Académique Documents
Professionnel Documents
Culture Documents
oo......
Tinndi
e emngal Pulaar
LOOWDI
1-SAMMBA E II MBAROODI--------------------MBAROODI---------------------4
---------------------4
2-OE BOJEL-------------------------------BOJEL--------------------------------12
--------------------------------12
3-JAWDI JINNEEJI----------------------------JINNEEJI----------------------------- 16
4-LAAMO
LAAMO PUUNTAAO HAA FOOLA
FOOLA 21
5-FENOOE
FENOOE IO
IO 29
6-FAATUMATA MANNA E JOOM WEENDU
WEENDU 32
7-SAMMUNNDE E WOJERE--------------------WOJERE--------------------- 36
8-GORKO MAWO
MAWO LAAMO E IYUM----------IYUM----------- 41
9-HOL KO ADDANI MAAYDE NIIDE
NIIDE---------IDE---------- 43
1010-DEMMBA E BOJEL NGONTII
NGONTII REMOOE
REMOOE EBBE-EBBE-- 45
1111-GORKO KIROOWO-----------------------KIROOWO------------------------ 49
1212-FOWRU BOJEL E RAWAANDU LADDE NAYEERU
NAYEERU 54
1313-BAO
BAO OGGOL E DAANDE MUM----------MUM----------- 57
1414-FOWRU E II MBEEWA--------------------MBEEWA--------------------- 62
1515-IE YAAYA--------------------------YAAYA---------------------------
64
Sammba e ii Mbaroodi
Maw
Mawe ndeen ina kaalatnoo, ina waawi wonde goonga, ina waawi kadi
wonde fenaande... Wa
Waiino e jamanuuji jawtu
jawtui, ie
e Aadama ka
kaum
e daabaaji ina kaaldatnoo. Wa
Waiino e leydi ngootiri debbo gooto ina
wiyee Faatumata, oon Faatumata
Faatumata ko joom sahaa wonnoo, joo
jooo
o haa
ko oon waawi haa
haade. Alla wa
wai baaw
baawe mum o da
dai ingel gorel
gootel e joom suudu makko. ingel ngel ina wiyee Sammba. Ndeen
Sammba yahii haa fu
fuii
ii aaftaade, um woni Sammba naatanii
cagataagal, oon tan laam
laamo oo natti (maayi), um wa
wai lor maw
mawo e
faatumata. Alaa fof ko waawi weltinde mbo so wonaa ingel makko
ngel hono Sammba. O mbo joginoo ngesa, ngesa baa ko ngesa wiro;
diw-diwna ina
nde o yahi to ngesa baa fof, Sammba heddotoo ko ina diw
sorsor-sorta e nder ku
kuooli sara yummiraa
yummiraao oo. Wa
Wai alawma gooto,
Sammba ina fijatnoo caggal ngesa baa, haa yii ngaska ngoota, o
heddii o mbo yuurnoo haa o yii io
o mbaroodi ina lelii nder. ingel
mbaroodi ndii, ko ka
kaum tan allata oon. Yummiraa
Yummiraao oo, so finii
tan o dawat
dawat alla waa
waade, artataa so wonaa jamma. Nde Sammba
rewi sunnaade haa yottii; um haawi ingel mbaroodi ndii, sabu alaa
fof ko suusnoo yottaade ngaska kaa. Ndeen tan ingel mbaroodi ngel
ummii, soppinii. Nde Sammba yiino ingel mbaroodi ngel, ina
4
soppiniima
soppiniima haa gite ma
mae
e mbaddii rew, oon tan kulol jaggi
Sammba. Maw
Mawe men ndeen ina kaalatnoo mbii daabaaji ina
kaaldatnoo e yim
yime, haa laa
laata cer. Nde ii mbaroodi soppinii nde
wii: Holi aan? Hol ko po
po aa wonde, daabaa mo alaa lee
leei?
Sammba jaabii wii:
wii: miin woni ingel Aadee, miin woni ne
neo,
o, ii
ne
neo;
o; mi wonaa daabaa. Ko jinnaa
jinnaao am jeyi ngesa wiro ba nji aa
ba.
Sammba wii: Eey ina anndita. Ndeen tan ingel mbaroodi ngel ardii,
Sammba rewi heen; nde e njottii nokku o o soornunoo teewu nguu
oo, tan nde Sammba yiinoo jungo ngoo tan o he
hetini jungo neene
makko. oon tan o jokki bojji; heddii ingel mbaroodi ina fuunta ina
mooyta mbele Sammba ina dea,
dea, ombo wiya gorko woyataa,
tiinnota, haanaani woyde; oon o wii: Sammba!
Sammba jaabii: Haa! Gi
Gio!
ii gaynde wii: Yah teenoy le
lee
e haa heewa!
Hade Sammba artude tawi ii Gaaynde asii gasgal mawngal; nde
Sammba arti yi gasgal ngal naamndii: ko um woni?
ii Gaaynde oo wii: He
Heo kootaa law, ko ngon mi e dow mum koo so
gasii humpataa ma. ii Gaaynde ina asa fo
fode bal
bale jee
jeeii
gasnaani,heddii a ngel etta le
lee,
e, ku
kuooli e ngel fawa e ngaska hee,
ngel werti heen salli nguru. uum woni ko wiyetee yuubiti, alaa noon
ko woni nder ngaska kaa so wonaa le
lee, e ngel hu
hui
i haa wonti
ul
ule bo
boeeje coy. Oo yuubiti ko mbele o jaggira yumma makka haa
o weltina sehil makko o. Ndeen ngel gasnii, ko ngel gollatnoo ngel
etti teewu ngu, ngel fawi dow salli nguru o. Ndeen neene makko arii
ina wari barogel, o yottii
yottii o yii teewu nguu ina fawii e salli nguru hee, o
wii: mbele a aamaani teewu ngu haa jooni? i
io
o o wii, mi yi
yiaa
oon teewu.
Yumma oo wii: Wa
Wade aam barogel ngel, miin mi aama oo gaa; so a
10
11
Gaaynde wii kadi: Mbii mi yoo a soppu am! So a soppaani mi tan jooni
njiyaa bone!
Sammba heddii ina wa
waa yahaayahaa-ngartaa, sabu ko um huunde tii
tiinde
hakkunde ma
mae;
e; oon tan, o anndi Gaaynde wayliima, o anndi so o
soppaani Gaaynde tan feewataa; ndeen tan o suuti la
lai kii, o soppi
Gaaynde; iiam waacii; Gaaynde wii kadi: Yuw am la
lai maa ki e
wirngo! Sammba yuwi
yuwi mo, oon Gaaynde wii: A yii? ee barman
barmane
hay batte ko e mba
mbaataa mi. Barmannde awnde ina sella, kono
kongol mawngol abada sellataa. Sammba nde njii aa okki moo
mooon
kii wilti fof, um woni mi alii aduna. Albarka maa
maaa!
Gila uum wa
wai, Gaaynde e ingel Aadama kawrataa.
oe Bojel
12
13
wa
wa feere ndokkaa mi, ko cuddii mi, haa mi sora les diwre too, mbele
mi aano see
seea."
