusna udaljenost ‘Ako je slka imaginama ispred b ide | | “a-ualienost predmeta od tock predanak (-) B<0. Se ee | | Br edolenest site od tothe 0 m<0 Slika je obrnuta )Sika je: ~ umanjena =~ - obmuta -realna Sika je: ~ u beskona- Gnosti INN Eee Za dlvergentnu legu <0, Za imaginarnu siku <0. fra‘ || f-fokusna udallenost | “a-udalenost predmete od tothe © | B-udajenost slike od tacke 0 Nastaje ako se nekim sredstvom sire dva ili vide vala svjetlost wy, Razmak dvju pruga: we eda | @ Aan(y-, . |p 27 | tjaa i njeno odstupanye od pravocrinog Sirenia acne 7 fad obaxtce Grates soba: x _- d-razmak Khe Nee asinaba tama he | susecrin | en Glo SAS! Svjetle pruge ootba: pena! | “ | dina eben | =} eta... | | wee! fa a 2 MM, Optitka razika putova: ‘n-indeks loma sredstva 2. vana dulina svjetiosti | Najmanj kut deviacie: | 3=(n-1)-4 | Maksimum rate | (svete proge): | | aw Minimum rasvjete (amne pruge): soto | Sika je | Sika je: sjednaka | uve}ana ae ~obrruta re -realna Sikaje: | Sikaje suveéana | ~umanjena -uspravna | ~ uspravna \-imaginarna, -imaginama 5 y-velitna prodmeta | 1’ veliéina slike | ‘m>0_ Sika je uspravna <0 Sika je obmuta A Goometrska razika putove | = AD+DC-BC (Optika razika putova: A=n(AD+DC)-BC+4/2 © RIE Perierica kolobara: tamnog: r=VERE viet: A gy 2 S-n+n/2 Z| | Brewsterov zakon __ Stletle Puge: | Retekvana ka je tana polaricrana + eh=d-sina_ | 80 tangone upadnog ha nopolre Braggova jednad?ba: dd -razmak ied ravnina utesSage zaéeniacineg ie AEE -0ST* | antes / | 'S- povréina tela | Aq vaina duljina maks. energie | lemperturatiea Ttemperatsa tela temperatura ti | Peempestsatn | etn ton | Stefan-Botzmannova konstanta: | Wienova konstata I Botemannovakonstanta | Planckova konstanta: 4 Wim'k* | b=2.9.107 Km | ela | 626-10 Js | SVJETLOSNI TOK © je energija koju | (stupanj djelovanja) Primjer: ToSkast vor svjetlost lee | odie zor u jediicremena. | edt t | Osvjetienje: = ZS08e | | {im(tumen)) | r | — [ix(luks)] 7 udaljenostizvora od powine | | | (phil imedu avora oko na pohu | | @-tok-sjetost Ako je zraenje okomito na plohu ® 1% fed(kandela emia | | -evetosna djlotexnost "7 Fed(kandela) S- pote nao | | ©, tk zraberia | 2-prostomi ut | tata eS || Svaka destica u gibanju ima vaina svojstva. | Kvant energija (energija fotona). (@lektron upadia na meta) | {| | 1 9 feivenciasjtos | homes | i i ‘W - izlazni rad metala | | | Bobrov postulat | | . hev=E,~E, | Kinetiéka energija | | cree eet Es Kotha ener aetona; | | | Ey-onexgie veg tana etomu 5a | 7 _ Foz eneroia neg saa vatoms | _ | | to Polovigno wrijeme raspada: fee Energia: Brzina: | i opr Br Tat SF Pp SE OB 1N-- bro atoma koj se nisu raspal ¢-wrjome raspada 2. konstanta raspada fee lati = | Duzina tela u | Veemonsk’ interval; Sj ganja: Masa tela aaarfieTE tafe mire ee a es ner PE ous | | Tio brine vu sustavy A, kof rire, ee movers ima brinu v'u sustavu B, koj se giba =met Ey=me? brzinom i i-v)e' Kinetitka energia tila vy elias (edie dame 2 1] yy i | (mm)? | c=2.99:10" mis A