Suka oo totti ngel wudere, ka
kaum ne ari lelii sara bojel. oon tan
bojel sortii, he
hei ah soppinii, haa sooyni gorko oo ina ara. Ndeen
gorko yottiima wii suka oo: "Hoto bojel ngel woni?"
woni?"
Suka oo wii, "E ngel oo lelii!"
Baabiraa
Baabiraao oo wii suka oo, "E ngel lelii? Mbele wonaa mbiinoo maa mi
ko yoo a duppu ngel hade am arde?"
Ko e kaaldata koo fof, bojel ina he
hetii, ina ndaara hakkunde io
o e
baaba mum.
io
o oo wii baaba mum: "Bojel wii ko mi faamaani ko mbii aa kam
koo. Ngel wii: Mbii aa ko yoo mi jaggu gertogal, mi hirsa, mi hutta,
mi duppa, ngel aama. Min ne, njaggu gertogal gootal kirsu mi, kuttu
mi, nduppu mi, ngel aami. Jooni noon ngel soroyii les daki,
daki, engel
aanii."
Gorko oo foo
fooi daki
daki kii, dimmbini haa le
lee
e makki caami, mbele
bojel ina maaya. O anndaa, so wonaa, o nani bojel ina jala caggal
makko. Ndeen tan o riddii bojel. Bojel dogi, ina diwi yaha, haa yottii
to baylo gorko. Bojel wii baylo oo, "Cuu
"Cuuee kam! Gorko e iyum ina
ndewi e am."
Baylo wii, "Mi ja
jaii." Noon o naatni bojel nder mbasu. ooyaani tan
gorko e iyum njottii. e mbii baylo oo: "Bojel rewaani oo?"
14
Baylo oo wii:Alaa!. Gorko wii Baylo, "Jooni kay rokku min pooftoo
oo haa ooya see
seea. Ko min maay
maaye dogdu. Alla bonnii bojel haa
waawi dogde."
uum woni, e ngari, e njoo
njooii sara mbasu ngu. Bojel woni e nder
mum ngu. ooytaani, joom suudu baylo oo ari, addii aamdu baylo.
Ndeen e pu
puii
ii aamde haa ooyi. Baylo siftori bojel. Ndeen o
ettii
ettii longere o naatni jungo makko e nder mbasu, o totti bojel.
oon gorko oo wii, baylo, "Ko wa
wai a
aa naatna iiri to nder mbasu
too?"
Baylo wii: gorko oo, "iyam
"iyam mooftantu mi ko o jah
jaho aynoyde, artaani
tawo."
Yahi haa ooyi see
seea, bojel wii, Wee
Wee am hettere
hettere teewu!"
Baylo oo wii: "Teewu oo gasii!"
Bojel wii, "Tii
"Tiino, hokku am mi aama, sabu heege ne ndaara warde
mi."
Gorko e iyum tinaani, iiwoonde ko ko ruylini, ndeen e njaltii
boowal. Bojel dogii, e ndewi e bojel e
ee ndoga. Bojel naati nder
ngaska. oon tan gorko oo wii: "Jooni kay mi jaggat ngel."
O wii suka oo yoo yah, o addoya peel, o ara. Ndeke gaska kaa ko
njaaka haa wo
wooyi,
oyi, bojel ko ko asi ngaska ina wa
wai um luurooji haa
keewi, oon o yaltiroyii bange go
goo.
o. Ngel yahi, ngel oornoyii comci
comci
ne
neo,
o, ngel ari ngel wii: Gorko! Ko ngasa aa toon?"
15
Jawdi Jinneeji
17
18
19
20
moere
moere.
ere. Ndeen gorko oo wii: Hol ko tumarakaagal
tumarakaagal wa
waata
ne
neo?
o? Alaa fof mo jamma yoolata, so jam ina heddii. Sabu kako
kako
suka oo koo he
hei koo, ko e tumarakaagal
tumarakaagal o he
hei um; a
aa anndi mi
nafiino mbo e ko yawti. Debbo oo wii: Caggal Alla, caggal maa min
ngoni.
ngoni. So tawii mbii aa ko yoo en njah, en njahat. Sabu miin no
Alla fotni mi fof, mi diwataa ko mi joom suudu maa tan. Huunde fof
ko mbii aa, mi salantaako ma! Ndeen yahii haa weetii, ceerno noddi
suka oo, o haalani um ko o yeewtidi e rew
rewe makko koo.
koo. O wii suka
o: Jooni mi faamondiri e rew
rewe am; min kawri e yahdude e maa haa
to wuro mon toon.
oon e peewni kaake ma
mae,
e, e ka
kai
i haa tii
tiii, e njahi. Nde e
njottii to wuro too, suka oo mahi galle maw
mawo, naatni heen ceerno oo;
o itti jawdi ndii o holli jiknaa
jiknaae makko, een nduwanii mbo.
Ittaa oo Wattaa ah
Laam
Laamo Puuntaa
Puuntaao Haa Foola
Ketto ee, mi
wor
e
mio haalana on, haa gasa. Ngol tinndol ko tinndol wor
nayo: kam
kame nayo fof mawnidi, nduhodi (naatdi sukkere suudu
wor
wore). Ko kam
kame kadi ngondi
ngondi e nokku gooto. Ndeen e njontii
wa
wade ko
koan
ane; ca
caeele maw
mawe ka
kai e, sabu e ngalaa kaalis, comci
21
22
ngoo, mi fu
fuitto,
itto, haa mi he
hea ko nguurdu mi.
Tata
Tatao oo wii: Mi
Mio teskitoo, ngoo wuro wonngo daande maayo. Nde
mbayrat mi, alaa fof ko uri kam waawde lummbaade. Alaa fof ko
nganndumi e gollal, so wonaa lummbaade. Nji
Nji mi ko heddaade oo,
mi
mio lummboo, kadi mi taccina yim
yime e kaake mumen. Caggal
uum, mi
mio waawi awde li
lii,
i, mi da
daa ko nguurdu mi.
Gorko cuus
cuuso oo wii: Miin, so goonga, on majjaani o cuusal am
yahrataa; mi
mio anndiraa cuusal tigi rigi; jooni mi yahat to laam
laamo, mi
wonda e mum, so wolde dawii, mi yahda e wor
wore, laam
laamo wa
waina
ina mi
e puccu, mi ha
haee mi daha maccu
maccue, ko hono nih mba
mbaat mi, mi he
hea
ko nguurdu mi. Kam
Kame fof e kaali. e njoo
njooii haa sallifanaa yoni; e
ngummii e naati e wuro ngoo, tawi oon sahaa, galle laam
laamo oo, ko
kootannoo
kootannooo njillu; ndeen noon, laam
laamo ko dokkunoo
dokkunooo yamiroore
kala jaggaa
jaggaao e laawol ngol yoo adde, hirsee. Ndeen kam
kame giiraa
giiraa
iraae
nayo ee, e njahii haa e adiina wuro laam
laamo ngoo, e kawri e
esngu laam
laamo oo ina ara, gila e baggi haa e buubaaji, ina cerkita
caggal.
Debbo maw
mawo gooto sooynii sukaa
sukaae ee, noddi umen; o haalani
umen, wonde laam
laamo ko bii
biio kala jaggaa
jaggaao e laawol ngol, yoo
adde daande mum sodditee. Ndeen debbo oo, hade mum gaynude
haalde sukaa
sukaae ee ngoni e dogde ina cuu
cuuoo; kono gorko biinoo
biinooo
ko jaambaaro oo, salii hay wa
wade taa
taaal gootal, o darii o fainii
fainii e
23
24
to debbo laam
laamo too; nde o, faandiima galle oo ndee,
ndee, o wuu
wuui, ndeen
rew
rewe hor
hore ee nanii wuu
wuuaango ngoo, e mbeddii oggol o jaggi;
hor
hore ee ina poo
pooa haa o yottii, o naati suudu debbo laam
laamo oo.
Debbo laam
laamo oo oogi ndiyam, nawani mbo yoo o looto; ndeen suka
oo lootiima ndiyam e saabunnde haa laa
laaii,
ii, debbo oo jaggi suka oo
naatni mbo nder suudu mum e ngondi. Nde debbo oo lootii haa
gayni debbo oo udditi wakannde laam
laamo ndee eewi heen huunde
lobbere ko laam
laamo oo urnoo yi
yiande debbo mum, debbo itti um
rokki suka gorko oo. oon debbo o jaggiri suka
suka gorko oo no o
jaggirnoo laam
laamo oo nih, hono joom galle makko oo. Nde yahnoo haa
pecce jamma, laam
laamo oo hejitii fayi caggal suudu. Ndeen laam
laamo
yaltii, fayii to suudu joom suudu mum go
goo
o oo; nde o faandii
uureeki lati ari e makko, o wii: Won naat
naato e suudu
suudu am nduu. So um
wonaa gujjo tan, ko ne
neo
o jaas
jaaso. um wa
wai o fayi to debbo too;
ndeen o yottii,o udditi, o naati, nde o naati gite makko kawri e gorko
oo ina lelii, debbo makko ina oosa gorko oo. Nde debbo o yiinoo
laam
laamo oo ndee wii ina doga. oon
oon tan suka gorko oo tee
teetii e
daande wutte debbo o. O wii debbo o: alaa ko ndogataa sabu ande
maayde nguurndam alaa. Ne
Neo
o ko gootol tan maayata. oon
laam
laamo noddi watulaa
watulaae mum ee, o wii: ka
kaee
ee oo suka gorko! Suka
gorko oo ha
haaa.
aa.
25
O wii: Ka
Kaee
ee debbo oo ne! Debbo oo ha
haaa.
aa. Laam
Laamo fayti suudu
mum leloyii ina fada haa subaka, nde jo
joina
ina sariya; nde o jo
joinoyi
inoyi
sariya fof, debbo oo e suka gorko oo fof, ko hirsetee e. Ndeen
giiraa
giiraa
iraae suka oo nanii um, kono en majjaani gooto ina e nder
ma
mae
e ko
ko gujjo ooy
ooyo. Ndeen gujjo oo nanii kaan haala ina haalee,
o wii: een ca
caeele ina wayno ngasii, sabu alaa fof ko njangu mi so
wonaa nguyka. oon gujjo oo ummii, ombo joginoo allaadu; ko
nduun allaadu oo gollirta. Ndeen o ettii allaadu nduu, heddii ombo
ombo
taartaar-taarna e saraaji galle laam
laamo oo. Ndeen o yotti e damal galle
ngal, o tufi oon allaadu nduu; oon galle fof aani, o naati, o tawi
giiiko
giiiko oo, ina humra oggol; o humti um, o humti debbo oo ne.
26
27
28
Juul
o
yiitaaka e makko, so wonaa kaala o fiilinoo ina haya e ndiyam. Juul
gooto ina wonnoo e konu nguu, oon wii: koot en, lamminoy en
laam
laamo go
goo,
o, sabu en potaani joo
jooaade en ngalaa laam
laamo. oon
tan e kooti, e lamminoyi laam
laamo go
goo.
o. Sukaa
Sukaae giiraa
giiraa
iraae
ndaartoynoo
ndaartoynooe jawdi ee kam ne kooti cuu
cuui mum en ina nawori
jawdi haa heewi.
KO TINNDOL KO OO NGOL HAAI, OO NGOL TAWI MI KO OO
NGOL WOPPATA MI
Ittaa oo Wattaa ah
Fenoo
Fenooe i
io
Oo debbo feni, feni haa addani um wiide alaa fof gorko desoowo
um, so wonaa gorko ur
uro um, waawde fende. Kala fof o o yii
gorko ur
uro mbo waawde fende, oon gorko o yaafiima um jawdi
dewgal, wonaa mbuu
mbuuu mum, wonaa gaarawol. Gila tan o haali kaan
haala nannoo
nannooo fof, wa
wati um e haajuuji mum. Kako
Kako debbo oo
ande fof o allintu yeewtoo
yeewtooe haa hiira; kono kala gorko gar
garo, so o
fenanii um, oon rokat
rokat fawde heen huunde, doga yaha. um woori
noon ko juuti, haa gorko gooto nani um, wii: ka
kaum ko maa yaha
humpitoo debbo oo e ko wiyaa e mum koo, so ina woodi. Gorko oo
wii ka
kaum nanii kono ja
jaaani, ndeen gorko jaggii laawol huccii to
29
30
wa
waii
ii puccu makko, o fayi to debbo too. Ndeen yottii debbo oo
ja
jaii
ii mbo jaggi puccu nguu humi, rokki um ko aami. Nde o gayni
aamde, e pu
puii
ii yeewtere ma
mae. Noon e ngoori, e ngoni heen,
haa ndaari hiirde, gorko oo wii: ko he
henoo on haki
haki koo, hono mum
he
heii min hannde.
Debbo oo wii: ko he
hei on?
Gorko oo wii: Wallaahi ko he
hei kam koo, ina metti mi no feewi: giam
giam
gooto lu
luii mi sumalle mum, mba
mba mi heen ndiyam, ndawdu mi heen
mi
o
gese. Nde njottii mi ndee liggu mi sumalle oo e lekki, turii mi mi
rema. Nde yahnoo haa ooyi omka jaggi mi, pay mi e sumalle hee
mbele mi yara. Nde njottii mi taw mi moou
moou aami nguru sumalle oo
haa laa
laai woppii ndiyam am ina
ina liggii e lekki kii; eew aan e hoore
maa no um way mettude, sabu uum mi jeyaa sumalle oo.
Debbo oo wii: Hol no mba
mba aa an ne?
Gorko oo jaabii wii: No mbii aa baaba maa roondi unndu haa cuu
cuui
mon, ruttii wa
wai heen ndiyam; miin e hoore am ko noon moo
moou nguu
aamri nguru sumalle oo woppiri noon ndiyam am ina liggii e lekki
kii. Debbo oo wii: Mi ja
jaanii ma! Mi tawii so goonga, ko aan uri kam
waawde fende! Gila nde pu
puii
ii mi yiide fenoo
fenooe, mi yiyaani hono ma.
Mi tawii a
aa waawi amde mi dewgal. Ko nih woni gorko oo resi
debbo oo.
Itta oo Watta ah
31
-Mi
Mio al maa njaraa kaliifa, kono min ne mi
mio wii maa huunde
wootere: so tawii laam
laamo oo rokkaanii kam iyum debbo oo, hay
ja
aani
gooto yarataa e weendu hee, so wonaa onon. So tawii o ja
rokkude mi iyiiko debbo oo, on ngontaa he
hede oo hay to
toere.
ere.
-Mi ja
jaii jooni noon accu, mi yara, miin e wonndii
wonndiie am ee fof.
Ndeen joom weendu oo wii ja
jai accude kaliifa e wonndii
wonndiie mum
njara.
e njarii haa e om
omiti, e kebbinii tummbu
tummbue ma
mae
e haa keewi
ndiyam e kooti.
Nde e njottinoo kaliifa adini tummbu
tummbue ee laam
laamo o, o wii: min
ngaddii ndiyam am, kono joom weendu oo wii so tawii a rokkaani
um Faatuma Manna o resa um, enen fof ko omka jogori warde en
oo, sabu uum en ngontaa yar e weendu
weendu hee.
Kaan haala naati e nofru Faatuma Manna, ko oon tan Faatuma Manna
jaabii wii:
- So tawii ko, o naamndii koo ko nih foti nde ke
keen ndiyam, mi ja
jaii o
resa mi. Abada banndiraa
banndiraae am maayataa omka walla kalkoo.
Ndeen Faatuma Manna gaynii haalde ndiyam
ndiyam ina eydoo saraade.
Wuro mee
meeaani he
hede mbellamma haa foti nih. Heddi tan ko Faatuma
Manna, nawee to weendu too. Gayi kirsaama, teewu muu
muuum
liiraama, lacceeje unaama, sukaa
sukaae rew
rewe e wor
wore cu
cutaama mbele
nawa joombaajo hurtoyoo. Ge
Gee ee fof ina wa
waaa e juu
juue kaliifa
33
yoo o naw ingel makko ngel wuro o holloya banndiiko en. oon tan
o wii: A
Aa waawi accude mi, mi nawa ingel am ngel, mi holloya um
banndiraa
banndiraae am?
Gorko oo jaabii wii: A
Aa waawi nawde cukalel ngel kolloyaa
banndiraa
banndiraae maa baasi fof alaa e uum. Caggal nde e paamondiri
Faatuma Manna jaggi laawol, nde o yottii wuro ma
mae
e ndee;
banndiraa
banndiraae fof njalti, nja
njaii
ii mbo, ina nja
nja-nja
njatondira
tondira cukalel ngel.
Nde yahnoo haa wa
wai bal
bale see
seea, mi
miiiko gooto ina wonnoo oon,
oon wii maa yahda e makko. Ndeen Faatuma Manna wii: Ar njeh en,
mbele a
aa itta mi e yeeweende. Ko nih woni o yahdi e mi
miiiko; nde e
njottii o wii mi
miiraa
iraao o, wattu hakkille
hakkille e cukalel ngel mi ndaaroya
ndiyam mi ara.
Hade Faatuma Manna artude cukalel heddii ina woya, ina woya tan ko
gasataa oon tan mi
miiraa
iraao debbo oo haa
haaii woni e fiide ngel ina
haalda e maggel ina wiya: ngel jata
jata ngel hikka! A
Aani haa hannde a
mee
meea yiide baaba maa, yumma yaha tan heddoo a
aa wara mi
mi gulaali!
Hay o gaynaani haalde, haa o yii gorko toow
toowo naati suudu nduu, ina
oorni comci daneeji. oon tan gorko o he
heti cukalel ngel e juu
juue
makko, o wii suka debbo oo: Ko wa
wai a
aa fiya cukalel ngel? Ndeen
Faatuma Manna artii yii cukalel ngel e juu
juue gorko oo; gorko o
he
heitii
itii wii, Faatuma Manna hol to gorko maa woni?
Faatuma Manna he
heitii
meea fawde e
itii wii: Mi anndaa nih! Sabu mi mee
35
makko yitere.
Gorko oo wii: Ko miin woni gorko maa! Ko miin kadi woni joom
weendu nduu!
Ndeen woni nde Faatuma Manna mee
mee
eei yiide gorko mum oon kadi o
oorni cukalel ngel comci daneeji, o heddodii e ma
mae
e oon.
Sammunde e Wojere
Wa
Waii alawma gooto, bojel fini ina dawa, haa hawri e Sammunnde.
oon e ndenndii laawol; ndeen yahdu ma
mae
e juutii bojel wii: Gi
Gio!
Hol no mbiyete
mbiyete aa?
Sammunnde jaabii wii: Mi
Mio wiyee Sammunnde! An ne; hol no
mbiyete aa?
Bojel wii: Mi
Mio wiyee Ko
Koo!
36
e njokki yahdu ma
mae
e haa e ngo
ngooyi
oyi e nder ladde. e njehi haa
e njottii wuro, e njottodii e tampere mawnde. Ndeen e njippoyii
galle keettu
keettu
eettuo caggal wuro, mbele e nda
ndaa ko e aami e ko e njari
e o e lelii. e ndokkaa oon, o e cuurii nde yahnoo haa hiiri, ii
njaatige ma
mae
e ari addani e hiraande. Oon wii: Jam hiiri e mon? e
njaabii mo, e mbii: Jam hiiri e maa
maaa!
Suka oo wii:
wii: Joom wuro ngoo, wii lahal iiri ngal yoo ho
hoe
e totte!
e nangi lahal ngal, e njo
njoini;
ini; nde yahnoo haa yonti e
ee aama,
bojel wii Sammunnde ndee aamataa heen, sabu lahal ngal ari, ari ko
e innde Ko
Koo. Sammunnde naati fitina tikki, uufi fayi dow, he
hei
lobbudu suudu joo
jooi, heege ina ndaara warde um; bojel heddii ina
aama iiri mum, haa gayni e lelii. Bojel aanii haa watti harde;
kono Sammunnde roki
roki aanaade, sabu heege, roki
roki renndinde gite.
Nde yahnoo haa um haa
haai, Sammunnde wii tuu alaa, taa alaa,
alaa, so
tawii nde ummaaki tan, nde maayat. Nde Sammunnde anndunoo
bojel woni ko e harde tan, noon woni Sammunnde ummii oornii
comci, nde naati e ladde, nde naati e gese janan
janane; o nde joo
jooii e
nde aastoo aawdi, oo gila e ammbi, haa e butaali e nde hela tan e
nde akka.
Nde yahnoo haa Sammunnde haari, nde fayi oon e beelel nde yari
haa nde om
omiti nde fayi wuro. Nde Sammunnde yottii, oori comci
bojel jo
joini,
hetoyi lelnde mum lelii. Tawi um fof bojel
ini, ruttii he
37
38
ko Sammunnde ndee tuuti koo, e mbii: Jooni kay en njiitii gujjo men.
Ndeen nelaa
nelaao oo naamndii bojel, hol no foti jaadii
jaadiio maa o fiyetee?
Ndeen bojel wii: Hoto urtinee! Piyee mbo laabi teemedde tati tan.
Sammunnde jaggaa fiyaa haa lammi. Caggal uum bojel e
Sammunnde njaltinaa wuro. Nde e njehi haa ooyi Sammunnde
hawri e waylu
waylue, nde wii: Waylu
Waylue, maccu
maccuo am nana ara caggal, ina
roondii bifir
bifire am mbayla so on kawrii e makko ame bifir
bifire ee, ko
miin rokki on, so
so o saliima njaggee mbo teett on e juu
juue makko. Nde
bojel ari haa wii ina wirtoo e, waylu
waylue ee noddi bojel mbii: Bojel
hoto njahat aa? Bojel wii: Mi
Mio dawa! Waylu
Waylue ee mbii: Kaliifa maa
rewii oo wii a
aa ara caggal so min kawrii e maa yoo min am bifir
bifir
fire
ndoondi aa ee. Hade ma
mae
e gaynude haalde bojel wii ina doga;
oon tan e catii bojel roki
roki da
dade laawol. e njaggi bojel e tai
tai
noppi mum, e ali um yahi.
Bojel dogi arditoyi Sammunnde, wii ka
kaum ne maa yobtoo, sabu uum
ko Sammunnde tan, foti gollude um ee golle. oon o bojel
dogata haa hawri e sukaa
sukaae waylu
waylue ina njaha waa
waao. Bojel wii e:
Maccu
Maccuo am ina ara caggal ombo jogii kuree haa heewi, so on kawrii e
makko, njaggee kuree ee, nawon ko miin rokki on; so o saliima
teettee!
Sukaa
Sukaae ee ndarii haa njii Sammunnde ina ara. Sammunnde yottii,
e mbii Sammunnde ndee kaliifa maa wii, rokkii min yoo min am
39
kure gon
gone e maa ee. Sammunnde faami bojel ko tuufii
tuufiio um, wii
ina doga. Sukaa
Sukaae e catii nde, njagginde, coli kure ee haa laa
laai,
goppi henndu ina wutta e ter
tere mayre. ee golle e bojel wa
wai mettii
Sammunnde no feewi. oon tan Sammunnde dogi hawritoyi e
waa
waaoo
ooe wo
woe,
e, nde wii: On njaaraama, sa
sai e mon! Bojel nana ara
caggal occitii ko e juu
juue waa
waaoo
ooe. So on njii ngel tan on
on
nganndittu sabu noppi ii ii fof ko ko taaa.
taaa. Hade Sammunnde
gaynude haalde fof tawi waa
waaoo
ooe naatanii feewnitaade. Ndeen bojel
arii haa wii ina enna, e njaggi bojel e mbari um. Ndeen tan
Sammunnde summbi mbelamma, haa ko oon waawi haa
haade. E nder
nder
oon mbelamma, dawaa
dawaai waa
waaoo
ooe ee ina ukka Sammunnde nde
gite; ooytaani mum tan, i njani e Sammunnde i cidondiri um.
MO LUMMBAANI HOTO JAL JOOLIIO
JOOLIIO
40
GORKO MAWO
MAWO LAAMO E IYUM
Laam
Laamo gooto wa
waiino alawma mum. Hannde noon o mawnii
mawnii no
feewi. iyiiko woni oon, gonal makko nder suudu haa
haanii e mum no
feewi. Wa
Wai alawma gooto, o noddi sukaa
sukaae giiraa
giiraa
iraae makko ee
fof, o wii um en: jooni feere tan ko ceert en e maw
mawe men ee, egg
en ko
kooy en nder ladde; mah en toon gure e nji
nji en fof. Ndeen
sukaa
sukaae ke
keiima haala makko nja
njaii ndewii e makko. e njehi, e
41
ko
kooyi nder ladde, e allata ko fijde, e mbaalata ko fijde. Ladde fof
heewta oljooljo-oljo gila alawma haa jamma. Wa
Wai alawma gooto ii
laam
laamo oo hirsi nagge; o wii ombo yi
yii huunde
huunde wootere; ndeen dental
ngal naamndii mbo wii: Hol ndeen huunde nde nji
nji aa? O wii: Mi
Mio
yi
yii nguru nagge kirsu mi nge; leelaani ale woote nangaa, hirsaa,
huttaa, comci ootaa; nih woni ii laam
laamo oornaa. Ndeen o
wa
waiima
iima puccu makko heddii ombo yaha
yaha ombo arta, ombo hollira,
jontaa
o haa
heddii ombo wasoo fedde makko, ombo wiya: alaa fof jontaa
foti no makko. Alaa fof kadi baaw
baawo oornoraade nii comci, wonaa
gila dow asamaan haa fayi les oon alaa; o holli naange ngee e hoore
mum, alaa ko waawi e nguru hee
hee haala asamaan haaletaake. Ndeen
nguru allii e makko ko kecco, hono makko weltaade alaa; yahi haa
jango e mum nguru fu
fui
i yoorde haa ja
jai
i e daande makko; heddii
ii laam
laamo ina woya, fedde makko ne darii, ina woya haa um nootnootnootondiri, um woni oolel.
oolel. Heddii e
ee mbiya ii laam
laamo men nana
maaya!
oon woodi bii
biio ta
ta en nguru nguu! e ndaari so e taii
taii nguru
nguu e naworat teewu makko e hoore mum. Ndeen noon e
nganndii um gasirtaa nih tan, e eewi gooto e ma
mae
e yoo yah
noddoya baaba makko ara. Oon yahi wullaade baabiraa
baabiraao oo toon,
yottii wii: Yaawno iya nana maaya!
Ndeen Laam
Laamo yottiima, yii iyum, yoori jalee
jaleee. oon tan o wii,
42
sukaa
sukaae ee yoo ndoondo gium
gium uuba um e caanngol hee. Ndeen
sukaa
sukaae mba
mbaii feere Laam
Laamo ndee, e ceeki nguru nguu,
nguu, e itti ii
Laam
Laamo ma
mae
e oo. Nde yahnoo haa nguru nguu ittaa e makko, o wii
giiraa
giiraa
iraae makko ee, hono sukaa
sukaae ee yoo eggu koota to
baabiraa
baabiraae ma
mae
e ngoni too.
Wa
pee
i.
Waiino sahaa, maayde yahatnoo ko ina yirloo, tawa ko e pee
Maayde aratnoo ko e yim
yime joo
joodoo e mum'en, wiya gooto e mumen,
Ngar mi ko naworde ma; yaawno! Ndeen tan Maayde itta woki
woki
ne
neo
o mo to
toi
i oo, yaha laawol mum.
Wa
Waiino alawma gooto e alawmaaji, maw
mawo gooto Baylo ina
gollatnoo e mbayla mum, ombo wondi
wondi e bingel makko. Cukalel ngel
ko kam jogii bifir
bifire ee. Ndeen Maayde naatii e nokku ma
mae
e
gollir
golliro oo wii, Maw
Mawo Baylo, mbiyetee mi ko Maayde, kadi nji
nji mi ko
gooto e mon.
Ndeen tan Maw
Mawo Baylo oo wii, Ndaardu hakkille maa, cu
cuo aa,
foofto tawo see
see
eea e dow joo
jooorde ndee urataa feewnitaade.
E nder iin konguli, o heli iyiiko oo yitere (maandini) yoo eydo wifde
jaynge ngee. oon tan o eydii he
heaade e bifir
bifire makko. E dow
uum cee
ceeeendi njamndi pawanoondi e dow jaynge ngee woji wii coy.
43
44
Hikka e pi
piii aadi cehilaagal, kadi e cooda gese ii takkondir
takkondire.
Nde yahnoo haa ndungu faandii, e pi
piii aawde ebbe kam
kame io
fof. Lebbi ii caggal mum, ebbe pu
puii, laayde. E nder lewru
tata
tatauru nduu ebbe piindi haa nannditi e mbe
mbeo Alla; Demmba
noon e ee baaw
baawe, sago mum ko yoo riddu mbe
mbeo Alla ko
ko, noon
tan o ferti piindi ndii fof
fof e nder ngesa makko. oon tan o dogi, o fayi
45
46
wulla, ina wiya, Sehil am, ar wall am, tinno yurmo mi! Hunuko am fof
heewi iiam.
Hollu am see
seea - - Eeh, ko um woni?
Ko um iiam penndi
penndiam. Mi
Mio tampi no feewi.
E nder njurum, bojel etti takkere mum naatni e hunuko Demmba,
oon tan Demmba artiri iie
iie mum. Bojel wulli, A taat juu
juue am!
Ko uum tigi mba
mbaat mi, so a haalanaanii mi feere no mi
mio he
heira
mbellama joom suudu am.
Mi ja
jaii. Jango subaka, maa mi nawe nokku o a
aa he
hea mbellama.
Kono tii
tiino woppit pe
peeeli am.
am. So a nanii gertoo
gertooe joggi tan aran am
njahd en.
Nde yahnoo haa pecce jamma, Demmba kam e he
heaade, yahi findini
gertoo
gertooe mum woni e ha
hade e mum'en haa njogga oon tan o yahi, o findinoyi bojel yoo ummo gertoo
gertooe njoggii.
Ummo! Gertogal am joggii!
oon bojel jaabii mbo wii, Ngonnoo mi ko e hoy
hoyude, o won
gonnoo
gonnooo e ha
hade e gertoo
gertooe mum, mbele ina njogga, Jooni kay,
mbatt en so en nani rew
rewe nayee
nayeee ina ojja.
oon tan Demmba e mbaadi ngonndi yahi ina uura, etti conndi
omoko ulloyi e suudu esum,
esum, oon tan o he
heii o yahi kadi to bojel. O
wii bojel, Esam fof e waawde weetndorde fo
foiima
iima ojjude.
Ngonnoo mi nih ko e hoy
hoyude, won o puuy
puuyo ullata omoko
47
48
GORKO KIROOWO
49
Ndeen wa
waii dumunna. Laam
Laamo oo fu
fuii
ii wa
wade nelaa
nelaae e nelnelneltaa
neltaae fahde e gorko oo, yoo wa
wa feere o arta e wuro hee. Kono
gorko oo ja
jaaani; ndeen gorko oo wa
waii lebbi sappo e ii, ka
kaum tan
e debbo mum e nder ladde hee; Laam
Laamo nelii, winndii atakeeji, o
umminii seernaa
seernaae, haa e yim
yime mou
mou
ue fof njahi mbele tefa gorko
oo e debbo mum mbele ina ngarta e wuro hee, kono rokaama.
rokaama.
Ndeen um tii
tiiirii Laam
Laamo oo. Laam
Laamo fodani kala fof baaw
baawo artirde
gorko oo e debbo mum; ombo rokka um cowe sappo e nder jawdi
makko. Ndeen gorko gooto nanii kaan haala; oon gorko ummii ko to
wo
woi
i ari o Laam
Laamo oo. Nde gorko oo ari salmini Laam
Laamo. Laam
Laamo
salmitii, bismii mbo; oon gorko oo wii, Laam
Laamo: mi nani won sehil
maa jaltu
jaltuo wuro ngoo, ho
hooyi nder ladde, jooni a
aa yi
yii o arta e
wuro hee; kono a rokii.
rokii. Laam
Laamo wii um ina woodi! Gorko oo wii
kadi: mi nanii kadi a fodii kala gartir
gartiro e, a
aa rokka um cowe sappo
e jawdi maa hee. Laam
Laamo wii: uum
uum mi haali um, ko um kadi
mba
mbaat mi. gorko oo wii: miin mi
mio waawi artirde e, haa oo e wuro
hee. Laam
Laamo wii: A
Aa waawi mbii aa?
Gorko wii: Eey! Laam
Laamo wii: Hol fof no mba
mbaataa?
O wii: No mba
mba mi fof humpataa hay gooto, wonaa a wii so e ngartii
aa rokka kam cowe sappo e jawdi maa hee! Laam
Laamo wii: Mi haali, ko
uum kadi woni ko mba
mbaat mi, etee so a wa
waii um, maa mi rokke
50
51
52
53
Wa
Waii jamma gooto, tawi hiiri e nder ladde hee, hay poolel wullataa,
hay colel sirkataa, kala fof, kaaloowo
kaaloowo uurmoto daande les. Alaa fof
ko saabi uum, so wonaa ko rawaandu ladde wonnoo ko sellaani. Rafi
oo tampinii ndu, haa kulle ladde fof kuli. Ndeen rawaandu ladde nduu
wa
waii nelal fahde e kulle ladde ee fof. Rawaandu ladde nduu wii yoo
kulle ladde ee fof, kawru o mum oo, mbele awu mum nguu ina
eewee, sabu um lorii ndu no feewi. Ndeen daabaaji ii fof ngummii
ngari nootitii e noddaango rawaandu ladde. Ka
Kaje fof e ngoppi
golleeji majji haa heddii bojel; ngeel woni ngel araani. Ndeen bojel
54
hawrii
hawrii e fowru; bojel wii fowru, miin noddaango rawaandu ladde nduu
woppintaa kam haaju am, sabu miin ngesa am, nani oo mi gaynaani
remde, mi woppataa ngesa am ndungu ina da
daa mi. Ko woni goonga
nih mi bonnirtaa haaju am batte awu makko oo, ko kako
kako uri
anndude, miin mi wonaa cafroowo aw
awe. Mbele nih won baaw
baawo
safrude rawaandu nayeeru?
Ndeen yahii haa batu oo joo
jooiima. Rawaandu ladde nduu haali; ndu
holliti e no awu oo tampinirindu nih. Nde rawaandu ladde gayni
haalde ndee wii: jooni heddii ko moni e mon fof haala safaara mo
anndi ko ina ittana mi awu am oo.
Mbaroodi ndii wii: Alaa fof ko woni awu oo, so wonaa yi
yide teewu no
feewi. Nooro wii: Alaa fof ko woni awu oo, so wonaa o ja
jaataa
lootaade e nder maayo hee. Waandu wii: Alaa fof ko woni awu kaaw
oo, so wonaa ko ten
teni tan keewi e mum, haa wontani um atoato-ato.
Kono nde fowru etti kongol, nde tawnoo ko uri fowru fam
famude
hakkille alaa e kulle hee fof, ko fowru wattindii haalde, ndeen fowru
wii: Kaaw awu maa oo sellataa, sabu uum a naywii no feewi, oo
awu ko awu mangu wonaa go
goum.
um. Nde fowru gayni haalde koo
rawaandu ladde naati fitina no feewi. oon ndu wii, yoo fowru nduu
atto haa ndu holla ndu, ndu naywaani, oon tan ndu wii ko maa
fowru adoo haa ndu siirta um. Ndeen fowru hulii, ndu heddii e ndu
aago yaafuya. Ndu wii kadi: Ko bojel nih e hoore mum wiinoo yoo mi
55
haal ko kaal mi koo. Heddii e ndu yaha e ndu arta; a ndu aago yoo
rawaandu ladde nduu yaafo ndu. Ndeen rawaandu ladde nduu wii yoo
bojel addoye. Ndu eewi daabaaji tati
tati ur
uri yaawde ii njahi i
ngaddoyi bojel. Ndeen ngel arii, rawaandu ladde nduu wii tan maa
yana e maggel. Ndeen ndu wii bojel: Hol ko wa
wai a jaabaaki
noddaango am? Ko aan kadi wii fowru mi naywii kadi awu am oo
sellataa?
56
Ba
Bao
o oggol e Daande Mum
58
59
haa he
hei hoore mum;
mum; o jibini ingel gorel. Ndeen um he
heii yontere,
e njaggi mbeewa, e kirsi e innde suka. Ndeen um ennii debbo
maw
mawo oo, hooti suudu mum. Suka mawnii haa duhii ma, kedde
(caggal) mum yumma makko da
daaani io
o go
goo
o dewiro makko. e
ngoori noon ko juuti,
juuti, kono waktu fof tii
tiialla ina e ma
mae,
e, alawma
fof ina ura alawma jawtu
jawtuo oo tii
tiide. Ndeen suka oo yonti sagata
gorko, wa
wai alawma gooto, o noddi baaba makko. O wii: Baaba a
aa
anndi hannde a mawnii no feewi, neene am kadi ko boofo, ande fof,
tampere
tampere e ca
caeele men ina eydoo, ustotaako, jooni mi
mio yi
yii
ley
eele
ndokkondir en hakkillaaji; nangu jungo am jahd en e ley
go
gou
ue, nawaa mi e laam
laamo mbiyaa ko mi maccu
maccuo maa, ko a gar
garo
yeeyde mi. So tawii a he
heaani laam
laamo oo, nawaa mi to Pullo jogii
jogiio
jawdi, hono daabaaji haa heewi. uum woni mbecciraa kam um,
kala fof ko ke
ke aa heen jaggu kootira um nguurdon aan e neene
am. So a yahii, miin mi heddoo oo fo
fode duu
duui ii haa duu
duui tati,
so mi juuti bal
bale; ndeen mi joo
jooo haa gondii
gondiio am oo woowa mi,
hooloo
hooloo mi, ndeen woni mi doga, mi naata e nder ladde. uum woni
mi ndaarta artude; kala fof ko mbaaw aa naworde ko um woni ko
wuurnata en.
Hol fof no mbaawirta um? Ko miin jibin maa, wuurnu maa haa no
po
po aa nih; miin kay mi yiyaani ko wa
wai, mi
mio yeey maa
maa batte
ca
caeele!
60
io
o oo wii: Baaba mi
mio yi
yii mba
mba en noon mbele e
een cuuroo!
Baasi fof alanaa kam heen!
Baaba oo wii: Jooni kay ko aan ndaarata, so tawii a
aa waawi huu
huunude
um, miin ga bange am gaa mi yarlitii ma e ernde am laa
laade cer.
io
o oo wii:Mi
wii:Mio waawi!
Noon woni baaba oo e io
o njaggi laawol mumen. Baaba ardiima
io
o rewii heen, haa e njottii laam
laamo gooto. Baaba oo salmini
laam
laamo oo, o wii: Laam
Laamo teddu
tedduo mi arii, mi
mio addan maa kabaaru
lobbo, oo suka ko maccu
maccuo am, adan mi
mio joginoo, hannde
hannde hay ko
aammi mi alaa, jooni mi arii yeeyde ma maccu
maccuo am oo.
Laam
Laamo oo wii: No foti ko jeeyataa kam mbo?
Baaba oo wii: Jooni kay a wallat kam, ko mi
mio wuurda fo
fode duu
duui
sappo.
Laam
Laamo wii: Mi ja
jaii, noon laam
laamo hokki mbo comci sappo, nayi
sappo,
sappo, beyi sappo, baali sappo e kulle go
goe
e jeyaa
jeyaae e ngalu mum.
uum woni gorko oo jaggi laawol mum hooti, nawori jawdi mum.
Wa
Wai dumunna daabaaji ii o he
hei i njibini haa heewi. Ndeen suka
oo heddiima e jungo laam
laamo oo ina golla, ina heddii e wonde
maccu
maccuo, ina hesa hu
huo, ina teena le
lee,
e, ina rema, hay so laam
laamo oo
ina yaha nokku ko suka oo jaggata taltali puccu nguu. Ndeen suka oo
woori noon e nder galle hee, haa timmi hitaande, haa um woni
duu
duui ii. Ndeen yahi haa suka oo anndii galle laam
laamo oo, wuro
wuro ngo
61
fu
fuiima
iima hoolaade um, watti ko kala no o wela o wa
waat. Ko nde o
welaa o yaltata, ko nde o welaa o artata; o woori noon haa um da
dai
duu
duui tati, haa naatani duu
duui nayi. uum woni o acci haa yim
yime fof
aanii; o ha
hai
i puccu laam
laamo oo, o wa
waii
ii haa o yalti, o hartii ngu, o
yahi haa o wo
wooyi.
oyi. O ha
hai
i puccu nguu e lekki hade yim
yime laam
laamo
oo rewde e batte teppe ma
mae.
e. Noon woni o jaggi laawol o alli
yahde haa jamma tawi mbo heen. um woni o abbi e lekki o lelii;
haa subaka. Ndeen weeti, o jaggi kadi
kadi laawol ombo yaha haa jamma,
kadi tawi mbo heen, noon woni o abbi e lekki o lelii o aanii haa
subaka. ande alawma tata
tatao oo, o alli yahde kadi nde jamminta
tawi o naati wuro ma
mae;
e; uum woni o lelii sara wuro oo haa o nani
geee
geee ina juulee, o naati
naati wuro ngoo. O naati galle ma
mae,
e, ndeen
jiknaa
jiknaae ee njii mbo ke
ketini mbo nja
njaii
ii mbo. Ndeen tan jiknaa
jiknaao
oo holli mbo ko heddino e jawdi ndi e ke
kenoo e jungo laam
laamo ndii.
uum woni e njokki e wuurde e ndiin jawdi.
Fowru e ii Mbeewa
62
keddi ina paltoo ngel; ndeen e paltiima ngel, e ndiiwi ngel, ngel
jaggi laawol mbele e ngel hoota. E oon saha tawi fowru ka
kaum ne ina
ummii to dow haayre too; oon tan fowru hawri e puccu ina dura,
noon tan Fowru sonngi puccu, aami; ndu aami haa
haa ndu heddi. Ndu
resi kedde mum; caggal mum tan fowru ndu hawri e otel ngel; tuuyo
aamde beeyel ngel ari e mayru, no feewi, kono oon waktu reedu
fowru ina heewi haa ina ndaara seekaade; sabu uum ko oon tan
ndu seerti e aamde puccu haa ndu heddi.
Noon woni fowru ndaari otel ngel, wii: Hey otel to njahat aa?
63
ibbe Yaaya
Wa
Waiinoo e alaa
alaae ca
caeele ke
keii gorko gooto. O sattiraa haa O roki
roki
64
ko ombo wuurnira
wuurnira ikko
ikko makko. Alla wa
wai, ombo joginoo ie
e
io; wa
wai alawma gooto o noddi e o wii: Hannde ko on sagataa
sagataae!
Jettoo
Jettooe ngoodanii Alla, e
een poti yottude Alla no feewi. Alaa fof ko
noddir mi on hannde, so wonaa mi haalana gooto e mon fof feere no
wairta mbele Alla ne wa
waana um moere
moere no ina wuurda.
ie
e ee, mbii min nanii, min ja
jaii; uum woni e unanaa njoo
njooaari
ma
mae:
e: ndi wa
waaa dakke (kodde walla cobbal); moni e ma
mae
e fof
roondii booto mum. Ndeen e njahii, e njahii haa e tampi e laawol
ngol;
ngol; e ke
kei lekki e cakkii les mum, mbele e ke
kea fooftaade.
Mawniraa
Mawniraao oo wii mi
mium, addu njoo
njooaari maa ndii, aam en heen
see
seea tawde ko aan woni mi
miiraa
iraao, mbele dongal maa ngal ina ustoo
teddude, hade maa yaawde tampude. uum woni suka oo addi
njoo
njooaari mum adini e aami. Ndeen e ke
keii foofde see
seea e
ngummii, e njokki e yahdu ma
mae.
e. Ndeen e ngori noon bal
bale
keew
keewe, e
ee njaha, kala nde e key
keyi ko njoo
njooaari mi
miiraa
iraao oo tan
e aamata; wa
wai alawma gooto hawri njoo
njooaari mi
miiraa
iraao oo gasii,
o wii
wii mawniraa
mawniraao oo: Jooni kay ko am koo gasii, addu ko maa koo
aam en!
Ndeen mawniraa
mawniraao oo wii: Hay mi adaaki tawo? Ko saabii um?
Mi
Miiraa
iraao oo wii: Mbele wonaa ko aan wiinoo yoo en aam, ko am
koo so en ngayni aam en ko maa
maaa koo?
Mawniraa
Mawniraao oo wii: Miin
Miin kay ko mbii mi koo ko mi
mio heddii heen haa
65
66
67
reenoo
reenooe calii, mbii: Aan suka kecco oo, min accataa ko wayno maa
ina yaha haa ina yottoo laam
laamo oo. Suka o wii e: Won safaara njogii
mi so mi safrii mbo o ummoto e awu makko oo. een mbii yoo o
naat. Nde yahnoo haa o fu
fuii
ii taa
taaaade, o naati e njaggi suka oo e
kippi um, e pii suka o haa rokiti
rokiti daraade; tan
tan haa joom suudu
laam
laamo o hawriti heen, oon wii e: Hol ko ngel cukalel wa
wai haa ko
oon piira ngel nih? Ndeen suka oo jaabii wii: Alaa fof ko mba
mba
mi so
wonaa mi aagi e yoo e accu mi
mio jogii lekki, mi
mio yi
yii yiide
laam
laamo oo, mi safrana um gite mum, mbele ina watta yiide. Debbo
laam
laamo oo nani haala cukalel ngel wii e: alee o naata! Naw on mbo
haa to laam
laamo too. Ndeen suka oo yottiima, wii: Laam
Laamo oo: Alaa fof
ko addi mi, so wonaa haa mi safra gite maa ee!
Kaa haala ardi laam
laamo oo no koy
koyol nih, sabu um o wumi hakke
duu
duui capan
capane tati, alaa fof ko o wa
waaani o roki,
roki, o sirii dow o sammii
les, alaa ko gasi. Oo suka tawee tan ko kam tan ari safrude mbo, um
laam
o oo lelo,
maa jaran mbo huunde fof. Ndeen suka oo wii yoo laam
fortoo. Ndeen laam
laamo leliima,
leliima, suka oo etti lekki wa
wai e yitere
wootere, laam
laamo wulli, nde tawnoo ina muusi. Ndeen reenoo
reenooe ee
nani gulaali laam
laamo ii; e ndogi e ngari, e njaggi suka o e ngoni
e fiide um. oon o e piyata suka oo, muusalla oo ustii, yitere
laam
laamo watti yiide,
yiide, o yii reenoo
reenooe makko ina njaggi suka oo ina piya,
O wii e: Ngoppee! Suka oo, hoto hay gooto memtu mbo, kala e mon
68
mem
memo mbo go
gongol maa mi ya
yau
u e daande mum. Noon e
ngoppiri suka o. Suka oo etti lekki kii ii um e yitere wonde ndee.
oon kadi laam
laamo fetti wullaango, reenoo
reenooe ndiiri payi e makko, e
njottii, e njani e suka oo, e ngoni e fiide um kadi. oon tan
muusalla oo ina uu
uuira see
seea, laam
laamo darii woni e fooyaade, hawri e
gite peerii. um woni o yii e
ee piya suka oo, oon o wii e: Oo
Oo suka
ina safra mi o
oon piya um, jooni mi yananaama ko laam
laamo gum
gumo
urani on haa hannde on nda
ndaaani e sarya mum. Ko mi taoowo
taoowo
koye mon ee! oon tan o wii yoo reenoo
reenooe ee ngadde! O yotti
suka oo no feewi o rokki suka oo sawru nayi, sawru baali, sawru
sawru beyi.
O rokki um kaalis, kae,
kae, comci haa heewi; o fawi heen. O hokki
suka oo iyiiko debbo yoo o am um dewgal kadi o rokki um
feccere e njiimaandi makko; noon pucci mba
mbaaa
aa suka oo e dental
mum haa koota leydi mum. Ndeen o ari haa e damal oo o hawri e
gorko gooto gar
garo yelaade. O eewi gorko oo haa yitere makko
enndi e gorko oo, tawi oon gorko ko mawniiko oo e hoore mum woni
oon. O wii yoo maccu
maccue ee mba
mbain
in gorko oo e puccu sabu en
enam
bonat tan kono seerataa.
Itaa oo Watta ah.
69
70
71
Wonnoo oo
Amin mba
mbaa ngel oo deftel e jeese mon
mbele ke
keon ko ndiiwtir
ndiiwtiron miijooji uddooji
hoore. Ko wonaa uum ko wuurtinde haki
haki
men sabu yonta hannde ina om
oma hanki.
Il tait
tait une fois
Nous mtons sous vos yeux ce petit livre
pour vous aider vous dbarrasser de vos
soucis. Par ailleurs faire revivre notre pass
car la nouvelle gnration a soif du pass.
72